Ratavalniki ceły viečar šukali rybaka-tapielca ŭ Miadzielskim rajonie. Na nastupny dzień jon viarnuŭsia pa łodku
Učora ratavalniki dźviuch stancyj u Miadzielskim rajonie vyjechali na voziera Śvir. Adtul pastupili paviedamleńni pra mierkavana patanułaha čałavieka: na adlehłaści kala 50 mietraŭ ad čarotu pierakuliłasia rybałoŭnaja łodka, pobač nikoha.

Hłybinia ŭ tym miescy — prykładna 4 mietry. Na dnie vadałaz znajšoŭ dźvie vudy i rybałoŭny bot. Ratavalniki praciahnuli pošuki patanułaha čałavieka.
Pradstaŭnica Tavarystva vyratavańnia na vodach Kaciaryna Michaleva ŭdakładniła Onlíner, što pošukavyja pracy vialisia dźvie z pałovaj hadziny i skončylisia zusim nie tak, jak čakałasia: zahinuły rybak «ažyŭ».
Razam ź siabram jon prypłyŭ pa tuju samuju łodku. Jak vyśvietliłasia, za dzień da hetaha jon sapraŭdy pierakuliŭsia ŭ joj, budučy biez vyratavalnaj kamizelki, ale zmoh samastojna dapłyć da bieraha.
Pierad ratavalnikami mužčyna taksama źjaviŭsia biez kamizelki — jamu vynieśli papiaredžańnie.
Ciapier čytajuć
«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje

«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje
U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć

Kamientary