Kultura1111

Uładzimir Arłoŭ: «Ja maru pra čas, kali ŭ demakratyčnaj Biełarusi prezidentam budzie žančyna»

Historyk i piśmieńnik na tvorčaj sustrečy ź biełarusami ŭ Vilni raskazaŭ pra rolu žančyn u historyi Biełarusi. Na jaho dumku, hetaja rola ciapier niezasłužana niezaŭvažanaja. Taksama Arłoŭ pravioŭ paraleli pamiž žančynami ŭ paŭstańni 1863 hoda i 2020-ha. I raskazaŭ histaryčny aniekdot.

Uładzimir Arłoŭ padčas prezientacyi. Fota: «Salidarnaść»

Sioleta da 105-ch uhodkaŭ BNR fond Kamunikat.org vypuściŭ dźvie knihi Uładzimira Arłova — «Ajčyna. Ad Ahinskaha da Bahuševiča» (druhaja častka znakamitaj knihi, jakaja ŭ Biełarusi vyjšła tryma nakładami, a letaś była pryznanaja ŭładami «ekstremisckaj») i «Imiony svabody», kudy ŭvajšli 410 histaryčnych partretaŭ biełarusaŭ-zmaharoŭ za svabodu rodnaj krainy.

U miežach vialikaha litaraturnaha turne, arhanizavanaha pry padtrymcy Mižnarodnaha sajuza biełaruskich piśmieńnikaŭ, Arłoŭ zavitaŭ u Vilniu. Pryvioz nie tolki navinki (u tym liku najśviažejšuju — «Ad Jeŭfrasińni, ad Skaryny. Tajamnicy połackaj historyi»), ale i pieravydańni svaich najbolš viadomych tvoraŭ, napamin pra paŭstańnie Kastusia Kalinoŭskaha i fiłasofska-pazityŭny nastroj.

«Salidarnaść» pabyvała na tvorčaj sustrečy piśmieńnika z čytačami.

— Toje, jak vykładałasia historyja Biełarusi na histfaku BDU, dzie ja vučyŭsia, mahło vychavać nie patryjotaŭ, a antypatryjotaŭ — tam nie było hierojaŭ praktyčna, a byli šeryja biezabličnyja masy, — zhadvaje Arłoŭ. — Ale nasupierak cenzury da nas pryjšli, prarvalisia knihi Uładzimira Karatkieviča, jakija nam adkryvali akno ŭ śviet zusim inšaj historyi.

Jana była nie častkaj rasijskaj historyi, a historyjaj samastojnaha jeŭrapiejskaha naroda, u jakoj byli svaje hieroi, svaje słavutyja kniazi, palityki, aśvietniki, paŭstancy, avanturniki i avanturnicy, bieź jakich nie abychodzicca historyja nijakaha naroda.

«Orhany» zacikavilisia im jašče ŭ studenckija časy, ale heta nie tolki nie adbiła achvotu pisać, ale, naadvarot, pierakanała ŭ tym, što aŭtar na pravilnym šlachu. Z taho času vyjšła niekalki dziasiatkaŭ roznych knih, dakumientalnych i mastackich, u vieršach i prozie. I Arłovu jašče jość što skazać čytačam.

Ale hetym razam havorka išła pieradusim pra žančyn — ad kniahini Rahniedy, jakaja zachavała dynastyju Rahvałodavičaŭ, što potym 250 hadoŭ kiravała niezaležnym Połackim kniastvam, Safii Vaładaraŭny, jakaja ŭ 1157 hodzie stała dackaj karalevaj, a jaje dzieci i ŭnuki zajmali dacki, šviedski i francuzski trony, miecenatki i aśvietnicy Jeŭfrasińni Połackaj, kniazioŭny Nastaśsi Słuckaj, vysakarodnaj vajarki Emilii Plater — da hieraiń nacyjanalna-vyzvolnaha paŭstańnia Kastusia Kalinoŭskaha.

— Dakumienty, składzienyja rasijskimi śledčymi, paviedamlajuć: jašče da pačatku paŭstańnia mnohija litvinki nasili revalucyjnyja znaki i adzieńnie i śpiavali zabaronienyja patryjatyčnyja himny i pieśni, — raskazvaje piśmieńnik. — Takija śpievy šmat razoŭ hučali ŭ Minskim kafiedralnym kaściole Dzievy Maryi, chramach Navahradka, Mazyra, Pinska, Rečycy, Połacka — uvohule, pa ŭsioj Biełarusi.

Ujavicie sabie, tady isnavali anałahi sučasnaha «Volnaha choru» — pa krainie jeździli vandroŭnyja chary, jakija składalisia z žančyn i raspačynali patryjatyčnyja kancerty paśla nabaženstvaŭ.

Časam ad padabienstva siužetnych linij minuŭščyny i sučasnaści dryžyki biahuć pa śpinie. Tak, za «złačynnyja» śpievy aštrafavali Ludviku Jamant (rodnaja siastra Maryi, naračonaj Kastusia Kalinoŭskaha). Maryju Uljanaŭskuju sudzili za kramolnyja pieśni i častavańnie sialan — tajemnych unijataŭ.

Za toje, što na znak salidarnaści i žałoby pa palehłych paŭstancach biełaruski nasili ciomnuju vopratku, ich taksama pieraśledavali žandary. Šlachcianku Amaliju Łaškievič abvinavacili ŭ tym, što jana… pašyła sabie nacyjanalny ŭbor i firanki «niepažadanaha» bieła-čyrvonaha koleru.

U Kaciaryny Šaluty adabrali ŭsiu majomaść — za raspaŭsiud antyŭradavych vieršaŭ i ŭlotak.

Šlachcianka Vanda Bielakovič pakłała mužu-paŭstancu ŭ trunu svajo fota, kab nie razłučacca ź im i paśla śmierci — i była aštrafavanaja na 300 rubloŭ (heta, na chvilinku, hadavy zarobak nahladčyka carskaj turmy).

Ale biełarusak heta nie spyniała.

— Žančyny byli kurjerkami, vyviednicami, zachoŭvali zbroju i porach, zabiaśpiečvali našych vajaroŭ pravijantam, žančyny byli siostrami miłasernaści ŭ nielehalnych paŭstančych łahierach, davali prytułak paranienym, jak budučaja słavutaja piśmieńnica Eliza Ažeška, jakaja lekavała i pierapraviła na polskija ziemli paranienaha Ramualda Traŭhuta, — pieraličvaje Arłoŭ. — Za takuju dziejnaść mahiloŭski sud adpraviŭ Izabiełu Cichanavieckuju na vysyłku pad Varoniež.

U Sieńnienskim paviecie byŭ majontak Kanstantova, jaki staŭ adnym z apornych punktaŭ paŭstańnia ŭ Mahiloŭskaj hubiernii. Majontkam vałodali Alimpija Śvietareckaja z dačkoj Juzefaj, i za «saŭdzieł» žančyn aryštavali, vysłaŭšy ŭ Piermskuju hubierniju.

Našy žančyny byli stvaralnicami padpolnych kamitetaŭ salidarnaści, jakija dziejničali ŭ toj čas, a praz 160 hadoŭ znoŭ źjavilisia ŭžo jak fondy ŭzajemadapamohi. Jak i ciapier, jany brali pad apieku siemji aryštavanych paŭstancaŭ i samich viaźniaŭ — časam turemnyja ŭłady prapuskali da ich žančyn, i možna było pieradać śviežuju bializnu, poštu i niejkija pradukty.

Jak bačym, siońnia z hetym jašče bolš strohija paradki.

Sotni, a pa niekatorych źviestkach, tysiačy biełarusak tym ci inšym čynam brali ŭdzieł u paŭstańni 1863-ha, za što byli paźniej adpraŭlenyja na vysyłku ŭ addalenyja rasijskija hubiernii ci ŭ Sibir.

Niekatoryja imiony, kštałtu Kamiły Marcinkievič, «pieršaj pryhažuni Litvy» Apałonii Sierakoŭskaj ci kachanaj Kastusia Kalinoŭskaha Maryi Jamant, historyja zachavała dla naščadkaŭ lepš, pra inšych udzielnic paŭstańnia viadoma zusim niašmat, ale kožnaja ź ich, jak padkreślivaje Uładzimir Arłoŭ, vartaja ŭvahi i ŭšanavańnia.

— I ŭ paźniejšyja časy biełaruskija žančyny byli aktyŭnymi ŭdzielnicami nacyjanalnaha vyzvalenčaha ruchu, — praciahvaje historyk, — dałučalisia da stvareńnia palityčnych partyj, da antysavieckaha supracivu i h. d. Ałaiza Paškievič, Pałuta Badunova, Halina Siamdzianava i mnohija, mnohija inšyja — možna nazvać dziasiatki vybitnych imionaŭ.

Viadoma, nielha nie zhadać pra vydatnuju rolu žančyn u revalucyjnych padziejach 2020 hoda i ŭ nastupnyja hady. I ja maru pra toj čas, kali ŭ demakratyčnaj Biełarusi budzie prezidentam žančyna.

Histaryčny aniekdot ad Arłova:

Stary, ale i siońnia złabadzionny dla biełarusaŭ.

— U 1812 hodzie pad Viciebskam Napaleon zapytaŭsia ŭ biełaruskaj babuli: «Kamu ty, babula, zyčyš pieramohi ŭ hetaj vajnie — francuzam ci rasiejcam?» Mudraja sialanka kaža: «Chaču, kab vy zahnali rasiejcaŭ tak daloka, kab nie viarnulisia ni jany, ni vy».

Kamientary11

  • dočka Maksim Dizajniera
    26.06.2023
    zdajecca, ja bačyła jaho (Arłova) vypadkova...
    knihi i vieršy viadoma lubiła-čytała, ale sustrečy (prezientacyi i t.p.) nie šukała - mnie času i intaresu da asabistych sustreč niama) ale
    zdajecca bačyła...
    heta było na mitynhu na Niamizie ŭ 96-m...
  • Žvir
    26.06.2023
    Dyk i ja maru, kab krainu ŭznačalili žančyny, kab žančyna była nia tolki na pasadzie prezydenta, a j priemjer ministra, i staršyni VR, MUS, MO i t.d.
  • Fiedzia
    26.06.2023
    V diemokratičieskoj Biełarusi nie budiet posta priezidienta!

Ciapier čytajuć

Stała viadoma, chto lotaŭ na Šry-Łanku razam z Anžalikaj Mielnikavaj i jaje ahientam14

Stała viadoma, chto lotaŭ na Šry-Łanku razam z Anžalikaj Mielnikavaj i jaje ahientam

Usie naviny →
Usie naviny

U Łahojsku sutyknulisia dva aŭtobusy

U Armienii zajavili pra praduchileńnie sproby zachopu ŭłady2

Viarnuŭsia ź Litvy — i byŭ aryštavany za danaty. Hety bijołah raniej daśledavaŭ lejkozy — jaho fiłasofija natchniaje10

Juryj Antonaŭ raskazaŭ, jak jon zmahajecca ź pierapadami cisku. Kaža, jamu vielmi heta dapamahaje13

Jašče ŭ adnoj minskaj kramie zapracavała sistema z tałonami ŭ čarhu, jak u banku1

Vajenha, Łazaraŭ i Avieryn. Na čyje vystupleńni na «Słavianskim bazary» ŭžo raskupili kvitki13

U Polščy zaviali spravu ab nienaŭmysnym zabojstvie paśla hibieli aktyvista Kaśpiaroviča2

Pratestoŭcy prymusili Biezasa pieranieści viasielle dalej ad centra Vieniecyi3

Kraŭcoŭ prymusiŭ Kučynskaha apraŭdvacca za niedaskanałuju sankcyjnuju palityku Jeŭrasajuza37

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadoma, chto lotaŭ na Šry-Łanku razam z Anžalikaj Mielnikavaj i jaje ahientam14

Stała viadoma, chto lotaŭ na Šry-Łanku razam z Anžalikaj Mielnikavaj i jaje ahientam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić