Niamieckaja razumnaja mašyna ciapier moža nie tolki abhaniać bulbu, ale i pałoć jaje
Niamieckaja firma Lemken navučyła svoj kultyvatar pad nazvaj Steketee adroźnivać kulturnyja raśliny ad pustaziella. Novaja opcyja harantuje dobry vynik navat na husta zasiejanych i mocna zaśmiečanych pustaziellem działkach.

Sutnaść navacyi takaja: u kampjutar IC-Weeder AI unieśli klučavyja prykmiety kulturnych raślin. U vypadku z cukrovymi burakami, naprykład, raśliny ŭručnuju markiravalisia na kožnaj sa stadyj raźvićcia, a potym atrymanaja infarmacyja zanosiłasia ŭ bazu źviestak.
Sutykajučysia ź niejkim parastkam na svaim šlachu, mašyna identyfikuje jaho z ulikam koleru, tekstury, raźmiaščeńnia liścia, formy i pamieru raśliny. Karaciej, usiaho, što ŭniesiena ŭ jaje prahramu. Kaeficyjent dakładnaj identyfikacyi raślin pieravyšaje 95%.
Kali ž raślina akazvajecca «niekulturnaj», to tady sierpapadobnyja nažy ź pnieŭmatyčnym pryvadam robiać prapołku, vydalajučy jaje.
Hetaja mašyna z šyrynioj zachopu ŭ 3 mietry pastupić u prodaž užo ŭ 2022 hodzie.
Čytajcie taksama:
U Vialikabrytanii robaty poluć pali ŭdarami toku
Ciapier čytajuć
U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć

U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć
«Kali Rasija napadzie na NATO, Kalininhrad budzie źniščany ŭ pieršyja ž hadziny. Ale mohuć prajści dva tydni, pierš čym dadatkovyja siły prybuduć u Litvu» — hienierał Ben Chodžes

Kamientary