Kamientary da artykuła

Polski dypłamat raskazaŭ, jak Łukašenka ŭmieje «ačaroŭvać surazmoŭcaŭ» i chto robicca jahonymi achviarami

  • Josik
    11.06.2026
    2026‑2024 — šanoŭnaja redakcyja NN, dajcie dakładnyja ličby.
  • biełarus
    11.06.2026
    Nu choć z palakaŭ raskazaŭ niejkuju praŭdu pra niedalokaha danieckaha duračka, ale nie mahli nie pachvaliŭšy bo mieli ździełki.
  • 666
    11.06.2026
    [Red. vydalena]
  • Džyn
    11.06.2026
    Nu niepraŭda. Brydki łysy vaniučy Šyzoid pačynaje havaryć i adukavany čałaviek razumieje, što pierad im chłus i pusteča. Łuka - durnoje plavuzhała. [Red. Vydalena]

    [Zredahavana]
  • Pluški Karłsana
    11.06.2026
    Džyn, Vy ź im mieli znosiny tet-a-tet abo u vuzkim rabočym kole? Ciešciesia dalej idiuzijami. Kali Łukašenka taki durny, to vy jašče durniejšyja, raz bolš za 30 hod jaho nie možacie pieramahčy?
  • Džyn
    12.06.2026
    Pluški Karłsana , chłus i pusteča, ale navučyŭsia ad hitlera płacić milicyi i karmić ajacankami inšvch. Ale vaniučy šyzoid. Pieramožym. Nie kvietkami.
  • Bvy
    12.06.2026
    Pluški Karłsana , jon durny ŭ sensie nieadukavanaści, bačna, što poŭnyj prymityŭ. Ale ž vielmi razumny ŭ sensie žyviolnaha pačućcia niebiaśpieki za ŭłasnuju škuru i nazapašanyja bahaćci.
    A voś nakont "ačaroŭvańnia surazmoŭcy" u Maškieviča pierabor. Niama ničkaha ačaravańnia, bo bačyš pierad saboj niejkaha chamavataha nachabnaha dziadźku, zvykłaha da taho, što nichto nie moža jamu supiarečyć. Nie budzieš ža ty ź im bicca. chacia inšy raz chaciełasia b jamu pa iłbie stuknuć, kab zatknuŭsia
  • Najpierš nie hałasi!
    12.06.2026
    Džyn, dyk adrazu zrazumieła što chłus i pusteča, ci ŭsio-taki ŭmieje karmić abiacankami inšych?
  • Najpierš nie hałasi!
    12.06.2026
    Džyn, i jašče prosta ličby.
    SSSR pratrymaŭsia 69 hadoŭ
    Tut ŭžo niaźmienna 31 hod. Dahonim i pierahonim?

    Nu i ŭ plečy: mienavita "kvietački" zdoleli supraćstajać uzbrojennamu režymu, a nie čyjeści tumannyja abiacańni "kaliści potym nie kvietačkami".
  • .
    12.06.2026
    Nie pahadžusia, što schilnaść takim čynam manipulavać pry razmovie jość fundamientalnaja kulturnaja asablivaść žycharoŭ postsavieckaj prastory. Jakija jašče prykłady, akramia Łukašenki? I ich patrebna być značna bolš, pieravažnaja bolšaść, kab hienieralizavać hetuju schilnaść da asablivaści žycharoŭ uvohule.
    Čamu jon zrabiŭ takija vysnovy? Miarkuje, što ciažkaje žyćcio ŭ postsaŭku vymušaje ludziej vykručvacca i manipulavać? Roznyja pavodziny byvajuć.

    A astatniaje słušna.
  • PORJL
    12.06.2026
    Dipłomatam i politikam, kotoryje v bolšinstvie słučajev javlajutsia mastierami słov, a nie konkrietnych dieł (rabota u nich takaja), słožno poniať, čto so mnohimi lud́mi nužno smotrieť tolko na dieła i očień vnimatielno, a słova voobŝie ihnorirovať. Iz dieł łukašienko - uničtožienije jazyka i kultury Biełarusi - osnovy našiej niezavisimosti, pierieorijentacija vsiej našiej ekonomiki na rośsiju, čto diełajet nievozmožnoj i ekonomičieskuju niezavisimosť v buduŝiem. Najm v siłovyje struktury i na klučievyje pozicii v nich moralnych urodov, kotoryje połnosťju propitany "russkim mirom", kotoryje Biełaruś svojej Rodinoj nie sčitajut, a sčitajut tolko svojej votčinoj (fieodalnym nadiełom), a hraždan - svoimi kriepostnymi, kotorych, vpročiem, vsiehda možno zamieniť na indijciev ili pakistanciev. A caŕ u nich - putin. Łukašienko - liš hubiernator. Vot takoj na samom diele patriot łukašienko.
  • cha
    12.06.2026
    PORJL, kuda už dipłomatam i politikam do tiebia PORJL
  • Škłovskij šuler
    12.06.2026
    Vspominaju, kak žurnalist Bi-Bi-Si vysaživał jeho na konia, no pri vsiem pri tom Łukašienko dva raza jemu davał intierv́ju i finał był odinakov.
    Chz, Plešij nadiejałsia vziať rievanš na proihryš na piervom?
  • Gorliwy Litwin
    12.06.2026
    łukašenačka tut demanstruje ništo inšaje, jak słavutuju Biełaruskuju Ščyraść! jakoj biełarusy pachvalajucca pierad saboj i ŭsim śvietam. I na jakoj ciapieraka, narešcie, niachiła zarablajuć, paśla stahodździaŭ Pryhniotu. Ščyraść - heta ŭnikalnaja bieła-ruskaja viersija Emacyjnaha Intelektu, jakuju treba vyvučać u padručnikach jak jakoje-n. dackaje "chiuhie" abo afrykanskaje "ubuntu". A ŭ łukašenački hetaj Ščyraści - jak u 100 etnaviaskovych maci, taki luccajka naradžajecca raz u 500 hadoŭ. Nievypadkova što mienavita jon staŭ Etnarcham.

    "Jak tłumačyć Maškievič, «ačaroŭvańnie surazmoŭcy» palahaje «na takim viadzieńni razmovy, kab u surazmoŭcy składvałasia ŭražańnie, što my padzialajem jaho pohlady. Spačatku my ŭvažliva słuchajem i vyłoŭlivajem intencyi, kab paśla praciahłaj razmovy pa-majstersku pierakručvać frazy takim čynam, kab stvaryć uražańnie supolnaści kaštoŭnaściaŭ i acenak».

 

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić