Śviet88

Vatykan dazvoliŭ transseksuałam prymać chryščeńnie i być chrosnymi

Kaścioł dazvalaje heta pry ŭmovie, što «nie ŭźniknie situacyj, jakija mohuć vyklikać publičny skandał ci dezaryjentacyju siarod viernikaŭ».

Fota: Georgio Borgia / AP

Rymska-katalicki kaścioł vypuściŭ tłumačeńnie vatykanskaj Dykasteryi daktryny viery, u jakim havorycca, što transseksuały, jak i lubyja vierniki, mohuć prymać chryščeńnie, a taksama być chrosnymi baćkami i śviedkami padčas šlubu, paviedamlaje «Nastojaŝieje vriemia».

Adznačajecca, što carkva dazvalaje heta pry ŭmovie, što «nie ŭźniknie situacyj, jakija mohuć vyklikać publičny skandał ci dezaryjentacyju siarod viernikaŭ».

Taksama ŭ Dykasteryi paznačana, što transseksuał, jak i homaseksuał, moža być śviedkam padčas cyrymonii šlubu. Dla chryščeńnia dziciaci, jakoje vychoŭvajecca ŭ homaseksualnych siemjach, nieabchodna «abhruntavanaja nadzieja, što jon atrymaje adukacyju ŭ katalickaj relihii».

Pavodle rašeńnia Archijerejskaha sabora, Ruskaja pravasłaŭnaja carkva (RPC) nie pryznaje šlubaŭ, układzienych asobami adnaho połu, a taksama nie dapuskaje šlubaŭ tych, chto źmianiŭ poł. Homaseksuał moža pryniać chryščeńnie, ale pry ŭmovie, što čałaviek «prykłaŭ usie namahańni, kab vyznavać hety hrech».

Kamientary8

  • Habrielli
    09.11.2023
    Biendži, tak a kak skazano, nie zdorovyje nuždajutsia v iścielenii no bolnyje, a hriešniki vsie na ziemle, ili dumajetie čto hriešniki tolko tranśsieksuały i homosieksuały? A sami vy nie hriešniki, kohda obmanyvajetie, lubodiejstvujetie, črievouhodničajetie, upivpietieś vinom, kradietie, zavidujetie? Takije žie!! Tak čto, i po vašiemu tohda vam nielzia ni usynovlať, ni vośpityvať dietiej, ni dažie imieť svoich ? Ibo hriešniki vsie ravny, a vy sami buduči hriešnikami osuždajetie druhich takich žie
  • Valerka
    09.11.2023
    Ura!!!
  • Sneed
    09.11.2023
    Habrielli, chrosny baćka - heta nia prosta chren z hary, a asoba, jakaja niasie adkaznaść za duchoŭnaje vychavańnie dziciaci
    vy by stali słuchać kazańni śviatara, kali b viedali, što jon hvałcić dziaciej ci kradzie hrošy z achviaravańniaŭ na ŭłasnyja patreby?
    tak i tut: moža, chvoryja i patrabujuć lekavańnia bolš, čym zdarovyja, ale ja b nie pastaviŭ šyzafrenika kiravać psichbalnicaj

Ciapier čytajuć

«Pieraapranuŭsia ŭ amapaŭca i dyryžyravaŭ čornaj dubinkaj». Adzin z zasnavalnikaŭ «Volnaha choru» — pra akcyi ŭ handlovych centrach u 2020‑m i pracu ŭ fiłarmonii ŭ Litvie2

«Pieraapranuŭsia ŭ amapaŭca i dyryžyravaŭ čornaj dubinkaj». Adzin z zasnavalnikaŭ «Volnaha choru» — pra akcyi ŭ handlovych centrach u 2020‑m i pracu ŭ fiłarmonii ŭ Litvie

Usie naviny →
Usie naviny

Maładoha błohiera i zachavalnika archiva Kličaŭskaha krajaznaŭčaha muzieja asudzili za «sadziejničańnie ekstremisckaj dziejnaści»1

Łatvija zahadała bolš jak 800 rasijskim hramadzianam pakinuć krainu24

U ekanamičnym płanie siaredniestatystyčny biełarus ciapier žyvie lepš, čym 6 hadoŭ tamu, a niemiec — nie. Jak takoje mahčyma?23

«Kali ŭžo siudy prylacić ukrainskaja rakieta!» Vyzvaleny žurnalist Jaŭhien Mierkis raskazaŭ pra škłoŭskuju kałoniju22

Afhancy kažuć, što ŭ bajach z talibami zahinuli 12 pakistanskich vajskoŭcaŭ. Pakistan zajaŭlaje, što pieramožna hromić voraha2

Biełaruskija dalnaboi ŭ Jeŭropie: haračaja dyskusija ŭ sacsietkach pra toje, u jakoj krainie jany zarablajuć najbolš i majuć najlepšyja ŭmovy pracy1

Pamierła zorka «Chrosnaha baćki» Dajan Kitan1

«ZŠA chočuć narmalizacyi litoŭska-biełaruskich adnosin. Adsiul i ruchi z ofisam Cichanoŭskaj»34

Kaniec epochi: MTV zhortvaje viaščańnie svaich kanałaŭ pa ŭsioj Jeŭropie1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pieraapranuŭsia ŭ amapaŭca i dyryžyravaŭ čornaj dubinkaj». Adzin z zasnavalnikaŭ «Volnaha choru» — pra akcyi ŭ handlovych centrach u 2020‑m i pracu ŭ fiłarmonii ŭ Litvie2

«Pieraapranuŭsia ŭ amapaŭca i dyryžyravaŭ čornaj dubinkaj». Adzin z zasnavalnikaŭ «Volnaha choru» — pra akcyi ŭ handlovych centrach u 2020‑m i pracu ŭ fiłarmonii ŭ Litvie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić