Navukoŭcy sprabujuć dabracca da schavanaha pad vadoj novaha kantynienta
Jašče ŭ lutym hieołahi apublikavali artykuł, u jakim havorycca, što Novaja Ziełandyja i prylehłyja da jaje ŭčastki ziamnoj kary ŭjaŭlajuć saboj asobny kantynient, jaki adkałoŭsia ad supierkantynienta Handvana niekalki dziasiatkaŭ miljonaŭ hod tamu.
I voś, pačalisia pieršyja daśledavańni novaha «kantynienta». Z dapamohaj daśledčaha śvidravoha sudna JOIDES Resolution navukoŭcy sprabujuć dabracca da hetaha kantynienta i vyśvietlić padrabiaznaści staražytnaj historyi Ziamli. Na fota nižej — vid z pałuby karabla i štanha śvidravoha stanka, jakaja sychodzić u hłyb mora.

U artykule, apublikavanym u časopisie Hieałahičnaha tavarystva ZŠA, daśledčyki tłumačać, što płošča Ziełandyi składaje 5 miljonaŭ kvadratnych kiłamietraŭ, što składaje prykładna 2/3 płoščy susiedniaj Aŭstralii.

Praŭda, 94% hetaj terytoryi znachodzicca pad vadoj, a na pavierchni bačnyja dva bujnyja astravy, jakija składajuć Novuju Ziełandyju, archipiełah Novaja Kaledonija, a taksama vyspy pamienš.
Ciapier čytajuć
Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii
Kamientary