Ekanomika99

«Nie raju na Rasiju iści: ja spaŭ ad siły pa try hadziny za sutki». Dalnabojščyki paraŭnoŭvajuć zarobki i ŭmovy pracy ŭ Jeŭropie i Rasii

Biełaruski błohier-dalnabojščyk, jaki doŭhi čas čakaje praciahu dazvołu na žycharstva ŭ Litvie, zakranuŭ temu pracy na fury ŭ Biełarusi i Rasii. 

Ilustracyjnaje fota: Naša Niva

Jeŭropa vs Rasija

U videa błohier raspaviadaje, što jamu niaredka pišuć u kamientarach, maŭlaŭ, navošta pracavać u Jeŭropie, kali ŭ Biełarusi i Rasii daŭno takija samyja zarobki, a ŭmovy pracy, moža, navat i lepšyja.

Sam jon pracuje na firmie ŭ Litvie, ale maje składanaści z padaŭžeńniem DNŽ, tamu pakul siadzić doma i čakaje adkazu ad litoŭskich orhanaŭ.

Praz heta jon sam vyrašyŭ pašukać tyja samyja chvalonyja biełaruskija i rasijskija firmy, kab pacikavicca, jakija ŭmovy i zarobki tam prapanujuć.

Dalnabojščyk kaža, što maje niekalki znajomych, jakija tak pracujuć, i adznačaje, što ŭ asnoŭnym apłata ŭ Rasii idzie nie pasutkavaja, jak u Jeŭropie, a ad kolkaści kiłamietraŭ.

Adnamu ź jahonych znajomych płaciać pa 13—13,5 rasijskaha rubla za kiłamietr. Za miesiac jon prajazdžaje pa 20 tysiač. Za miesiac jon maje 260—270 tysiač rasijskich rubloŭ, heta kala 2900 jeŭra pa ciapierašnim kursie. Praŭda, niekatoryja kamientatary nie vierać u taki taryf.

Ilustracyjny zdymak. Fota: AR

Sam błohier kaža, što ŭ adnoj ź biełaruskich firm, jakaja vykonvaje rejsy ŭ Kitaj, jamu skazali, što ŭ siarednim za sutki pracy kiroŭca budzie mieć kala 60 jeŭra.

Mužčyna śćviardžaje, što heta vielmi mała, bo jašče čatyry hady tamu, jak jon tolki pačynaŭ pracavać u Jeŭropie, jamu płacili pa 64 jeŭra na starcie, i ŭžo na toj momant heta ličyłasia nizkim zarobkam.

U kamientarach pad videa sabrałosia šmat kiroŭcaŭ, jakija vykazalisia ab pracy na terytoryi Rasii.

«Tudy ja bolš nie viarnusia»

«U Biełarusi telefanavaŭ u firmy, u mianie adrazu pasivieli vałasy ad ich umoŭ», — napisaŭ adzin z karystalnikaŭ.

Inšy piša, što dziela piensii byŭ vymušany amal hod adpracavać u biełaruskaj firmie i moh by pracavać dalej, ale nie zachacieŭ. Maŭlaŭ, paśla pracy ŭ Polščy ŭ jaho niama słoŭ.

«U nas usie šefy takija biednyja, što časam chočacca kupić bochan chleba i pakarmić», — dadaje dalnabojščyk, jaki vyjšaŭ na piensiju.

«Kali pačalisia ciažkaści ź vizami, pasprabavaŭ pracavać u Rasii. Za hod pamianiaŭ try firmy, kožny raz spadziejučysia na lepšaje. Tudy ja bolš nie viarnusia. Praca ŭ Rasii i ŭ Jeŭrasajuzie na hety momant — rečy niesupastaŭnyja», — piša inšy.

«Insult da 40 hadoŭ ty tam zarobiš, a nie hrošy. Jedź u Polšču i nie parsia», — raić jašče adzin kamientatar.

«Rasija i Biełaruś — navat nie varta pra heta dumać, umovy i darohi žudasnyja, adpaviedna, i zarpłata takaja ž», — adhavorvaje mužčynu kaleha.

«Kab u Rasii narmalna zarablać, jak mnie skazali, treba minimum u dzień 1000 km prajechać, i vychodnych niama. Schadzić pazaharać nie budzie mahčymaści. Paśla Jeŭropy na Rasiju — ty budzieš u šoku», — piša inšy dalnabojščyk.

Ahułam hałoŭnaja pretenzija da pracy ŭ Rasii — heta adsutnaść strohaha režymu pracy i adpačynku. Kali ŭ Jeŭropie kiroŭcy mohuć znachodzicca za styrnom nie bolš za 9—10 hadzin za sutki, a raz na tydzień pavinny rabić paŭzu na 45 hadzin, to ŭ Rasii hetych pravił nie prytrymlivajucca.

Ilustracyjnaje fota: Naša Niva

Naturalna, apłata za kiłamietr prabiehu, a nie za sutki pracy, jak u Jeŭropie, matyvuje kiroŭcaŭ jeździć bolš.

Najbolšyja zarobki, miarkujučy pa kamientarach, u tych, chto jeździć u parnych ekipažach i vykonvaje tak zvanyja ekspres-rejsy na Uładzivastok. Praŭda, za miesiac jany nakručvajuć pa 40 tysiač kiłamietraŭ, pakolki druhi kiroŭca adpačyvaje tolki tady, kali pieršy za styrnom.

Mnohija adznačajuć, što taki režym pracy choć i prynosić bolšyja hrošy, ale niehatyŭna adbivajecca na stanie zdaroŭja.

Što prapanujuć pa vakansijach u Biełarusi?

U Jeŭropie biełaruskija dalnabojščyki biez dośviedu pracy mohuć raźličvać na zarpłatu ad 85 jeŭra za sutki. Daśviedčanyja — na 90—100 jeŭra. Bolš majuć kiroŭcy aŭtavozaŭ — kala 120—130 jeŭra za sutki.

U Biełarusi siarod vakansij kiroŭcaŭ-mižnarodnikaŭ samyja vysokija zarobki abiacajuć u pamiery 8500—10 000 rubloŭ da vyličeńnia padatkaŭ. To-bok kala 2150‑2500 jeŭra na ruki.

Fota: skrynšot z sajta rabota.by

Kiroŭcam, jakija musiać vykonvać rejsy pa maršrucie Biełaruś — Kazachstan — Kitaj, abiacajuć 2300—2500 dalaraŭ (kala 2100—2300 jeŭra) za miesiac.

Kamientary9

  • Dziki kapitalizm
    08.02.2026
    U Jeŭropie nienarmavana pracujuć kiroŭcy mižnarodniki da 3.5 tonny, bo na ich mašynach nia staviacca tachohrafy i łahisty ich haniajuć u chvost i hryvu. Taksama haniajuć pa 1000 km na dzień i śpiać pa 4 hadziny. Pišu dla tych, chto zaraz pačnie śmiardzieć tut pra rajskaje žyćcio ŭ Jeŭrasajuzie.
  • Saúka dy Hryška
    08.02.2026
    Žyvie Viečna Volnaja Niezaležnaja Vialikaja Litva !
  • Hriadiot smuta na rośsii
    08.02.2026
    Ha poccii tak nazyvajemyje lichije 90-je, okažutsia liš lohkimi vospominanijami vskorie

Ciapier čytajuć

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy79

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy

Usie naviny →
Usie naviny

Iran admaŭlajecca ad sustrečy z amierykancami ŭ Isłamabadzie. Bajkot vydaje hłyboki raskoł u Tehieranie4

Kuleba bačyć padrychtoŭku biełaruskaj armii da vajny. Ale hety militaryscki teatr pryznačany tolki dla adnaho hledača — Kramla28

Praz kanflikt z Papam Tramp pačaŭ stračvać padtrymku vybarščykaŭ. U Vašynhtonie zahavaryli pra prymireńnie14

U Tomsku źnieśli pomnik represavanym: siarod ich byli departavanyja ź Biełarusi palaki, a taksama biełarusy, jakich prymušali źmianiać nacyjanalnaść18

Biełaruskija abrady, arnamienty i biełaruskaja mova paŭsiul. Jak naščadak pierasialencaŭ zrabiŭ siało kala Bajkała znoŭ biełaruskim, i čamu heta moža chutka skončycca14

«Parvaŭ sabie dyjafrahmu i kiški, nanoŭ vučyŭsia chadzić». Unuk aŭtara «Kałychanki» Vasila Rainčyka raspavioŭ, jak trapiŭ u strašnuju avaryju3

Novaja lidarka Vieniesueły pad kantrolem Biełaha doma praviała čystki va ŭładzie paśla źviaržeńnia Madura11

Litoviec, jaki špijoniŭ na karyść režymu Łukašenki, padaŭ u sud na prezidenta Litvy, bo jaho nie abmianiali na biełaruskich palitviaźniaŭ6

Žurnalist-rasśledavalnik: «Paŭnočny patok» padarvała byłaja niu-madel z Kijeva5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy79

«Šmatpartyjnaść, pluralizm mierkavańniaŭ — heta brachnia, zachodniaja brachnia». Łukašenka razhladaje kanstytucyjnaje viartańnie da savieckaj sistemy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić