Hramadstva3636

Dźmitryj Siemčanka: Ja pryjšoŭ u puł Łukašenki bicca z Rasijaj

Były palitviazień i žurnalist prezidenckaha puła Dźmitryj Siemčanka ŭ novym vypusku TOKu patłumačyŭ, čamu pramianiaŭ svabodu reparciora na pracu ŭ pule adzinaha niedatykalnaha čałavieka ŭ krainie.

Dźmitryj Siemčanka. Fota: Facebook

Žurnalist Dźmitryj Siemčanka z Mahilova z 2009 pa 2020 hod pracavaŭ na telekanale ANT. Z 2014‑ha — u składzie žurnalisckaha puła Łukašenki.

13 žniŭnia 2020 hoda Dźmitryj zvolniŭsia z ANT, a ŭ vieraśni jaho pakarali administracyjnym aryštam za ŭdzieł u pratesnym maršy.

U kancy 2022 hoda Siemčanku znoŭ zatrymali, i paśla dvuch terminaŭ pa 15 sutak vystavili abvinavačańnie pavodle artykuła 130 Kryminalnaha kodeksa (raspalvańnie varožaści).

U sakaviku 2023 hoda Dźmitryju prysudzili try hady źniavoleńnia. Vyjšaŭ na svabodu jon u lipieni 2025 hoda, całkam adbyŭšy termin. Praz dva miesiacy razam z žonkaj vyjechaŭ z krainy.

@tokbelarus U novym vypusku TOK były žurnalist ANT i palitviazień Dźmitryj Siemčanka dzielicca cikavymi detalami televizijnaha zakuliśsia #biełaruś #novostibiełarusi #łukašienko #biełaruśnovosti #minsksiejčas ♬ orihinalnyj zvuk - TOK | TALK - Pra Biełaruś

Zhadvajučy svoj pierachod u skład puła Łukašenki, Siemčanka nahadvaje, što heta adbyłosia ŭ 2014 hodzie paśla akupacyi Rasijaj Kryma i častki Danbasa:

«Rasija pačynaje žerci svaje, jak jany ličać, terytoryi, jakija naležali hetaj impieryi. I ja razumieŭ, što hety histaryčny čas, kali Rasija moža nas uvohule zžerci».

Jak davodzić žurnalist, u toj momant jon bačyŭ u Łukašenku nie «niejkaha tam patryjota», ale čałavieka, čyja ŭłada faktyčna harantavała suvierenitet Biełarusi:

«Jaho ŭłasnaje kresła stała jak by sinonimam suvierenitetu. Bo jon nie addaje svajo kresła, jon nie addaje svaju ŭładu Rasii i nie addaść. Ja razumieŭ, što jon budzie zaraz bicca za svajo kresła. I kali Rasija nie zmoža zžerci nas u hety histaryčny pieryjad, u nas budzie šaniec pabudavać nacyjanalny padmurak».

«Ja prychodžu ŭ puł u toj momant — bicca z Rasijaj. (…) Tak, heta niejki rost pa karjernaj leśvicy. Heta tak. (…) Ale kali mnie zadavali pytańnie: «Čamu ty zaraz budzieš pracavać tam?», — ja kazaŭ, tamu što Rasija nie pavinna nas zžerci ŭ hety momant», — adznačaje Dźmitryj i pierakonvaje, što ŭ toj čas jaho ličyli na kanale zaŭziatym nacyjanalistam.

Siemčanka nahadvaje, što sam Łukašenka nie pryznaŭ Danbas i akupacyju Kryma, pajechaŭ na inaŭhuracyju Parašenki. Da hetaha nie byli pryznanyja Paŭdniovaja Asiecija i Abchazija. A ŭ Viciebsku ŭ 2014 hodzie byŭ pastaŭleny pomnik Alhierdu.

«U sistemie ŭ toj momant było šmat nacyjanalna aryjentavanych ludziej, jakija chacieli skarystacca hetym histaryčnym pieryjadam, kab uzmacnić nacyjanalny padmurak. (…) Byli ludzi, tak zvanyja ruskamircy, u toj momant, jakija chacieli, kab Rasija nas zžerła narešcie», — zaŭvažaje Dźmitryj.

Siemčanka apisvaje toj pieryjad jak adnosna adkryty i navat pierśpiektyŭny.

«Ja mahu aśviatlać niejkija rečy, i ja mahu kazać u hetych siužetach, što dobra, treba voś tak rabić. Libieralizacyja biznesu — dobra. Naładžvać niejkija tam suviazi ź Jeŭraźviazam — dobra. Što my taksama Jeŭropa — dobra. Što my niezaležnaja kraina — dobra».

Kamientary36

  • 1
    05.04.2026
    Moža tak i było. Tady dobra. Ale ž, lepiej toje niechta paćvierdziŭ by.
  • Sałamon
    05.04.2026
    Pry ŭsioj pavazie da pazicyi spadara Siemčanki ŭ 2020 jon taksama pavioŭsia na fantastyčnuju ideju adarvać Biełaruś ab Rasiei sumiesna ŭ Łukašenkaj. Fantastyčnuju tamu, što ŭ rešcie rešt asabistaja ŭłada Łukašenki i karupcyjny dabrabyt jaho siamji i atačeńnia trymajucca na materyjalnaj padtrymcy Kramla. Častku ź jaje Łukašenka ź siamjoj prysabiečvajuć, a častku nakiroŭvajuć na zachavańnie nierefarmavanaj i piermanientna niekankurentazdolnaj ekanomicy i padtrymańnie ścipłaha sacyjalnaha minimuma dla tych, kaho panavańnie Łukašenki pazbaviła hodnaha sacyjalnaha lifta i pastaviła ŭ materyjalnuju zaležnaść ad režyma.
    Łukašenkaŭskaja "stabilnaść" - heta ledź nie kalka z brežnieŭskaha "zastoju", ab jakim saŭki ŭzhadvajuć z nastalhijaj, zabyvajučysia ab šmatlikich hrandyjoznych ekanamičnych prablemach tych časoŭ. Chiba što "zastoj" trymaŭsia na vybuchnuŭšych koštach na naftu, a "stabilnaść" - na rasiejskich datacyjach. I kali košty na naftu zdulisia - nieŭzabavie skončylisia i zastoj, i SSSR. I niama nivodnaj krainy albo mižnarodnaj instytucyi, jakaja pahadziłasia b istotna zamianić rasiejskuju padtrymku Biełarusi biez palityčna nieprymalnych dla ŭłady Łukašenki reform.
    Spadar Siemčanka farmuluje nastolki univiersalnuju admazku, što kali ŭ Rasiei adbudziecca niešta fatalnaje, to ŭsio dziejnyja łukašysty pačnuć apraŭdvacca adnolkava - my byli z Łukašenkaj, kab supraćstajać Rasiei i zachavać niezaležnuju Biełaruś. Navat Karpiankoŭ i Azaronak. A kali ŭ ich spytajucca - a navošta vy vyniščali biełaruskuju movu, biełaruščynu i BČB-ściah, žorstka represavali niazhodnych, prasoŭvali "rasiejski śviet", sustrakali rasiejskich ahresaraŭ z chlebam-sollu, hieraizavali vajskovych złačyncaŭ z Vahniera i zarablali na kryvi ŭkraincaŭ, to jany adkažuć taksama adnolkava: hetkim čynam my majstarski manieŭravali pierad Rasiejaj, kab pieraduchilić adzinamomantavuju aneksiju. A pakul ŭ Rasiei ničoha nie adbyvajecca - to jany z entuzijazmam buduć praciahvać rabić svaju brudnuju spravu, budavać karjery ŭ sistemie Łukašenki i zarablać hrošy, ni kropli nie turbujučysia ab skradzienaj i źniščanaj Łukašenkaj i imi budučyni Biełarusi. Aznajomciesia z dakładam spadara Kruka - tam sapraŭdy žachlivyja vysnovy.
  • .
    05.04.2026
    Nie vielmi vieru ŭ raskazy zadnim likam pra 2010-yja, kali ludzi ŭ sistemie (Siemčanka, Łatuška, Azaraŭ...) nibyta ŭžo tady dziejničali jak ahienty suprać sistemy.
    Ludzi sprabujuć stvaryć celny paśladoŭny vobraz svajoj asoby i svajoj dziejnaści, a jon nie abaviazkova isnuje. Byŭ inšy čas, inšyja matyvy, kryteryi. Tak, mahli i karjeru rabić, a maralny vybar nie vyhladaŭ dla ich nastolki vidavočnym, jak zaraz.
    Heta nie krytyka pra "pieraabulisia". U 2020-m jany zdoleli zrabić mužny maralny vybar, heta hałoŭnaje.

    U vas spasyłka na videa sastarełaja, nie pakazvajecca. [Red. — Dziakuj, vypravili]
    I niejak soramna iznoŭ bačyć na vokładcy (aktualnaj, znajšoŭ sam) pysu Łukašenki. Chto b rastłumačyŭ mety hetaha łukašenka-markietynhu ŭ biełaruskim jutubie...

    [Zredahavana]

Ciapier čytajuć

U Minsku pradajuć dom na vadzie. Kolki prosiać za niezvyčajny abjekt na Čyžoŭskim vadaschoviščy?

U Minsku pradajuć dom na vadzie. Kolki prosiać za niezvyčajny abjekt na Čyžoŭskim vadaschoviščy?

Usie naviny →
Usie naviny

Vyjšła na svabodu apošniaja hrupa asudžanych pa spravie vaŭkavyskaha čata2

«Biełaruskuju movu ja lublu navat bolš za ruskuju — jana bližej da serca». Marakaniec 18 hadoŭ žyvie ŭ Salihorsku i nie moža naciešycca15

Va Ukrainie zapeŭnili, što ZŠA praciahvajuć pieradavać raźviedvalnyja źviestki2

Za «apraŭdańnie hienacydu biełaruskaha naroda» buduć zavočna sudzić Kaciarynu Vadanosavu10

Zakryvajuć na rekanstrukcyju kaścioł na Kalvaryjskich mohiłkach u Minsku

Biełaruska z zarobkam 2 500 BYN padarožničaje dvojčy na hod i ŭžo naviedała 34 krainy2

«Kab rabić rečy, u jakich ja słaby». Stvaralnik Linux patłumačyŭ, čamu lubić ŠI i jaki mienavita

«Prosta ŭ nas šapito skončyłasia». U Biełdziaržcyrku patłumačyli, čamu vymušanyja šukać adrazu 15 supracoŭnikaŭ7

Paśla kancerta Maksa Karža ŭ Frankfurcie raspačali 11 kryminalnych spraŭ3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Minsku pradajuć dom na vadzie. Kolki prosiać za niezvyčajny abjekt na Čyžoŭskim vadaschoviščy?

U Minsku pradajuć dom na vadzie. Kolki prosiać za niezvyčajny abjekt na Čyžoŭskim vadaschoviščy?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić