Hramadstva3636

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj

Były palitviazień i žurnalist prezidenckaha puła Dźmitryj Siemčanka ŭ novym vypusku TOKu patłumačyŭ, čamu pramianiaŭ svabodu reparciora na pracu ŭ pule adzinaha niedatykalnaha čałavieka ŭ krainie.

Dźmitryj Siemčanka. Fota: Facebook

Žurnalist Dźmitryj Siemčanka z Mahilova z 2009 pa 2020 hod pracavaŭ na telekanale ANT. Z 2014‑ha — u składzie žurnalisckaha puła Łukašenki.

13 žniŭnia 2020 hoda Dźmitryj zvolniŭsia z ANT, a ŭ vieraśni jaho pakarali administracyjnym aryštam za ŭdzieł u pratesnym maršy.

U kancy 2022 hoda Siemčanku znoŭ zatrymali, i paśla dvuch terminaŭ pa 15 sutak vystavili abvinavačańnie pavodle artykuła 130 Kryminalnaha kodeksa (raspalvańnie varožaści).

U sakaviku 2023 hoda Dźmitryju prysudzili try hady źniavoleńnia. Vyjšaŭ na svabodu jon u lipieni 2025 hoda, całkam adbyŭšy termin. Praz dva miesiacy razam z žonkaj vyjechaŭ z krainy.

@tokbelarus U novym vypusku TOK były žurnalist ANT i palitviazień Dźmitryj Siemčanka dzielicca cikavymi detalami televizijnaha zakuliśsia #biełaruś #novostibiełarusi #łukašienko #biełaruśnovosti #minsksiejčas ♬ orihinalnyj zvuk - TOK | TALK - Pra Biełaruś

Zhadvajučy svoj pierachod u skład puła Łukašenki, Siemčanka nahadvaje, što heta adbyłosia ŭ 2014 hodzie paśla akupacyi Rasijaj Kryma i častki Danbasa:

«Rasija pačynaje žerci svaje, jak jany ličać, terytoryi, jakija naležali hetaj impieryi. I ja razumieŭ, što hety histaryčny čas, kali Rasija moža nas uvohule zžerci».

Jak davodzić žurnalist, u toj momant jon bačyŭ u Łukašenku nie «niejkaha tam patryjota», ale čałavieka, čyja ŭłada faktyčna harantavała suvierenitet Biełarusi:

«Jaho ŭłasnaje kresła stała jak by sinonimam suvierenitetu. Bo jon nie addaje svajo kresła, jon nie addaje svaju ŭładu Rasii i nie addaść. Ja razumieŭ, što jon budzie zaraz bicca za svajo kresła. I kali Rasija nie zmoža zžerci nas u hety histaryčny pieryjad, u nas budzie šaniec pabudavać nacyjanalny padmurak».

«Ja prychodžu ŭ puł u toj momant — bicca z Rasijaj. (…) Tak, heta niejki rost pa karjernaj leśvicy. Heta tak. (…) Ale kali mnie zadavali pytańnie: «Čamu ty zaraz budzieš pracavać tam?», — ja kazaŭ, tamu što Rasija nie pavinna nas zžerci ŭ hety momant», — adznačaje Dźmitryj i pierakonvaje, što ŭ toj čas jaho ličyli na kanale zaŭziatym nacyjanalistam.

Siemčanka nahadvaje, što sam Łukašenka nie pryznaŭ Danbas i akupacyju Kryma, pajechaŭ na inaŭhuracyju Parašenki. Da hetaha nie byli pryznanyja Paŭdniovaja Asiecija i Abchazija. A ŭ Viciebsku ŭ 2014 hodzie byŭ pastaŭleny pomnik Alhierdu.

«U sistemie ŭ toj momant było šmat nacyjanalna aryjentavanych ludziej, jakija chacieli skarystacca hetym histaryčnym pieryjadam, kab uzmacnić nacyjanalny padmurak. (…) Byli ludzi, tak zvanyja ruskamircy, u toj momant, jakija chacieli, kab Rasija nas zžerła narešcie», — zaŭvažaje Dźmitryj.

Siemčanka apisvaje toj pieryjad jak adnosna adkryty i navat pierśpiektyŭny.

«Ja mahu aśviatlać niejkija rečy, i ja mahu kazać u hetych siužetach, što dobra, treba voś tak rabić. Libieralizacyja biznesu — dobra. Naładžvać niejkija tam suviazi ź Jeŭraźviazam — dobra. Što my taksama Jeŭropa — dobra. Što my niezaležnaja kraina — dobra».

Kamientary36

  • 1
    05.04.2026
    Moža tak i było. Tady dobra. Ale ž, lepiej toje niechta paćvierdziŭ by.
  • Sałamon
    05.04.2026
    Pry ŭsioj pavazie da pazicyi spadara Siemčanki ŭ 2020 jon taksama pavioŭsia na fantastyčnuju ideju adarvać Biełaruś ab Rasiei sumiesna ŭ Łukašenkaj. Fantastyčnuju tamu, što ŭ rešcie rešt asabistaja ŭłada Łukašenki i karupcyjny dabrabyt jaho siamji i atačeńnia trymajucca na materyjalnaj padtrymcy Kramla. Častku ź jaje Łukašenka ź siamjoj prysabiečvajuć, a častku nakiroŭvajuć na zachavańnie nierefarmavanaj i piermanientna niekankurentazdolnaj ekanomicy i padtrymańnie ścipłaha sacyjalnaha minimuma dla tych, kaho panavańnie Łukašenki pazbaviła hodnaha sacyjalnaha lifta i pastaviła ŭ materyjalnuju zaležnaść ad režyma.
    Łukašenkaŭskaja "stabilnaść" - heta ledź nie kalka z brežnieŭskaha "zastoju", ab jakim saŭki ŭzhadvajuć z nastalhijaj, zabyvajučysia ab šmatlikich hrandyjoznych ekanamičnych prablemach tych časoŭ. Chiba što "zastoj" trymaŭsia na vybuchnuŭšych koštach na naftu, a "stabilnaść" - na rasiejskich datacyjach. I kali košty na naftu zdulisia - nieŭzabavie skončylisia i zastoj, i SSSR. I niama nivodnaj krainy albo mižnarodnaj instytucyi, jakaja pahadziłasia b istotna zamianić rasiejskuju padtrymku Biełarusi biez palityčna nieprymalnych dla ŭłady Łukašenki reform.
    Spadar Siemčanka farmuluje nastolki univiersalnuju admazku, što kali ŭ Rasiei adbudziecca niešta fatalnaje, to ŭsio dziejnyja łukašysty pačnuć apraŭdvacca adnolkava - my byli z Łukašenkaj, kab supraćstajać Rasiei i zachavać niezaležnuju Biełaruś. Navat Karpiankoŭ i Azaronak. A kali ŭ ich spytajucca - a navošta vy vyniščali biełaruskuju movu, biełaruščynu i BČB-ściah, žorstka represavali niazhodnych, prasoŭvali "rasiejski śviet", sustrakali rasiejskich ahresaraŭ z chlebam-sollu, hieraizavali vajskovych złačyncaŭ z Vahniera i zarablali na kryvi ŭkraincaŭ, to jany adkažuć taksama adnolkava: hetkim čynam my majstarski manieŭravali pierad Rasiejaj, kab pieraduchilić adzinamomantavuju aneksiju. A pakul ŭ Rasiei ničoha nie adbyvajecca - to jany z entuzijazmam buduć praciahvać rabić svaju brudnuju spravu, budavać karjery ŭ sistemie Łukašenki i zarablać hrošy, ni kropli nie turbujučysia ab skradzienaj i źniščanaj Łukašenkaj i imi budučyni Biełarusi. Aznajomciesia z dakładam spadara Kruka - tam sapraŭdy žachlivyja vysnovy.
  • .
    05.04.2026
    Nie vielmi vieru ŭ raskazy zadnim likam pra 2010-yja, kali ludzi ŭ sistemie (Siemčanka, Łatuška, Azaraŭ...) nibyta ŭžo tady dziejničali jak ahienty suprać sistemy.
    Ludzi sprabujuć stvaryć celny paśladoŭny vobraz svajoj asoby i svajoj dziejnaści, a jon nie abaviazkova isnuje. Byŭ inšy čas, inšyja matyvy, kryteryi. Tak, mahli i karjeru rabić, a maralny vybar nie vyhladaŭ dla ich nastolki vidavočnym, jak zaraz.
    Heta nie krytyka pra "pieraabulisia". U 2020-m jany zdoleli zrabić mužny maralny vybar, heta hałoŭnaje.

    U vas spasyłka na videa sastarełaja, nie pakazvajecca. [Red. — Dziakuj, vypravili]
    I niejak soramna iznoŭ bačyć na vokładcy (aktualnaj, znajšoŭ sam) pysu Łukašenki. Chto b rastłumačyŭ mety hetaha łukašenka-markietynhu ŭ biełaruskim jutubie...

    [Zredahavana]

Ciapier čytajuć

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Zabojca ź Minska padpisaŭ kantrakt prosta ŭ rasijskaj kałonii. Pavajavać da pałonu atrymałasia dva dni2

Što tannaja nafta pryniasie Biełarusi?6

20‑hadovy minčuk advažna i pierpiendykularna vyjechaŭ pierad tramvajem4

Homielskaha pradprymalnika pryznali darmajedam, kali jon kvartał spracavaŭ biez prybytku6

«Ja paprasiła svaju siastru razdrukavać fotazdymki z majho akaŭnta i prysłać mnie ŭ kałoniju». Łarysa Ščyrakova raskazvaje pra fotasiesii ŭ etnastyli1

U Biełarusi zapracavaŭ miedpartał. Zaraz źviestki svajoj miedycynskaj karty možna prahladać anłajn7

Śpiłbierh vypuskaje «Dzień vykryćcia» — novy film pra inšapłanietnikaŭ4

Jak u Amierycy. U Babrujsku handlovy centr adčyniali z pompaj, pierarazańniem čyrvonaj stužki i šturmam dźviarej7

U Vieniesuele ŭ vyniku ziemlatrusu — bolš za 200 zahinułych, tysiačy ludziej ličacca źnikłymi bieź viestak1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić