Kultura55

«Što nie tak ź biełarusami?» — balučaja tema Kupały. Novaje videa na kanale Andreja Chadanoviča

Andrej Chadanovič praciahvaje razvažać pra biełaruskuju i suśvietnuju litaraturu. Hetym razam jon havoryć pra słavutuju pjesu Janki Kupały «Tutejšyja».

Čamu biełarusy tak časta nie žadajuć być biełarusami? Da čaho davodziać stahodździ akupacyi i kałanizacyi? Jak pierastać być prosta tutejšymi i stać biełarusami? Adkazy na hetyja i inšyja pytańni ŭ novym vypusku kanała pra biełaruskuju i suśvietnuju litaraturu ad Andreja Chadanoviča.

Kamientary5

  • Satan
    01.08.2022
    Ja mohu otvietiť na etot vopros. Biełarusy v bolšinstvie svojem silno zakomplesovannyje. Ja tut mnohije sitaucii znaju... i mnie miestnyje hovorili - a čo on nie možiet skazať? -Nu, on kak-to stieśniajetsia. No vot ja, Satan, ja po chodu nie biełarus. Čto-to so mnoj nie to. Ja dariu dievuškam na ulicie ćviety prosto tak. Za to, čto ona takaja krasivaja mimo prošła.
  • Ochtas
    02.08.2022
    Počiemu biełorusy tak často nie chotiat byť biełorusami? K čiemu privodiat vieka okkupacii i kołonizacii? Kak pieriestať byť prosto «tutejšymi» i stať biełorusami?


    -Potomu čto eto iskusstviennoje obrazovanije. My litviny. I u nas jesť istorija, hierb, fłah, vielikije i uvažajemyje vo mnohich stranach mira obŝiestviennyje i političieskije diejatieli. naša strana silno postradała v hody WWII, utrativ značitielnuju časť svoich sieviernych tierritorij, v to vriemia kak druhije na etom niepłocho nažiliś i dažie sozdali svoju płastmassovuju istoriju. I razumiejetsia, čto psichołohija etoho takova, čto - biełarusy - etot tiermin nam vraždiebnyj. On naviazan nam rosijskoj impierijej. I piervoje čto dołžny sdiełať my - eto sbrosiť eto čužoje jarmo, etot jarłyk.
  • Valadzimir
    02.08.2022
    Ochtas, Vy hniusny pravakatar! Vykazvańni ŭ kancy Vašaha kamientara - heta 100% "raspalvańnie varožaści", pad jakoje Vy faktyčna padstaŭlajecie i mianie. Tamu zajaŭlaju, što z hetymi vašymi vykazvańniami ja kateharyčna nie zhodny i rašuča ad ich admiažoŭvajusia. Ja šmat pisaŭ pra štučnaść nazvy "biełarusy" i jaje naviazanaści tutejšamu narodu, ale ja nikoli nie pisaŭ, što hety termin "vraždiebnyj", i što jaho "nado sbrosiť".  Ja liču, što nazva naroda "biełarusy", chacia i naviazanaja, ale jana jość nieadjemnaj, zakanamiernaj častkaj jahonaj historyi, i jahonaje sioniašniaje. Jakuju nazvu dla svajoj nacyjanalnaj samidentyfikacyi "my" pavinny vykarystoŭvać - heta kožny asobny čałaviek vyrašaje dla siabie sam, na padstavie svaich viedaŭ. A kab hety vybar byŭ jak maha bolš śviadomym, čałaviek pavinien atrymać jak maha bolš abjektyŭnaj infarmacyi ab historyi svajho naroda. I voś heta  ja liču zaraz hałoŭnym.

Ciapier čytajuć

Pucin: Jeŭrapiejskija padśvinki spadziavalisia pažyvicca na razvale Rasii75

Pucin: Jeŭrapiejskija padśvinki spadziavalisia pažyvicca na razvale Rasii

Usie naviny →
Usie naviny

Cichanoŭskaja: Biełarusy nie zdalisia6

Vyrašyŭsia los chłopčyka, jaki trapiŭ u prytułak z-za taho, što maci nie adpraviła jaho ŭ škołu2

Śpikier Siejma Litvy dapuściŭ źmianieńnie adnosin ź Biełaruśsiu: adny tolki sankcyi dajuć vynik, ale nie kančatkovy7

Synu režysiora Roba Rajniera vystavili abvinavačvańni ŭ zabojstvie baćkoŭ

Hrodzienskaha prahramista z 23‑hadovym stažam adpravili za kraty za palityku

Kančatkova demantujuć taksafony5

Va Ukrainie znajšli šary ź biełaruskimi cyharetami, jakija lacieli ŭ Polšču

Łukašenka śćviardžaje, što da pieramoŭnaha pracesu pa Ukrainie dałučyli Biełaruś10

U Minsku «chutkaja» sutyknułasia z aŭtobusam

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pucin: Jeŭrapiejskija padśvinki spadziavalisia pažyvicca na razvale Rasii75

Pucin: Jeŭrapiejskija padśvinki spadziavalisia pažyvicca na razvale Rasii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić