Ułada1111

Piać faktaŭ pra dziaržsakratara Rady biaśpieki Alaksandra Miažujeva

Alaksandr Miažujeŭ staŭ novym dziaržaŭnym sakratarom Rady biaśpieki. «NN» sabrała cikavyja fakty pra siłavika.

Ažaniŭsia ŭ 19 hadoŭ

Miažujeŭ naradziŭsia ŭ 1959-m u Lachavičach. Adukacyju, jak i bolšaść vajskoŭcaŭ, atrymlivaŭ za miežami Biełarusi. Skončyŭ Kijeŭskaje vyšejšaje ahulnavajskovaje kamandnaje vučylišča, Vajskovuju akademiju imia Frunze ŭ Maskvie, a taksama Vajskovuju akademiju hienieralnaha štaba Uzbrojenych siłaŭ Rasijskaj Fiederacyi. U zvańni hienierał-majora.

Prachodziŭ słužbu ŭ kamandnych i štabnych pasadach: kamandzira bryhady, namieśnika kamandujučaha vojskami apieratyŭnaha kamandavańnia, načalnika štaba — pieršaha namieśnika kamandujučaha apieratyŭnaha kamandavańnia, kamandujučaha vojskami apieratyŭnaha kamandavańnia, načalnika Hałoŭnaj vajennaj inśpiekcyi Uzbrojenych sił Respubliki Biełaruś.

Žaniŭsia ŭ 19 hadoŭ, maje troch synoŭ (usie adsłužyli ŭ vojsku). Kazaŭ, što tak rana žaniŭsia, bo bajaŭsia ssyłki ŭ addaleny harnizon paśla vučoby. Žonka była ź im paŭsiul.

«Nie kamanduje, ale kiruje ŭ chatniaj haspadarcy žonka, ja joj całkam daviaraju», — kazaŭ Miažujeŭ u adnym ź intervju.

Samy vialiki prybytak

Deputatam pałaty pradstaŭnikoŭ Miažujeŭ byŭ abrany pa 52-j vybarčaj akruzie ŭ Hrodna. Akruha była biezalternatyŭnaj.

Samaje cikavaje, što Miažujeŭ byŭ samym bahatym kandydatam u deputaty. Jahony prybytak za hod pierad vybarami skłaŭ 33 tysiačy dalaraŭ.

Jaho supiernikam u akruzie moh być namieśnik staršyni Partyi BNF Alaksandr Stralcoŭ-Karvacki, ale arhanizacyja pryniała rašeńnie źniać svaich kandydataŭ z vybaraŭ.

U pałacie pradstaŭnikoŭ Miažujeŭ uznačalvaŭ kamisiju pa nacyjanalnaj biaśpiecy.

Były padnačaleny Valeryja Frałova

«Heta moj były padnačaleny, — kaža hienierał Valeryj Frałoŭ. — Niekali jamu navat pa-za čarhoj prysvoili zvańnie pałkoŭnika. Vielmi prafiesijna padrychtavany čałaviek, prystojny. Nie viedaju, jak jon ciapier, a raniej u mianie zastavalisia ad jaho samyja najlepšyja ŭražańni. Ale zdarajecca, što žyćcio łamaje maich byłych siabroŭ. Nie bačać jany ŭ sabie siłaŭ, kab niešta źmianić u krainie.

Jon niekali, zdajecca, u 97-ym, kiravaŭ likvidacyjaj nastupstvaŭ urahana ŭ Bresckaj vobłaści. Pamiataju, što niekali da nas pryjazdžali amierykancy, my da ich jeździli, jany da nas, dyk Malcaŭ [były ministr abarony – «NN»] adpraviŭ ich u Brest da mianie. Miažujeŭ tady vydatny arhanizavaŭ pryjom, naviedvańnie Bresckaj krepaści, inšyja bytavyja momanty. Amierykancy byli vielmi zadavolenyja».

Suprać vojska pa kantrakcie i skaračeńnia terminu słužby

«Biełaruś znachodzicca na parozie vajny? Abo ŭ joj pracent niestatutnych adnosin vialiki, abo vialiki pracent maładoha papaŭnieńnia pamiraje ad prastudnych zachvorvańniaŭ? Abo my pasyłajem nieabučanych sałdat u haračyja punkty śvietu?» — rytaryčna pytaŭsia Miažujeŭ na kruhłym stale pa pytańniach vojska.

Miažujeŭ kazaŭ, što Niamieččyna, pierajšoŭšy na kantraktnaje vojska, straciła ŭ svajoj abaronazdolnaści, bo na kantrakt u asnoŭnym iduć inšaziemcy dziela hrošaj i vidu na žycharstva.

Taksama hienierał raskrytykavaŭ źmianšeńnie terminu słužby z paŭtara hoda da hoda. Tym samym, chutčej zaśviedčyŭ siabie jak kansiervatar. Vykazvaŭ zakłapočanaść «aktyŭnaściu» NATO na miažy ź Biełaruśsiu.

Jašče budučy kamandujučym Zachodniaha apieratyŭnaha kamandvańnia Miažujevu daviałosia adkazvać, čamu vajskoŭcy chodziać u «kirzačach».

«Staptali toje, što było, kab nie vykidvać. Ciapier pierachodzim na «biercy» zamiest botaŭ. My pravodzim płanamiernuju pracu pa abnaŭleńni sałdackaj vopratki», — prahmatyčna tłumačyŭ tady jon.

«Žančyna — heta ŭzorny voin»

Adnojčy ŭ Miažujeva papytalisia ab staŭleńni da žančyn u vojsku. Voś taki byŭ adkaz: «Ja vam tak skažu: žančyna — heta ŭzorny voin. Jana nie parušaje vajskovuju dyscyplinu, dobrasumlenna stavicca da vykanańnia słužbovych abaviazkaŭ, joj nie treba paŭtarać dvojčy. Žančyna pjanaja za rulom nie jeździć, u niećviarozym stanie ŭ hramadskich miescach, jak praviła, nie źjaŭlajecca. Pry hetym jana jašče i siamju ŭtrymlivaje. Tak što tut usio zakanamierna».

Svaim chobi Miažujeŭ nazyvaje sport. Kaža, što ŭsurjoz zajmaŭsia handbołam, dziuda, hirami, a ciapier kožny čaćvier chodzić u basiejn.

Ad listapada Alaksandr Miažujeŭ źjaŭlajecca kiraŭnikom Biełaruskaha sajuza aficeraŭ.

Kamientary11

Ciapier čytajuć

Biełarusy nikoli nie žyli tak bahata, jak ciapier. Ale jość važny niuans29

Biełarusy nikoli nie žyli tak bahata, jak ciapier. Ale jość važny niuans

Usie naviny →
Usie naviny

Zialenski: Ja hatovy da pramych pieramoŭ z Pucinym, kab zaviaršyć hetuju vajnu4

Kiraŭnik NATA źviarnuŭsia da rasijskich mužčyn z žorstkim papiaredžańniem8

Hiensak NATA pra abstreł Pieciarburha ŭ dni ekanamičnaha forumu: patrebny dazvoł Zialenskaha, jak na 9 maja12

Historyja viartańnia biełarusam zakładu za arendu kvatery ŭ Varšavie šakavała sacsietki — «adna na miljon»7

Mitrapalita Iłaryjona, u mašynie jakoha znajšli bieły parašok, Maskva pieraviała z Čechii ŭ brazilskaje zachałuście13

Milicyjanty patłumačyli, čamu nie departavali kiroŭcu «Hielendvahiena» z Kazachstana, što parkavałasia na tratuary ŭ Minsku10

Ataka na naftavy terminał «Sankt-Pieciarburh»: źjaviłasia spadarožnikavaje fota z nastupstvami3

Ukrainskaja kampanija Firepoint pakazała vyprabavańnie novaj balistyčnaj rakiety FP-7 «Pielikan»7

Aryna Sabalenka siensacyjna addała čverćfinał «Rałan Haros»5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarusy nikoli nie žyli tak bahata, jak ciapier. Ale jość važny niuans29

Biełarusy nikoli nie žyli tak bahata, jak ciapier. Ale jość važny niuans

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić