Hramadstva66

«Nastupnuju sieryju ja b rabiŭ pra Bialackaha». Što čuvać pra sieryjał «Akreścina»?

Režysior Andrej Kurejčyk raskazaŭ «Radyjo Svaboda», na jakim etapie ciapier sieryjał «Akreścina». Zdymki jaho prachodzili ŭ Łukišskaj turmie ŭ Vilni, a apublikavany bekstejdž narabiŭ šumu.

Fota: z fejsbuka Andreja Kurejčyka

Da vajny kamanda sieryjała paśpieła źniać piłotnuju sieryju. Apošni zdymačny dzień byŭ zapłanavany na 25 lutaha, ale pačałasia vajna

«Vykanaŭca roli hałoŭnaha hieroja Jaŭhien Karnavuch byŭ z Chiersona, z chiersonskaha teatra, a inšy naš akcior, Ihar Zabara bolš za miesiac prasiedzieŭ pad Bučaj u svaim domie la Kijeva. Byli ciažkaści. U cełym pieršaja sieryja pra Cichanoŭskaha, nasamreč, źniataja.

Na žal, jość prablemy praz toje, što kampanija «Małanka miedyja» (niadaŭna abvieščanaja ekstremisckim farmavańniem) nie maje dośviedu pracy ŭ vialikim kino. Usie materyjały znachodziacca ŭ Vilni ŭ «Małanka Miedyja» — videa, huk, mantaž i ŭsio inšaje, ale, na žal, pakul jany vypuścić heta nie mohuć. U mianie jość nadzieja, što hety prajekt sioleta trapić da hledača. Heta nie maja kampanija robić, ja tut tolki jak tvorčaja adzinka vystupaju… Sieryjał varta praciahvać. Nastupnuju sieryju ja b rabiŭ pra Alesia Bialackaha. Materyjału, na žal, šmat, i heta naš bol», — padzialiŭsia Andrej Kurejčyk.

Režysior raskazaŭ taksama, što pracuje ciapier u Jelskim univiersitecie ŭ horadzie Ńju-Chejven u štacie Kaniektykut.

«Heta źviazana ź Biełaruśsiu. Mianie zaprasili siudy na prahramu hłabalnaha lidarstva Yale World Fellow 2022.

Ja byŭ pieršym biełarusam, zaprošanym siudy za ŭsiu historyju hetaj prahramy. Raniej tut byli i Słava Vakarčuk z Ukrainy, i Alaksiej Navalny z Rasii, i šmat inšych cikavych ludziej. Ale ź biełarusaŭ ja pieršy. Paśla zakančeńnia prahramy mnie zrabili prapanovu zastacca i pracavać tut. I ciapier ja vykładčyk pa temie «Mastactva supracivu», «Biełaruskaja litaratura i kino». Ja taksama daśledčyk pa temie «Chałakost u Biełarusi». Heta cikavaja praca na najbližejšyja hady».

Kurejčyk dadaŭ, što biełarusy Amieryki vielmi addanyja biełaruskaj idei i stymulujuć jaho pierachodzić na biełaruskuju movu. Ciapier i strymy na svaim jutub-kanale jon časta viadzie pa-biełarusku.

«I pra Aśviencim treba było zdymać, kali tam hareli piečy». Intervju z Andrejem Kurejčykam pra našumieły sieryjał 

Kamientary6

  • Oŭje
    20.02.2023
    Fantaziery na temu, skazaŭ kamientarny ekśpiert
  • Y
    20.02.2023
    Kina nie budzieć... razychodźciesia. A moža jano i lepš)
  • By
    20.02.2023
    Kino zdymajuć kali ŭsio skončyłasia, pryčym paśpiachova. Mnie ciažka ŭjavić sabie Pierł Charbar ci dakumientałku pra Aśviencym pad čas vajny. Ale, musić, Kurejčyk druhoha mierkavańnia. Tut nam uvieś čas prapanujuć staronku pieraharnuć, jość adčuvańnie, što niekatoryja ŭžo pieraharnuli.

Ciapier čytajuć

Ajcišnica pryjechała z Polščy ŭ Biełaruś i žachnułasia cenam u «Mile»15

Ajcišnica pryjechała z Polščy ŭ Biełaruś i žachnułasia cenam u «Mile»

Usie naviny →
Usie naviny

Hiermanija pry Miercu nie budzie publikavać detali vajskovaj dapamohi Ukrainie1

Biełarusu vydali vielmi nietypovuju polskuju vizu. Jana na praciahły termin, ale časta ź joj nie pajeździš8

Kancert hurta Metallica vyklikaŭ nievialiki ziemlatrus1

Biełaruskuju banknotu ŭ honar 80-hodździa Pieramohi ŭžo za vialikija hrošy pierapradajuć na eBay1

U Kramli paabiacali «padumać» nad prapanovaj ab 30-dzionnym pieramirji

Stała viadoma, jak pakarajuć mahiloŭskich dziaciej, jakija niepavažliva pastavilisia da dziaržaŭnaha salutu17

Styŭ Uitkaf padčas sustreč z Pucinym karystaŭsia pasłuhami štatnych pierakładčykaŭ z Kramla7

«Sałodkaja hlina za 9 rubloŭ». Biełarusy spračajucca z-za cany na šakaładku «Alonka»6

U Tadžykistanie zatrymali varažbitku, jakaja prymušała klijentaŭ zajmacca ź joj seksam5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ajcišnica pryjechała z Polščy ŭ Biełaruś i žachnułasia cenam u «Mile»15

Ajcišnica pryjechała z Polščy ŭ Biełaruś i žachnułasia cenam u «Mile»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić