Hramadstva11

Ivulin raskazaŭ kranalnuju historyju, jak baćki sabrali hrošy, kab ździejśnić jaho maru

Błohier Saša Ivulin raskazaŭ, jak z prahramistaŭ pajšoŭ vučycca na žurnalista i jak jaho ŭ hetym padtrymali baćki.

Jak raskazaŭ Saša Ivulin u padkaście «Niešta budzie», pa pieršaj adukacyi jon technik-prahramist (skončyŭ kaledž), ale hetaja śpiecyjalnaść jaho nie pryvablivała.

«Niedzie na trecim kursie kaledža ja zrazumieŭ, što chaču być žurnalistam, (…) što chaču ŭ BDU na žurfak i tolki žurfak», — zhadvaje Ivulin i dadaje, što heta byŭ vialiki vyklik dla jaho baćkoŭ:

«Siamja ŭ mianie nie bahataja, i ja nie zajmaŭsia z repietytarami. Dla pastupleńnia na žurfak patrebny byli dobryja ličby (vynikaŭ centralizavanaha teściravańnia i ispytaŭ. — NN). I mnie nie chapiła bałaŭ 15-20 na biudžet. Maja siamja nie samaja bahataja — mama vychavalnica, baćka ŭ toj čas byŭ dvornikam u «Jeŭraopcie». A ja na žurfak chaču kapiec. A kali nie na žurfak, na zavočku, to ja idu słužyć.

I ja nie razumieju, adkul maje baćki dastavali hrošy. Ale jany kažuć: «Dobra». I jany ceły hod mianie vučyli na žurfaku na płatnym (samyja bieskarysna patračanyja hrošy). Ale mienavita ŭ toj momant maje baćki ŭziali na siabie adkaznaść, kali niezrazumieła što — ci armija ci mara hetaha dziciaci. I jany vyrašyli, nu, dobra, znojdziem dzie-niebudź hrošy».

«Baćka pradavaŭ kala kramy niejkija tam jabłyki, ślivy. Jany prosta małajcy, niedzie znachodzili hrošy kab vučyć mianie, zdymać mnie niejki pakoj u kvatery, davać niejkija hrošy na niejkija minimalnyja historyi»,

— z udziačnaściu da baćkoŭ zhadvaje toj čas Ivulin. Jon dadaje, što jamu samomu davodziłasia aščadžać, što matyvała jaho lepš vučycca:

«Ja pamiataju, zamiest taho, kab ty niedzie pajšoŭ pajeŭ u stałovuju, ty biažyš praz darohu pa niejkija piražki. Tamu što tupa niama babak. Heta była takaja supier matyvacyja stać profi. Ja ź pieršaha kursa, miesiaca z druhoha pačaŭ niešta papisvać».

Jak raskazvaje błohier, praz hod u jaho atrymałasia pierapastupić na biudžetnuju formu navučańnia i navat trapić u svaju ž hrupu: «Dla mianie było vielmi važna pasprabavać pierapastupić. Ja zabraŭ dakumienty i pierapastupiŭ na biudžet i navat nie na pieršy kurs. Dziaŭčynka sychodziła z majoj hrupy ŭ «akademku» na pieršym kursie. I ja pierapastupiŭ na biudžet u svaju ž hrupu. Heta było niešta supierfantastyčnaje».

Ivulin adznačaje, što vielmi ŭdziačny svaim baćkam za toje, što jany pryniali rašeńnie, jakoje paŭpłyvała na jaho dalejšy los, i razumieje, nakolki ciažka im było ŭ materyjalnym płanie.

Kamientary1

  • Hviazdaboły
    18.02.2025
    Artykuł nie čytaŭ, ale hviazdabołaŭ asudžaju

Ciapier čytajuć

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie15

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Usie naviny →
Usie naviny

«Miehatop» pradavaŭ kiedy z palityčnaj abrevijaturaj — prybrali praz 30 chvilin paśla pasta ŭ Azaronka19

Markaŭ: «Zamirycca» — heta kavarnaja taktyka Zachadu, jany chočuć lehalizavać novyja ŚMI pad vyhladam kanstruktyŭnych14

«Vyrašycie pytańnie, kab ja zmoh spakojna prylacieć». Łukašenka raskazaŭ, čamu nie palacieŭ u Vašynhton14

Voś videazapis fiestyvalu «Vieršy na asfalcie», dzie Niaklajeŭ pračytaŭ svoj vierš «Na imianiny śviatoha Valancina»1

«Nie mieŭ racyi». Minski majstar, jaki źniaŭ rolik pra kiepski servis biełaruskaha noŭtbuka, zapisaŭ «pakajannaje» videa7

Byłaja favarytka Łukašenki Maryja Vasilevič naradziła dzicia12

«Biełtelekam» atrymaŭ novaha hiendyrektara2

U Maładziečanskim rajonie niekalki dzion isnavała «biełaruskaja Antarktyda» i zamierzły Nijaharski vadaspad

Šmatdzietnamu baćku-vachtaviku z Mazyra, jakoha chacieli pazbavić baćkoŭskich pravoŭ, udałosia viarnuć dziaciej1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie15

Padrabiaznaści napadu padletkaŭ ź bitaj i pistaletami na katedž u Smalavickim rajonie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić