Kultura

Raźbiaruć pa cahlincy. Vyrašany los staražytnaha kaścioła ŭ Ziembinie

U krasaviku ŭ Ziembinie ŭ Barysaŭskim rajonie abvaliłasia bakavaja ściana chrama Uźniasieńnia Panny Maryi. Heta apošni abjekt epochi baroka, pabudavany na terytoryi Biełarusi. «Minskaja praŭda» daviedałasia, što budzie dalej.

Usie fota: «Minskaja praŭda»

Trasa na Biahoml kala ruin kaścioła Uźniasieńnia Panny Maryi ŭ ahraharadku Ziembin Barysaŭskaha rajona pa-raniejšamu začynienaja. Kala chrama ŭstalavali vysoki płot i arhanizavali abjezd pa susiedniaj vulicy. Jakich-niebudź rabot pa likvidacyi nadzvyčajnaha zdareńnia karespandent nie zaŭvažyŭ. Ci buduć niejkija adnaŭlenčyja raboty pravodzicca na miescy abrušeńnia, raspaviali ŭ miascovym vykankamie.

‒ Było praviedzienaje abśledavańnie techničnaha stanu i ekspłuatacyjnaj prydatnaści kanstrukcyi historyka-kulturnaj kaštoŭnaści 2-j katehoryi «Ruiny byłoha daminikanskaha kaścioła» ŭ ahraharadku Ziembin. Zhodna ź im isnuje realnaja pahroza abvalvańnia frantona. Rekamiendujecca demantavać franton da ŭzroŭniu karniza, papiarednie demantavaŭšy skulpturu Panny Maryi, ‒ raspaviała hałoŭny śpiecyjalist adździeła ideałahičnaj pracy, kultury i pa spravach moładzi Barysaŭskaha rajvykankama Ina Sajčyk.

Pa słovach śpiecyjalistki, raźbirać kamienny mur buduć uručnuju, pa cahlincy.

Ciapier Barysaŭski rajvykankam raspracoŭvaje prahramu pieršačarhovych supraćavaryjnych rabot dla zabieśpiačeńnia maksimalna mahčymaj zachavanaści abjekta. Usiu hetuju praceduru budzie supravadžać navukovy kiraŭnik, jakoha ciapier i padbirajuć.

Chram Uźniasieńnia Panny Maryi ŭ Ziembinie sa skulpturaj Božaj Maci na frantonie, jakaja cudam zachavałasia, — adzin z apošnich abjektaŭ baroka, pabudavanych na terytoryi Biełarusi. Śpiecyjalisty ličać, što budynak byŭ uźviedzieny ordenam daminikancaŭ na pačatku XVII stahodździa. Pieršapačatkova pabudova była draŭlanaj, i ŭ joj žyli daminikanskija manachi. Na pačatku XVIII stahodździa chram zhareŭ, paśla čaho jaho pabudavali ŭžo cahlanym.

Kaścioł praciahvaŭ dziejničać da 1932 hoda, jaho zakryli savieckija ŭłady. Z taho času katalicki chram pustavaŭ i razburaŭsia.

U 2010 hodzie barysaŭskija ŭłady chacieli źnieści ruiny kaścioła, ale vałanciory praduchilili heta.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Usie prymiežnyja parkoŭki zabityja furami ź litoŭskimi numarami». Łukašenka ŭvioŭ dadatkovyja abmiežavańni dla litoŭskich pieravozčykaŭ

«Usie prymiežnyja parkoŭki zabityja furami ź litoŭskimi numarami». Łukašenka ŭvioŭ dadatkovyja abmiežavańni dla litoŭskich pieravozčykaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Na paliva — 700 rubloŭ na miesiac. Minčanka haniaje na jarkim «Barbi-fordzie»10

Słavakija ŭvodzić limit chutkaści na tratuarach. Piešachody ŭ šoku9

Rejtynh krain dla žyćcia na piensii2

Vialiki numar u hateli kala akijana ŭ elitnym rajonie Rya-de-Žanejra. Jak žyvie Karpušonak, jakaja nie daje pra siabie zabyć12

Što viadoma pra raman śpiavački Keci Pery i byłoha premjera Kanady Džaścina Trudo6

U Adesie zdaryŭsia skandał z-za repieraŭ ź Biełarusi14

«I znoŭ kulhavy dyjabietyk z pastajannaj zadyškaj vyžylvajecca dy pniecca pakazać, što jon nie tolki hihant dumki»20

Rybak, jaki šukaŭ čarviakoŭ, vypadkova znajšoŭ adzin z najbujniejšych srebnych skarbaŭ Siaredniaviečča1

«Novaja chatka, tolki cieśnieńkaja». Čym była truna va ŭjaŭleńni prodkaŭ biełarusaŭ1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Usie prymiežnyja parkoŭki zabityja furami ź litoŭskimi numarami». Łukašenka ŭvioŭ dadatkovyja abmiežavańni dla litoŭskich pieravozčykaŭ

«Usie prymiežnyja parkoŭki zabityja furami ź litoŭskimi numarami». Łukašenka ŭvioŭ dadatkovyja abmiežavańni dla litoŭskich pieravozčykaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić