Navuka i technałohii1111

Hravitacyjnaja madel NASA demanstruje «bulbapadobnuju» formu Ziamli

Śpiecyjalisty NASA prezientavali abnoŭlenuju madel hravitacyjnaha pola Ziamli, jakaja vyrazna pakazvaje, nakolki dalokaja forma našaj płaniety ad vobraza idealnaj śfiery. Dziakujučy šmathadovym spadarožnikavym danym navukoŭcy stvaryli vizualizacyju, dzie kožnaja niaroŭnaść adlustroŭvaje siłu ziamnoha pryciahnieńnia ŭ roznych punktach śvietu.

Hieoid — admysłovaja matematyčnaja madel hravitacyjnaha pola Ziamli. Fota: Mark SubbaRao / NASA / GSFC 

Hravitacyja dziejničaje na pavierchni Ziamli nieraŭnamierna, pakolki na jaje siłu niepasredna ŭpłyvajuć masiŭnyja łancuhi hor, hłybokija akijanskija ŭpadziny i roźnica ŭ ščylnaści parod u nietrach płaniety. Kab zrabić hetyja adroźnieńni bačnymi i zrazumiełymi, daśledčyki vykarystoŭvajuć hieoid — admysłovuju matematyčnuju madel hravitacyjnaha pola Ziamli. Na jaje źviartaje ŭvahu EuroNews.

Hetaja madel ujaŭlaje saboj tearetyčnuju pavierchniu Suśvietnaha akijana, na jakuju nie ŭpłyvali b prylivy, chvali ci viecier, a tolki siła pryciahnieńnia i viarčeńnie płaniety. U tych miescach, dzie kancentracyja masy bolšaja, siła hravitacyi macniej pryciahvaje vadu, stvarajučy na pavierchni hieoida ŭmoŭnyja ŭzvyššy. U toj ža čas tam, dzie masa mienšaja, uzrovień umoŭnaha akijana apuskajecca, utvarajučy svojeasablivyja ŭpadziny.

Na pradstaŭlenaj NASA vizualizacyi adchileńni vyšyni hieoida byli značna pierabolšany — u 10 000 razoŭ, kab zrabić hravitacyjny reljef bolš vyraznym dla čałaviečaha voka. U rečaisnaści ž roźnica pamiž samym vysokim i samym nizkim punktami hetaj madeli składaje 191 mietr.

Najbolš zaŭvažnaje ŭzvyšša hieoida zafiksavana ŭ rajonie Isłandyi, dzie jaho ŭzrovień na 85 mietraŭ pieravyšaje matematyčny etałon. Samaja hłybokaja hravitacyjnaja anamalija znachodzicca na poŭdzień ad Indyi: tam umoŭnaja pavierchnia mora apuskajecca na 106 mietraŭ nižej za ŭstalavanuju normu.

Stvareńnie takoj detalovaj madeli stała mahčymym dziakujučy kałasalnaj navukovaj pracy, jakaja achoplivaje 15 hadoŭ bieśpierapynnych nazirańniaŭ. Navukoŭcy apracavali bolš za miljard pakazčykaŭ, sabranych hrupaj z 19 spadarožnikaŭ. Siarod ich klučavuju rolu adyhrali danyja misii NASA «Gravity Recovery and Climate Experiment» (GRACE) i spadarožnika Jeŭrapiejskaha kaśmičnaha ahienctva «Gravity Field and Steady-State Ocean Circulation Explorer» (GOCE).

Siońnia daśledčyki vykarystoŭvajuć hieoid dla hłybokaha vyvučeńnia hravitacyjnaha pola Ziamli i nazirańnia za tym, jak jano źmianiajecca pa miery pieramiaščeńnia pa płaniecie mas vady, lodu i inšych rečyvaŭ. Pavodle zajavy NASA, hetaja infarmacyja maje stratehičnaje značeńnie dla sučasnaj kartahrafii, tapahrafii i vysokadakładnaj navihacyi, dazvalajučy lepš razumieć hłabalnyja pracesy, što adbyvajucca na našaj płaniecie.

Kamientary11

  • Aha…
    22.08.2026
    Čytać navat niama sensu ich fantazii… praz 10 hadoŭ skažuć , što pamylalisia i vydumajuć jašče niešta inšaje,.. heta ŭžo šmat razoŭ było… a hranty-hrošyki kap-kap-kap…
  • Axel Justas
    22.08.2026
    Takuju navuku rabić Rasieja nie zdolnaja, ale ŭ jaje zatoje moščy Danskoha jość!

    [Zredahavana]
  • Axel Justas
    22.08.2026
    Aha…, a vam ŭsio čužyja hranty spakoju nie dajuć. Uvieś navukovy mietad pabudavany na tym kab navukolnaja supolnaść adkryta krytykavała isnujučyja teoryi i madeli, i prapanoŭvała šlachi ŭdaskanalvańnia. Tamu tak, praź dziesiać hod budzie niešta inšaje, bolš dakładnaje i bližejšaje da jak jano nasamreč', ale biez takich pramiežkavych krokaŭ prahres niemahčymy. I ŭsio adno, lepš kab hrošy jšli na navuku, čym na rakiety dy harmaty.

Ciapier čytajuć

Stali viadomyja žachlivyja abstaviny śmierci byłoha vučonaha sakratara Instytuta historyi. Jamu było 45 hadoŭ32

Stali viadomyja žachlivyja abstaviny śmierci byłoha vučonaha sakratara Instytuta historyi. Jamu było 45 hadoŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Jak žychary vioski pad Maładziečnam zmahajucca za čystuju vadu ŭžo 15 hadoŭ

Tramp raskazaŭ, kali sustreniecca z Pucinym3

24‑hadovaha chłopca z Asipovičaŭ, jaki chacieŭ uvajści ŭ IT, asudzili pa palityčnym artykule, choć jon ničoha nie zrabiŭ11

Rasija zakryje kulturnyja centry niamieckaha Instytuta Hiote1

Sajman Šuster: Heta jana. Zialenski aficyjna zapuściŭ apieracyju M&Ms, kab paralizavać maskoŭskija aeraporty21

Zaŭtra ŭ Biełarusi mahčymy tarnada

Statkievič zaklikaŭ «hłybokapavažanuju Našu Nivu» nie vykarystoŭvać słova «łabuda», a Cichanoŭskaha — nie narakać na ŚMI36

Bukmiekiery abnavili śpis favarytaŭ na Nobieleŭskuju premiju pa litaratury1

U Mahilovie adkryli šyldu hubiernataru Dembavieckamu. Datu śmierci jamu napisali na hady raniejšuju za sprobu ŭciačy z Savieckaj Rasii9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stali viadomyja žachlivyja abstaviny śmierci byłoha vučonaha sakratara Instytuta historyi. Jamu było 45 hadoŭ32

Stali viadomyja žachlivyja abstaviny śmierci byłoha vučonaha sakratara Instytuta historyi. Jamu było 45 hadoŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić