Kultura55

«Što nie tak ź biełarusami?» — balučaja tema Kupały. Novaje videa na kanale Andreja Chadanoviča

Andrej Chadanovič praciahvaje razvažać pra biełaruskuju i suśvietnuju litaraturu. Hetym razam jon havoryć pra słavutuju pjesu Janki Kupały «Tutejšyja».

Čamu biełarusy tak časta nie žadajuć być biełarusami? Da čaho davodziać stahodździ akupacyi i kałanizacyi? Jak pierastać być prosta tutejšymi i stać biełarusami? Adkazy na hetyja i inšyja pytańni ŭ novym vypusku kanała pra biełaruskuju i suśvietnuju litaraturu ad Andreja Chadanoviča.

Kamientary5

  • Satan
    01.08.2022
    Ja mohu otvietiť na etot vopros. Biełarusy v bolšinstvie svojem silno zakomplesovannyje. Ja tut mnohije sitaucii znaju... i mnie miestnyje hovorili - a čo on nie možiet skazať? -Nu, on kak-to stieśniajetsia. No vot ja, Satan, ja po chodu nie biełarus. Čto-to so mnoj nie to. Ja dariu dievuškam na ulicie ćviety prosto tak. Za to, čto ona takaja krasivaja mimo prošła.
  • Ochtas
    02.08.2022
    Počiemu biełorusy tak často nie chotiat byť biełorusami? K čiemu privodiat vieka okkupacii i kołonizacii? Kak pieriestať byť prosto «tutejšymi» i stať biełorusami?


    -Potomu čto eto iskusstviennoje obrazovanije. My litviny. I u nas jesť istorija, hierb, fłah, vielikije i uvažajemyje vo mnohich stranach mira obŝiestviennyje i političieskije diejatieli. naša strana silno postradała v hody WWII, utrativ značitielnuju časť svoich sieviernych tierritorij, v to vriemia kak druhije na etom niepłocho nažiliś i dažie sozdali svoju płastmassovuju istoriju. I razumiejetsia, čto psichołohija etoho takova, čto - biełarusy - etot tiermin nam vraždiebnyj. On naviazan nam rosijskoj impierijej. I piervoje čto dołžny sdiełať my - eto sbrosiť eto čužoje jarmo, etot jarłyk.
  • Valadzimir
    02.08.2022
    Ochtas, Vy hniusny pravakatar! Vykazvańni ŭ kancy Vašaha kamientara - heta 100% "raspalvańnie varožaści", pad jakoje Vy faktyčna padstaŭlajecie i mianie. Tamu zajaŭlaju, što z hetymi vašymi vykazvańniami ja kateharyčna nie zhodny i rašuča ad ich admiažoŭvajusia. Ja šmat pisaŭ pra štučnaść nazvy "biełarusy" i jaje naviazanaści tutejšamu narodu, ale ja nikoli nie pisaŭ, što hety termin "vraždiebnyj", i što jaho "nado sbrosiť".  Ja liču, što nazva naroda "biełarusy", chacia i naviazanaja, ale jana jość nieadjemnaj, zakanamiernaj častkaj jahonaj historyi, i jahonaje sioniašniaje. Jakuju nazvu dla svajoj nacyjanalnaj samidentyfikacyi "my" pavinny vykarystoŭvać - heta kožny asobny čałaviek vyrašaje dla siabie sam, na padstavie svaich viedaŭ. A kab hety vybar byŭ jak maha bolš śviadomym, čałaviek pavinien atrymać jak maha bolš abjektyŭnaj infarmacyi ab historyi svajho naroda. I voś heta  ja liču zaraz hałoŭnym.

Ciapier čytajuć

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni45

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni

Usie naviny →
Usie naviny

U Maskvie rasstralali namieśnika kiraŭnika HRU10

Samaja chałodnaja noč siońnia była ŭ Mścisłavie, ale ŭsiaho minus 11,8°S

Vyjšaŭ trejler sieryjała Haja Ryčy pra maładoha Šerłaka Chołmsa2

Cehła na plitach, «maržy» i tancy niazłomnaści. Jak ludzi ŭ Kijevie vyžyvajuć, kali ŭ kvatery 0 hradusaŭ3

Kiroŭcu aŭtobusa z Mahilova adpravili za kraty za łajki ŭ «Adnakłaśnikach»1

Jahor Šaranhovič straciŭ niekalki zuboŭ u matčy z «Edmantanam»2

Siońnia ŭ Amanie adbuducca pieramovy ZŠA i Irana. Ci dapamohuć jany praduchilić vajnu?

Siońnia pačynajucca Zimovyja Alimpijskija hulni

«Leha» abviaščaje revalucyju: prezientavanaja sistema, jakaja ažyŭlaje kubiki biez smartfonaŭ. Voś jak jana pracuje i kolki kaštuje1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni45

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić