Vierniki Biełarusi vyznačylisia z duchoŭnymi centrami. Dzie buduć u musulman i iŭdziejaŭ?
Upaŭnavažany pa spravach relihij i nacyjanalnaściaŭ Alaksandr Rumak sustreŭsia ź viernikami ŭ Nacyjanalnaj biblijatecy, piša BiełTa.

Rumak nahadaŭ, što ŭ Biełarusi žyvuć pradstaŭniki 25 kanfiesij. Dla ich Łukašenka prapanavaŭ stvaryć «centry pryciahnieńnia» — duchoŭnyja centry, jakija zmohuć naviedać nie tolki vierniki, ale i turysty.
Płanujecca, što takija centry stvorać va ŭžo isnujučych kulturnych abjektach.
«Centram isłamu ŭ Biełarusi ličycca Iŭjeŭskaja miačeć. Vierniki iŭdziejskaj kanfiesii vyznačyli takim centram sinahohu ŭ Babrujsku, dzie stvorany adpaviedny kompleks. Jon uklučaje adnoŭlenuju sinahohu, Jaŭrejski dvoryk, u jakim pabudavana Ściana Płaču», — skazaŭ čynoŭnik.
Taksama takija «duchoŭnyja centry» płanujuć stvaryć u Śviata-Uśpienskim Žyrovickim mužčynskim manastyry, Spasa-Jeŭfrasińnieŭskim žanočym manastyry ŭ Połacku, a taksama ŭ kaściole ŭ Budsłavie.
-
35 hadoŭ tamu bieł-čyrvona-bieły ściah i hierb «Pahonia» stali dziaržaŭnymi simvałami
-
Cichanoŭskaja ščyra raskazała pra chvarobu syna i niabačnuju pracu žančyn. «Dziesiać hadoŭ svajho žyćcia ja pryśviaciła jamu i jaho reabilitacyi»
-
U vyšuk abviaścili mahiloŭskaha deputata i pradziusara. Ź im za miažu źjechała viadučaja dziaržaŭnaha telekanała
Kamientary