Hramadstva1515

Łukašenka raskazaŭ bajku, jak ledź-ledź nie napisaŭ dla Ukrainy kanstytucyju

Da ŭspaminaŭ pra histaryčnyja padziei, jakija nibyta bolš za čverć stahodździa tamu mieli miesca, ale nijakich śladoŭ u dakumientach ci ŭspaminach inšych ludziej nie pakinuli, Łukašenku padšturchnuła pytańnie prarasijskaj prapahandystki z Ukrainy Dyjany Pančanka pra jahonaje staŭleńnie da Piatra Parašenki i Uładzimira Zialenskaha: maŭlaŭ, ci była b poŭnamaštabnaja vajna pamiž Ukrainaj i Rasijaj, kali b va ŭładzie paśla 2019 hoda zastaŭsia Parašenka?

Adkazvajučy na pytańnie, Łukašenka, jak zaŭsiody ŭ padobnych vypadkach, adznačyŭ, što Zialenski, maŭlaŭ, małady i «niavopytny», a taksama namiaknuŭ na jahonuju kolišniuju «niesurjoznuju» prafiesiju.

Paśla ž niečakana źviarnuŭsia da historyi, uspomniŭšy ŭžo daŭnija časy, kali va Ukrainie byŭ prezidentam Leanid Kučma. Bo, maŭlaŭ, usio pačynałasia jašče tady. I pry hetaj nahodzie raskazaŭ jaŭna nievierahodnuju historyju, jakaja pradstaŭlała Łukašenku ledź nie patencyjnym Pilipam Orlikam našaha času, to-bok aŭtaram ukrainskaj kanstytucyi. Pieraškodziła ž kazcy stać byllu tolki nierašučaść Kučmy.

Pavodle viersii Łukašenki, adnojčy ŭžo paśla taho, jak jon pravioŭ kanstytucyjny pieravarot i skancentravaŭ usiu ŭładu ŭ Biełarusi ŭ svaich rukach,

siadzieli jany niečaha z Kučmam i tahačasnym prezidentam Rasii Barysam Jelcynym, i Jelcyn Łukašenku raptam paprasiŭ, kab toj dapamoh Kučmu «zrabić narmalnuju kanstytucyju i refierendum pravieści». Łukašenka ideju padchapiŭ z entuzijazmam:

«Ja jamu: «Nu, kali surjozna, to ja hatovy padklučycca». I my raspracavali razam z vašymi śpiecyjalistami prajekt kanstytucyi. Jon byŭ bolš, tak skažam, demakratyčny, čym u nas i ŭ Rasii, ale prykładna niešta padobnaje…

Hetaja kanstytucyja była padrychtavanaja, i sacyjałahičnyja kijeŭskija apytańni śviedčyli pra toje, — my hetaha nie chavali, što ja byŭ uciahnuty, — što ŭkraincy za heta prahałasavali b. Ale čas išoŭ, ni čarta ni rabili. Faktyčna kanstytucyja hatovaja, faktyčna pryniataja narodna… 

Na čarhovaj sustrečy ja Jelcynu kažu: «Nu što, Barys (tut Łukašenka prykmietna zamiaŭsia, vidać, dumajučy, ci nazyvać imia pa baćku na 23 hady starejšaha za jaho Jelcyna, ci nie — i nie nazvaŭ), nie choča Leanid ničoha rabić pa hetaj kanstytucyi». «A čamu?» Kaža: «Rada nie zaćvierdzić hetu kanstytucyju». A ja jamu kažu: «Słuchaj, ty ž jašče nie ŭnosiŭ u Radu. Nu i akramia taho — jakaja Rada pojdzie suprać naroda? Heta ž refierendum, ty b praź jaho pravioŭ, pryniaŭ i ŭ Radu b pakłaŭ».

Što adkazaŭ na heta Kučma, Łukašenka prydumlać dalej nie staŭ, pierajšoŭšy da bolš sučasnych padziej: abmierkavańnia asoby «niavopytnaha», «absalutna nie palityka» Zialenskaha.

Kamientary15

  • )
    17.08.2023
    artykuł humarny
  • 1
    17.08.2023
    dyk što - na pytańnie tak i nie adkazaŭ? adrazu staŭ bajku raskazvać?
  • Zihmund niefriejd
    17.08.2023
    Rubrika - jumor

Ciapier čytajuć

Zamiest vajny słany ŭ novaj knizie Sašy Filipienki. I Maskva3

Zamiest vajny słany ŭ novaj knizie Sašy Filipienki. I Maskva

Usie naviny →
Usie naviny

Biełarus buduje niezvyčajnyja damki na kołach — novy farmat lecišča6

Biełarus ź izrailskaha Bat-Jama pakazaŭ svajo žyllo paśla ŭdaru iranskich rakiet11

U Vieniecyi pratestujuć suprać viasiella amierykanskaha miljardera Džefa Biezasa4

Pa Minsku prajšła pracesija ź niekalkich tysiač čałaviek2

Ankołah nazvała samyja raspaŭsiudžanyja vidy raku3

Heta Jehipiet? Dom sa śfinksam pad Viciebskam ździviŭ tyktok4

Izrail zabiŭ kiraŭnika iranskaj raźviedki i jahonaha namieśnika2

Tehieran haryć. Izrailskija źniščalniki praciahvajuć udary, pakul SPA Irana biaśsilnaja23

Pčoły zachapili viełasipied minčuka, pakul jon byŭ u kramie FOTAFAKT5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zamiest vajny słany ŭ novaj knizie Sašy Filipienki. I Maskva3

Zamiest vajny słany ŭ novaj knizie Sašy Filipienki. I Maskva

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić