Kultura77

Oj! Što było ŭ biełaruskich školnych čytankach 30 hadoŭ tamu + FOTY

Mnohija baćki narakajuć na anachranizm sučasnych biełaruskich padručnikaŭ. Tam zasille sielskahaspadarčaj tematyki, hieroi sastareli, a prykłady — niaźmiennyja z 60-ch hadoŭ. Adrazu vidać, što jany nie vučylisia ŭ saviecki čas. Voś što było ŭ čytankach pa rodnaj movie ŭsiaho tolki pakaleńnie tamu.

Jasnaja dal: Kniha dla pazakłasnaha čytańnia ŭ 3-m kłasie dla škoł ź biełaruskaj movaj navučańnia. Minsk, 1987.

Bolš za pałovu tvoraŭ va ŭziataj nami čytancy było pryśviečana Leninu, Kamunistyčnaj partyi, Maskvie i Kramlu.

U najlepšych biełaruskich piśmieńnikaŭ adbirali šabłonnyja tvory najpierš na takija temy. Voś vierš, jakim adkryvałasia čytanka:

Ryhor Baradulin. Pieśnia radaści

Pahladzi ŭ prastory —
Šluć uśmieški zory
Hordaj i niaskoranaj vieličnaj ziamli.
Maładym pradvieśniem
Jość razdolle pieśniam,
—Lenin i Kastryčnik nam usio dali.

Sonca ŭ sercy kožnym.
Słavu kraju množym.
Ludzi svajho ščaścia sami kavali.
U Radzimy-maci
Nie źličyć bahaćcia, —
Lenin i Kastryčnik nam usio dali…

Družbu my macujem,
Čas na nas pracuje.
U suśviet startujuć našy karabli.
Śvietłyja darohi,
Šlach da pieramohi,—
Lenin i Kastryčnik nam usio dali.

U najlepšym vypadku heta moh być vierš pra «baraćbu za mir».

Pa-biełarusku dzieci vučyli, što ich radzima — Rasija i SSSR, kramloŭskija zorki.

Mark Smaharovič. Nad kartaj Rasii

Upeŭnienaść davała siłu…
Iljič spyniŭsia la stała.
Usia łapciužnaja Rasija
Na karcie pierad im była.

Jon vieryŭ, što minuć niahody
I što svabodny čałaviek
Uźnimie novyja zavody,
Pakoryć płyń mahutnych rek.

Pahaśnie dymnaja łučyna,
Kambajny vyjduć na pali…
La voč pramieńčyki marščynak
Ad śvietłych dum i mar lahli.

Praź ciažkaści i praź niastačy
U kabinietnaj cišyni
Rasiju jon takoju bačyŭ,
Jakoju stała ŭ našy dni.

Nił Hilevič. Radzima

…Ja — biełarus, i ja klanusia,
Što pad ściaham kumača
Ja ni na krok nie adstuplusia
Ad zapavietaŭ Iljiča. 

A voś prykazki, jakija biełaruskija dzieci vučyli 30 hadoŭ tamu:

Vidać z Kramla ŭsia Savieckaja ziamla.
Pa šlachu Lenina pojdzieš — ščaście ŭ žyćci znojdzieš.
Lenin zhurtavaŭ narody — pad ściaham svabody.
Słova Lenina nie zabudziecca: što skazaŭ, toje zbudziecca.
Praŭda Lenina pa ŭsiamu śvietu idzie.
Mirna žyć — ščaślivym być.
Dobra pracuješ — mir macuješ.
Kvietkam patrebna sonca, a ludziam mir.

Paśla 1991 hoda padručniki padčyścili ad ideałahičnaj nahruzki. Ale całkam abnavić ich, padabrać zusim novaje, sučasnaje napaŭnieńnie dahetul nie ŭdałosia. Dla hetaha pavinny pracavać razam najlepšyja biełaruskija litaratary, nastaŭniki i mietadysty.

Kamientary7

Ciapier čytajuć

Jaŭhiena Bułku abvinavačvajuć u machlarstvie ŭ Dubai na $1 miljon. A jon kaža, što sam paciarpieły

Jaŭhiena Bułku abvinavačvajuć u machlarstvie ŭ Dubai na $1 miljon. A jon kaža, što sam paciarpieły

Usie naviny →
Usie naviny

«Takimi tempami zastaniemsia biez drevaŭ!» Što treba viedać pra amiału ŭ Biełarusi2

U amierykanskim zaaparku pamierła čarapacha, jakaja pieražyła dźvie suśvietnyja vajny i 20 prezidentaŭ ZŠA2

Na rasijskich tavarach biełaruskuju movu možna sustreć ci nie čaściej, čym na biełaruskich. Čamu tak?4

«Dzieści dakładna jość prachod da našych dźviarej». Jak budoŭla paŭpłyvała na žyćcio najbolšaj tusovačnaj vulicy Minska2

Nad minskim rynkam «Lebiadziny» pabudujuć 380‑mietrovy puciepravod

U Rasii zajavili, što nie pojduć ni na jakija pryncypovyja sastupki va ŭkrainskim pytańni15

U Minsku pabudujuć piacikiłamietrovuju alternatyvu MKAD3

«Kali abaronca ŭbačyŭ maju spravu, skazaŭ: «Kapiec». Pamiłavanaja ŭkrainka raskazała pra biełaruski SIZA, kałoniju i niečakanaje vyzvaleńnie13

Pryznali «ekstremisckimi» staronki Radio Plato

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Jaŭhiena Bułku abvinavačvajuć u machlarstvie ŭ Dubai na $1 miljon. A jon kaža, što sam paciarpieły

Jaŭhiena Bułku abvinavačvajuć u machlarstvie ŭ Dubai na $1 miljon. A jon kaža, što sam paciarpieły

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić