Archiŭ

Viktar Šnip. Doma

№ 18 (139) 1999 h.


 

Viktar ŠNIP

Doma

 

Jość na Vałožynščynie vioska Puhačy,
Dzie rečyščy ściažyn
nie zaraśli ŭ łuhach,
Dzie ŭ aharodčykach krasujuć kasačy,
Busły na zachad sonca kosiać pa dubach...

 

Tak było dvaccać hadoŭ tamu. Tak i siońnia. U Puhačach na 1 studzienia 1994 hodu naličvałasia 162 damy i 467 čałaviek nasielnictva. Ciapier, vidać, krychu bolš, bo panajechała čarnobylcaŭ i nieviadoma kaho.

 

***

Na ŭjeździe — «Puhačy». Pa-biełarusku. Kali ja chadziŭ u škołu, było pa-rasiejsku. Niejak viečaram, prychapiŭšy z vohnišča vuhal, papraviŭ «i» na «y». Ale ž pieršy doždž viarnuŭ raniejšy nadpis. Krychu paźniej, nia viedaju chto, źbiŭ sa słupa rasiejskamoŭnuju šyldu, i vioska niekalki hadoŭ była biaz nazvy.

 

***

Baćka raskazvaje, što la darohi na Dubravy stajali pomniki francuzam, jakija źmierźli ŭ Puhačach u 1812 hodzie. Pomniki byli vialikija, kamiennyja. Adzin naježdžy čałaviek, jak pryjšli Saviety, budujučysia, zabraŭ ich na padmurak.

 

***

Televizar, niahledziačy što da Miensku ŭsiaho 50 kilametraŭ, biare tolki try prahramy. Radyjosietka nie pracuje. Pytajusia ŭ susieda: «Nu jak, hledzicio kino?» A jon: «A što tam hladzieć?..»

 

***

Łaŭlu rybu. Pryjšoŭ adnaklaśnik Saška. Tvar čyrvony, jak pamidor. Zapytaŭsia, dzie pracuju i ci maju kuryć. A zatym adklikaŭ ubok: «Chaču z taboj pahavaryć adzin na adzin». Razmovy nie atrymałasia — prybiehli dzieci...

Pryjšli dachaty, a tam mama ŭžo ŭsio viedaje, što da mianie padychodziŭ Saška i što jon chacieŭ vypić, a nie dla taho, kab ja jamu pačytaŭ svaje vieršy.

 

***

Idziem pa vulicy. Raźminajemsia z kabietami. Čuju: «Čyje heta? — Dy Ninin chłopiec, što ŭ Minsku pajetam robić...»

 

***

Zabiehła susiedka. Raspytvajecca, kolki što ŭ Miensku kaštuje. Akazvajecca, što ŭ viaskovaj kramie ŭsio daražej. Pajšła sa słovami: «A kali ŭžo heta ŭsio skončycca...»

***

Paštarka pryniesła rajonku — «Pracoŭnuju słavu». Nakład — 4503 asobniki. Vychodzić dva razy na tydzień. Akramia redkaj reklamy, usio pa-biełarusku — pačynajučy ź infarmacyi pra nadoi małaka i kančajučy spačuvańniami. Nie abyšoŭsia numar biez prypieŭki A.Pisaryka:

 

Pozna, pozna, Vania,
Korčyć duračynu,
Spakusiŭ kachańniem
Zielanu dziaŭčynu,
Soram palić serca,
Dujecca spadnica,
Tak što daviadziecca,
Hałubok, žanicca...

 

***

Čakajem aŭtobus u Miensk. Prypynak la kramy. Tych, chto sustrakaje i pravodzić, bolš, čym tych, chto jedzie. Viaskovyja maładziony čas ad času zabiahajuć u kramu i ź plaškami čarniła sadziacca na bierazie sažałki. Hladžu na ich i sprabuju ŭjavić siabie razam ź imi — nie atrymoŭvajecca. Adno, što suciašaje, što havorać na našaj movie, na jakoj havaryli i maje adnahodki hadoŭ dvaccać tamu.


Kamientary

Ciapier čytajuć

Adstaŭny ministr-karupcyjanier pradaje reśpiektabielny katedž kala Drazdoŭ. Prosić $2 miljony2

Adstaŭny ministr-karupcyjanier pradaje reśpiektabielny katedž kala Drazdoŭ. Prosić $2 miljony

Usie naviny →
Usie naviny

Jość pieršyja tryccać hradusaŭ u hetym hodzie

Fond Tałaja zrabiŭ dla vajennaha pomnika ŭ Maskvie spłaŭ z maniet i pradmietaŭ «SVA»6

Dalar na minimałkach. Čamu nasupierak prahnozam ekanamistaŭ rubiel nie padaje, a ŭmacoŭvajecca?13

U Rasii pradavačka skrała łatarejnych biletaŭ na 5,5 tysiač dalaraŭ. Jaki vynik?2

U śviecie jość adzinaje ŭnikalnaje miesca, adkul vada moža patrapić u try akijany4

Na Džordžu Miełoni zrabili eratyčny dypfejk. Jana adkazała ź ironijaj6

Polskija vizavyja centry zapuścili mabilny dadatak dla padačy zajavy na vizu3

U Rasii pasudamyjščycu, jakaja pracavała ŭ kadeckim korpusie SK, pryhavaryli da 19 hadoŭ kałonii za viarboŭku vučnia1

Stała viadoma, jakija ŭmovy abmiarkoŭvajuć ZŠA i Iran1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Adstaŭny ministr-karupcyjanier pradaje reśpiektabielny katedž kala Drazdoŭ. Prosić $2 miljony2

Adstaŭny ministr-karupcyjanier pradaje reśpiektabielny katedž kala Drazdoŭ. Prosić $2 miljony

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić