Hramadstva77

Narada pa situacyi na miažy ź ES prajšła biez udziełu Łukašenki

Brali ŭdzieł Alaksandr Turčyn, Alaksandr Valfovič, Ivan Cierciel, Kanstancin Mołastaŭ, Maksim Ryžankoŭ.

Pad kiraŭnictvam premjer-ministra Alaksandra Turčyna i dziaržaŭnaha sakratara Rady biaśpieki Alaksandra Valfoviča adbyłasia narada, pryśviečanaja situacyi na miažy ź dziaržavami Jeŭrapiejskaha sajuza. Mierapryjemstva prajšło pa daručeńni Alaksandra Łukašenki, piša BiełTA.

U naradzie taksama ŭziali ŭdzieł kiraŭniki Ministerstva zamiežnych spraŭ Maksim Ryžankoŭ, Dziaržaŭnaha pamiežnaha kamiteta Kanstancin Mołastaŭ, Dziaržaŭnaha mytnaha kamiteta Uładzimir Arłoŭski i Kamiteta dziaržaŭnaj biaśpieki Ivan Cierciel.

«Udzielniki detalova abmierkavali stan i pierśpiektyvy raźvićcia situacyi na miažy, adznačyŭšy, što isnujučaje stanovišča nie adpaviadaje intaresam ni Biełarusi, ni Jeŭrapiejskaha sajuza», — zajaviŭ žurnalistam pres-sakratar MZS Rusłan Varankoŭ.

«Biełaruś paśladoŭna zaklikaje jeŭrapiejskich susiedziaŭ da adnaŭleńnia raniejšaha režymu pracy miažy ŭ intaresach zvyčajnych hramadzian i raźvićcia transhraničnaha supracoŭnictva».

«Na hetym fonie vitajem rašeńnie ŭładaŭ Respubliki Polšča ab adnaŭleńni pracy raniej začynienych dvuch punktaŭ propusku praź biełaruska-polskuju miažu dla pieramiaščeńnia ludziej, transpartnych srodkaŭ i hruzaŭ. Heta rašeńnie akazvaje stanoŭčy ŭpłyŭ pieravažna na pamiežny handal», — skazaŭ pres-sakratar.

U paviedamleńni MZS adznačajecca, što hety krok źjaŭlajecca prajavaj kanstruktyŭnaha staŭleńnia Polščy, nakiravanym pieravažna na žadańni ŭłasnych hramadzian.

«Na žal, my nie nazirajem anałahičnaha padychodu z boku litoŭskich uładaŭ, jakija praciahvajuć ihnaravać intaresy ŭłasnych hramadzian», — adznačyŭ Rusłan Varankoŭ.

«Upeŭnienyja, što rašeńnie Polščy — heta tolki pieršy krok da raźvićcia našaha dvuchbakovaha ŭzajemadziejańnia. Dośvied pakazvaje: za raźvićciom kantaktaŭ pamiž ludźmi, a časam navat raniej, niepaźbiežna idzie pahłybleńnie palityčnaha supracoŭnictva», — reziumavaŭ pradstaŭnik MZS.

17 listapada Polšča adkryje dva punkty propusku na miažy ź Biełaruśsiu — Kuźnicu i Babroŭniki.

Kamientary7

  • .
    15.11.2025
    Čamu Cierciel nie ŭ mundziry?
  • Mania
    15.11.2025
    Polša vsiehda otnosiłaś ko vsiem biełarusam adiekvatno Ja dumaju so vriemieniem budut i dalniejšije šahi s obieich storon po dieeskałacii A tam i Litva podtianietsia - inačie ostanietsia na obočinie vsiej jevro aziatskoj łohistiki
  • chm
    15.11.2025
    Jak cikava. Pracu maršrutak dyk Łukašenka ŭłasnaručna raźbiraŭ, davaŭ pierunoŭ. A tut, jak ni kruci, pytańnie dziaržaŭnaje - miaža ź ES, a pierasidzient adsutničaje. A mo jaho ŭ Drazdach taho..., nu, jak u svoj čas Harbačova ŭ Farosie?

Ciapier čytajuć

Na školnym stadyjonie ŭ Minsku pamior 18‑hadovy futbalist1

Na školnym stadyjonie ŭ Minsku pamior 18‑hadovy futbalist

Usie naviny →
Usie naviny

«Pasažyry prasili źnizić chutkaść». Nazvanyja pryčyny DTZ z maršrutkaj u Śvietłahorskim rajonie, dzie zahinuli šeść čałaviek1

Doktarka, jakaja vučyłasia pa metavym nakiravańni, adpracavała paŭtara hoda ź piaci — i pierajechała ŭ Polšču33

«Dekałanizacyja — heta pryjści i zaniać svajo miesca». Nasta Rahatko budzie ŭdzielničać u fiestyvali rasijskaj knihi. Sulima jaje asudziŭ, jana nie zmaŭčała ŭ adkaz58

Pamior stvaralnik Ślapianskaj vodnaj sistemy. Zdajecca, unikalny kanał nieŭzabavie taksama moža pamierci8

Paźniak — Andrejevaj: Chvała Vam, Kaciaryna! U Vas vydatny muž29

Illu Protasa pryznali najlepšym navičkom ACHŁ2

U ZŠA aryštavali śpiecnazaŭca, jaki zarabiŭ $400 tysiač na staŭcy, što aryštujuć Madura7

«Navošta heta mnie?» Tramp vyklučyŭ jadzierny ŭdar pa Iranie i abviaściŭ ab padaŭžeńni pieramirja pamiž Izrailem i Livanam1

Pierymienapaŭza ŭ 30 hadoŭ: novaje daśledavańnie pakazała, što ź joj sutykajecca bolš za pałovu žančyn3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na školnym stadyjonie ŭ Minsku pamior 18‑hadovy futbalist1

Na školnym stadyjonie ŭ Minsku pamior 18‑hadovy futbalist

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić