Śviet1919

Ruskamoŭnych dziaciej admovilisia prymać u nacyjanalnuju škołu ŭ Jakucku — jakuty sprabujuć adstajać škołu na rodnaj movie

Ruskamoŭnyja žychary novaha 203-ha mikrarajona Jakucka (Jakucija, Rasija) nie mohuć addać svaich dziaciej u škołu, tamu što pobač ź ich damami jość tolki nacyjanalnaja škoła «Ajyy Kyhata», dyrektar jakoj admaŭlajecca adkryvać kłasy z vykładańniem na ruskaj movie dla dziaciej, jakija nie viedajuć jakuckaj, i kaža, što miescaŭ niama, piša News.Ykt.Ru.

Ruskija školniki, što žyvuć u mikrarajonie, jeździać u inšyja škoły, albo chodziać u filijał škoły №33, jaki znachodzicca na druhim paviersie korpusa, nad kramaj i aptekami. Baćka adnaho z navučencaŭ paskardziŭsia ŭ prakuraturu, i ciapier filijał mohuć zakryć za nieadpaviednaść pamiaškańnia praviłam biaśpieki.

Administracyju škoły «Ajyy Kyhata» padtrymlivajuć baćki-jakuty. U lutym jany zapłanavali mitynh u padtrymku navučańnia na rodnaj movie.

«Parušajucca kanstytucyjnyja pravy dziaciej na navučańnie i vychavańnie na rodnaj movie, — skazaŭ vydańniu pradstaŭnik baćkoŭskaha kamiteta škoły «Ajyy Kyhata» Uładzimir Ju. — My suprać, pakolki heta supiarečyć kancepcyi navučańnia ŭ «Ajyy Kyhata». Dzieci pastupali mienavita ŭ nacyjanalnuju škołu. I zaraz takaja situacyja: bieź viedama baćkoŭ moža całkam źmianicca prahrama navučańnia i vychavańnia».

Baćkam ruskamoŭnych dziaciej prapanavali pačakać dva hady, pakul u rajonie nie pabudujuć jašče adnu škołu.

Maci školnika Izabeła Rožyna taksama ličyć, što kancepcyja škoły pavinna zastacca raniejšaj.

«My, baćki, vielmi doŭha čakali adkryćcia novaha budynka škoły «Ajyy Kyhata», — padzialiłasia Izabeła Rožyna. — Dla nas heta była sapraŭdy doŭhačakanaja padzieja. Spadziajemsia, što kancepcyja navučańnia ŭ našaj škole nie źmienicca i zastaniecca raniejšaj».

«Usie, chto źviazany z «Ajyy Kyhata», maryli pra adkryćcio ŭłasnaha budynka škoły 14 hadoŭ, — tłumačyć Rožyna. — I ja vielmi rada, što majo dzicia moža vučycca na rodnaj movie. Jakuckaja mova — z ulikam taho, što jana źjaŭlajecca ŭ našaj respublicy druhoj dziaržaŭnaj, — takaja ž važnaja, jak i ruskaja. Zaraz u našym horadzie kala 50 škoł, i ź ich tolki ŭ niekalkich navučańnie i vychavańnie viadziecca na jakuckaj movie».

Kamientary19

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć42

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć

Usie naviny →
Usie naviny

Tryvožny zvanočak — patreba vypić zranku. Narkołah raskazaŭ, jak zrazumieć, što vy ałkaholik16

Pamior biznesmien z 90-ch Alaksandr Smancar. Heta jon u 2010 zvaniŭ Statkieviču na Płošču i zaklikaŭ «siadać u kresła Sidorskaha»

Kala 19 tysiač kamier płanujuć ustalavać kala minskich padjezdaŭ. Heta amal u 10 razoŭ bolš, čym ciapier10

U Niaśvižy vystaŭlajucca tvory biełaruskich majstroŭ, vyviezienych u Maskvu. Toje, što jany ŭmieli, ruskim majstram tady i nie śniłasia25

Niamiecki deputat, jaki maje pad Lidaj firmu pa pierapracoŭcy cybuli, vyklikaŭ palicyju na žurnalistaŭ i byłoha biełaruskaha viaźnia3

Rasijskija ŚMI pisali, jak syn Čykaciły pajšoŭ u USU, i navat pachavali jaho. A jon navat nie słužyŭ1

Rasijskaha błohiera-žančynanienaviśnika zatrymali za «reabilitacyju nacyzmu» 5

Hiermanija adnaviła vydaču humanitarnych viz dla biełarusaŭ9

«Adny vierać, što viernucca, inšyja — nie». Jak pracuje biełaruskaja škoła ŭ Polščy4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć42

Biełarus nabyŭ kvateru ŭ Ispanii, ale jaje zaniali akupasy. Ciapier jon nie moža jaje viarnuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić