Mierkavańni99

Biełaruskaja hłybinia. Šeśćsot tamoŭ Krašeŭskaha

Piša Pavieł Sieviaryniec.

    Pomysły ŭ sercy ŭ čałavieka —
    Hłybokija vody,
    Ale čałaviek razumny
    Vyčerpvaje ich.
    Vysłoŭi, 20:5

Vulicy Krašeŭskaha ŭ Pružanach, viadoma, niama. Aniahož: znakamity ziamlak, piśmieńnik, uniesieny ŭ Knihu rekordaŭ Hinesa jak samy pładavity ŭ śviecie aŭtar, što napisaŭ kala šaścisot(!) tamoŭ mastackaj litaratury i publicystyki; vydaviec i redaktar dziasiatka hazietaŭ i časopisaŭ, mastak, etnohraf i palityčny viazień, pavodle tvoraŭ jakoha Vialikuju Litvu i Reč Paspalituju ŭjaŭlali cełyja pakaleńni, Juzaf Ihnacy Krašeŭski sam vyznačaŭ siabie jak čałavieka ź lićvinskim sercam.

I voś kamuści z udziačnych naščadkaŭ akurat da 200¬hodździa Krašeŭskaha spatrebiłasia razburyć u jahonaj rodavaj siadzibie ŭ Doŭhim, za 7 km ad Pružanaŭ, staražytny sklep z pachavańniami. U Starym Kuplinie, jakim vałodała znakamitaja siamja (aproč Juzafa Ihnacyja, jahonyja braty, piśmieńnik i astranom Kaetan dy mastak Lucyjan Krašeŭskija), — tahačasnyja kaplicu i śviran, a ŭ Kuplinie siońniašnim zamiest muzieja raźmiaścić śpieckamiendaturu dla «chimikaŭ» z usiaho navakolla.

Vychodziš z kamiendy na pracu, truščyš vosieńskaje zołata, srebra dy miedź na darožcy, i ŭ šalaścieńni liścia starych drevaŭ, što pamiatajuć XIX stahodździe, i ŭ trapiatańni ptušynaha pierja u prysadach staraśvieckaje siadziby, pieratvoranaj u vajskovy haradok i potym zakinutaj, čuješ, jak z rypieńniem piara pa papiery padajuć śpisanyja listy na stoł u domie Krašeŭskich.

Narodžany ŭ navalničnym 1812, paddany carskaj Rasii, aryštavany ŭ 1830 u Vilni na 1,5 hoda za suviaź z paŭstancami, ledź uratavany ŭciokami ŭ 1863, sudzimy za «špijanaž suprać Prusii» ŭ 1883 (znoŭ 1,5 hoda ŭ krepaści ŭ Mahdeburhu), pišučy ciaham usiaho žyćcia, Krašeŭski adzinaasobna nanios taki ŭdar impieryi, usiu mahutnaść jakoha jana adčuła tolki praź dziesiacihodździ — u 1918, z paŭstańniem Druhoj Rečy Paspalitaj, u 1980, kali «Salidarnaść» uzłomvała lod maskoŭskaha kamunizmu. 600 tamoŭ Krašeŭskaha stalisia dynamitam, zakładzienym u padvaliny śviadomaści paniavolenych palakaŭ — i spracavali praź niekalki pakaleńniaŭ pa ŭsioj krainie macniej, čym arsienały paŭstancaŭ.

Pabožny katalik, Juzaf Krašeŭski ŭrablaŭ u palakach toje poŭnaje plonu ŭrodnaje pole viery, nadziei i lubovi da Radzimy, na jakim paśla źbirali i čytač Krašeŭskaha Piłsudski, i čytač Krašeŭskaha Valensa, i čytač Krašeŭskaha Jan Pavał II.

U knihi Krašeŭskaha hladziš praz stahodździ, by ŭ lustra, i paznaješ u siońniašniaj Biełarusi tuju, vialikalitoŭskuju, rodnieńkuju: toje, što ŭ Mickieviča — epičnaja paezija, u Karatkieviča — pryŭkrasnaja lehienda, u Krašeŭskaha — samo žyćcio jak jano jość. U vobrazach Vitaŭta i Jahajły, Januša Radziviła i Stanisłava Paniatoŭskaha, Panie Kachanku i Karala Chadkieviča — u słovach, abliččach, svarkach, podźvihach i słabaściach, uva ŭsioj nievyniščalnaj lićvinskaj biełaruskaści ŭhadvajem i sojmavaha maršałka Šuškieviča, i šlachcica Statkieviča, i vajavodu Kazulina, i kniazia Milinkieviča, i mahnata Niaklajeva, i karala Zianona.

Mova ź biełarusizmami dy ŭkrainizmami, historyja Polščy i Litvy, žyćcio ŭ Drezdenie i Ženievie — u hrudziach Krašeŭskaha biłasia serca Jeŭropy, zrodnaje Skarynu, Mickieviču, Miłašu.

Pracaholik Krašeŭski pisaŭ tak, što čytačy nie paśpiavali pračytvać, a vydaŭcy — vydavać. U nievierahodnaj płodnaści Krašeŭskaha, jak i ŭ vieličyni asobaŭ, sparodžanych adnoj siamjoj, adnym koraniem, skrazić nabryniałaja vodami i toŭščami historyi, kryvioju i žalezam, hnillu i žyćciovaj siłaj drymotnaja i stojenaja biełaruskaja hłybinia.

Tym viečnym biełaruskim žalejnikam, chto nyje dy apuskaje ruki, — maŭlaŭ, narod, jak dryhva, niama mocy, dušać. A adnamu režym dy impieryju nie pierałamać — treba pryjechać siudy, u Kuplin, utaropicca ŭ apietyja Juzafam Krašeŭskim hłybokija-hłybokija lustranyja bałaciaviny, i, dobra ŭhledzieŭšysia, ubačyć adkaz: JAK.

U lipieni nastupnaha, 2012, Juzafu Ihnacyju Krašeŭskamu spaŭniajecca 200. Rychtujecca Polšča, pamiatajuć bieraściejskija dy pružanskija krajaznaŭcy — a Biełaruś…

Kali ŭžo biełarus narešcie paznaje ŭ Krašeŭskim siabie?

U samym hłuchim kucie ziamli, u samy zmročny čas, na samym dnie historyi i adzin čałaviek zdolny pieramahčy, kali razam z hetym čałaviekam u asabistaj svabodzie, viery, mocy i pracy — Boh.

Hladzi jašče:

Biełaruskaja hłybinia. Karani ŭ kryvi

Biełaruskaja hłybinia. Pad sercam Jeŭropy

Biełaruskaja hłybinia. Udych.

Biełaruskaja hłybinia. Siem synoŭ Jova

Biełaruskaja hłybinia. Častka I

Biełaruskaja hłybinia. Kamienda

Biełaruskaja hłybinia. Łastaŭki ŭ stresie

Biełaruskaja hłybinia. Pieraŭtvareńnie Hospada

Kamientary9

Ciapier čytajuć

Stała viadoma, dzie pracuje favarytka Łukašenki Uładlena Zajcava19

Stała viadoma, dzie pracuje favarytka Łukašenki Uładlena Zajcava

Usie naviny →
Usie naviny

Palitviazień raskazaŭ, jak zvyčajnyja kryminalniki abjavili haładoŭku, kab palepšyć umovy ŭtrymańnia palityčnych5

Dadaŭ cyjanid u prateinavy napoj. Stamatołah atruciŭ žonku, a zatym sprabavaŭ zabić śledčaha3

Masiravanaja ataka BPŁA na Rasiju: pažary na naftazavodach, radyjozavodzie i vybuchi kala vajskovaha aeradroma6

Rasijanie vybrali, jaki pomnik budzie pastaŭleny ŭ Homieli31

Štučny intelekt moža pryvieści da vymirańnia čałaviectva, papiaredžvajuć ekśpierty14

Papularny błohier Pan Usialan druhi raz staŭ tatam13

Rasijskija turysty znajšli na plažy ŭ Tajłandzie vanity kašałota. Jany kaštujuć šalonyja hrošy1

Błohier paraŭnaŭ košt adpačynku ŭ sanatoryi «Radon» z pajezdkaj na kitajski vostraŭ Chajnań — i byŭ šakavany2

Daradca Cichanoŭskaj pieradaŭ łukašenkaŭskim dypłamatam prapanovu pra kruhły stoł28

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadoma, dzie pracuje favarytka Łukašenki Uładlena Zajcava19

Stała viadoma, dzie pracuje favarytka Łukašenki Uładlena Zajcava

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić