Šunievič u MUS «svoj siarod čužych», bo doŭhi čas adpracavaŭ u KDB — struktury, ź jakoj milicyja zaŭsiody mieła niehałosny kanflikt.Ministerskaje kresła Šunievič zajmaje mienš za hod. Duraściaŭ za hety čas nie nahavaryŭ. Dyj uvohule havoryć mała, navat kali paraŭnać z papiarednimi ministrami Kulašovym i Navumavym.
Paśla Płoščy Šunievič ciahaŭsia na hutarki ŭ kamiery da palitviaźniaŭ.
Mienavita Šunieviču davieranaja reforma ŭ ministerstvie, pavodle jakoj milicyjantaŭ pavinna stać mieniej, ale atrymlivać jany buduć bolej.
***
Cytata: «Biełaruś zaŭsiody ŭžyvała pryncyp humanizmu da źniavolenych, dajučy im šaniec vyzvalicca daterminova».
Červień 2012.
***
Abjektyŭka
Nar. u 1967 va Ukrainie (Łuhanskaja vobłaść). U 1992 skončyŭ Akademiju milicyi MUS Biełarusi, słužyŭ u milicyi. U 2007–2012 pracavaŭ u KDB. U studzieni 2012 pryznačany pieršym namieśnikam ministra ŭnutranych spravaŭ, u mai taho ž hoda — ministram.
***
Piać faktaŭ pra ministra Šunieviča
Ciapier čytajuć
«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje

«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje
U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć

U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć
«Kali Rasija napadzie na NATO, Kalininhrad budzie źniščany ŭ pieršyja ž hadziny. Ale mohuć prajści dva tydni, pierš čym dadatkovyja siły prybuduć u Litvu» — hienierał Ben Chodžes

Kamientary