«My chacieli stvaryć vajb «Chłopčyk, harełački mnie pryniasi!» U Minsku pačała pracavać «Žanočaja piŭnaja» — aficyjanty tam adny mužčyny
Burnyja abmierkavańni farmatu bara praciahvajucca. A sama stvaralnica ŭdakładniła, što mužčynam možna tudy prychodzić — ale ŭ kampanii z žančynami. Vyklučna mužčynskich kampanij tam usio ž nie čakajuć.

Pra stvareńnie «Žanočaj piŭnoj» raspaviała 8 sakavika jaje ŭłaśnica — błohierka i pradprymalnica Ciamčyta (Alaksandra Ciamčyk).

Žančyny radavalisia tamu, što źjavicca biaśpiečnaje miesca, dzie možna budzie bieź niepatrebnaj uvahi vypić piva. Mužčyny ž vykazvalisia bolš skieptyčna: maŭlaŭ, žančyny pić nie ŭmiejuć, tamu bar vielmi chutka zakryjecca.
Šmat chto pabačyŭ u prapanovie toje, što ŭ «Žanočuju piŭnuju» nie buduć puskać mužčyn. Ale zrabić takoje abmiežavańnie nie dazvolili b biełaruskija zakony.
Alaksandra ž u sacsietkach padkreślivaje, što pieršapačatkova nie źbirałasia całkam zabaraniać mužčynam naviedvać jaje piŭnuju: «Heta ŭsio jašče zabarona ŽANČYNIE na JAJE VYBAR, z kim joj pryjści ŭ piŭnuju. U akno hladzieli dvoje, jak kažuć. Mužčynskija kampanii prosim abychodzić nas bokam, ab čym paviedamlajem usiudy, u tym liku, u asabistych paviedamleńniach, pakolki zakon zabaraniaje nam siehrehavać haściej».

Stvaralnicy taksama pryjšłosia tłumačyć, što ž «žanočaha» budzie ŭ jaje bary: «Zvyčajnyja piŭnyja — heta futbolnyja paby. Naša miesca dla žančyn pa kancepcyi, atmaśfiery, interjery, posudzie i mieniu».
Pracujuć u «Žanočaj piŭnoj» tolki mužčyny. U niekatorych heta vyklikała krytyku. «Uch ty, tak fieministyčna nie davać pracoŭnyja miescy dziaŭčatam dziela pustoj mužanienaviśnickaj idei «niachaj mužłany nas absłuhoŭvajuć». Kancepcyja, dytejłs, fabryk», — napisała ŭ Threads adna ź biełarusak.

Jaje padtrymali i inšyja: «Pieršapačatkova mnie vielmi padabałasia ideja žanočaj prastory. Ale kali skazali, zaprašajcie bratoŭ, mužoŭ i h.d., stała niezrazumieła… A ŭ vyniku jašče i supracoŭniki — tolki mužčyny i pazicyja: «dziaŭčaty pracujuć — a mužčyny nas absłuhoŭvajuć».
Ja vielmi radavałasia idei, dzie jość čysta žanočaja prastora, a ŭ vyniku miesca, dzie nibyta «ŭciskajuć» mužčyn, zusim nie hetaha čakałasia. Paśla hetaha zusim źnikła žadańnie iści, choć pieršapačatkova abiedźviuma rukami była za toje, kab padtrymać takuju krutuju ideju».
«Adna sprava, što pa zakonie nielha nie puskać mužčyn — tut zrazumieła i spraviadliva, ale jany ž niejak nabrali VYKLUČNA mužčyn u aficyjanty i barmieny «nie parušajučy zakon» dyskryminacyi pa pałavoj prykmiecie. Kali ja čuju «žanočaja prastora», miarkuju, što sutyknusia tolki z žančynami abo na krajni vypadak z mužčynami, jakich tam nie čakali».
Kahości vyklučna mužčynski piersanał naadvarot nie biantežyć. Siarod arhumientaŭ: «Heta ž dla dziaŭčat, tamu na bary pavinny być maładyja i pryhožyja chłopcy, kab vočy radavać» i «na vypadak, kali zarulić pjanaje mužło, to za baram prysutničaje barmien-siekjuryci z mocnymi rukami. Ja nie zaŭsiody, naprykład, z saboj piarcoŭku ciahaju».

Darečy, Alaksandra ŭ storys adkazała na krytyku takoha padboru piersanału: «My chacieli stvaryć vajb «Chłopčyk, harełački mnie pryniasi!». Mnie zdajecca, heta vidavočna: chłopčyki pracujuć, dziaŭčaty adpačyvajuć. Kab siadzieŭ vializny žanočy stoł, padychodziŭ aficyjant «Mur-mur-tužur, dziaŭčynki maje lubimyja, tyrmyndyr!». U ich va ŭsich takoje zadańnie — być samymi čaroŭnymi».

Učora było testavaje adkryćcio «Žanočaj piŭnoj», a siońnia jana ŭžo pačała paŭnavartasna pracavać.
Interjer, darečy, niebanalny. Strymanuju łoftavuju abałonku tut naŭmysna źmiakčyli. Ciažkija bardovyja štory i bujnyja padviesnyja śviacilni ź nitkami stvarajuć efiekt kamiernaj sceny — niby bar adnačasova funkcyjanuje jak dekaracyja dla śpiektakla.

Pry hetym, mebla maksimalna prostaja, a stały nakryli viazanymi kručkom abrusami. Tamu vyrašajcie sami, z čym u vas bolš asacyjacyj: stancyja mietro, kabare ci kvatera babuli.
Hałoŭnaj pazicyjaj mieniu pazicyjaj nazyvajuć vendžanuju skumbryju (jana kaštuje 35 rubloŭ).

Jość i aryhinalnyja zakuski, naprykład aliŭki fry (heta vialikija aliŭki, faršyravanyja macarełaj i piercam), papkorn z morapraduktaŭ, čypsy z krevietak.
Set z čatyroch pazicyj kaštuje 60 rubloŭ, asnoŭnyja stravy kaštujuć ad 18 da 36 rubloŭ, sałata — 22‑28 rubloŭ, desierty — 16‑18 rubloŭ.
Ceny na piva pačynajucca ad 8 rubloŭ.
Kožnuju piatnicu i subotu ŭ «Žanočaj piŭnoj» płanujuć pravodzić viečaryny. Pieršyja dźvie zapłanavany ŭžo na 3‑4 krasavika i projduć z 23.00 da 4.00.
U Minsku adkryjecca niezvyčajnaja ŭstanova dla žančyn
«Ad maskaloŭ i dla maskaloŭ. A vy dumali, što dla biełarusaŭ zrobiać?» U centry Minska adkryłasia «Draničnaja №1»
Pafasny i duža darahi restaran u Hrodnie trapiŭ u skandał praz karciny biełaruskaj mastački
Modnaja minskaja kaviarnia «Marks» trapiła ŭ skandał: adtul paprasili syści žančynu, jakaja malavała. Ale ŭsio nie tak adnaznačna
Kamientary
A navošta vy pierakładajecie nazvu? Nazyvajecca ž "Žienskaja Pivnaja", a nie "Žanočaja piŭnaja". Vy ž nie pierakładajecie nazvy restaŭracyj u toj ža Varšavie, ci Paryžy. Zastaŭlajcie aryhinały i adrazu budzie bačna dzie "russkij mir", a dzie štoś dobraje. A to bačyš biełaruskuju nazvu, dumaješ što nu voś štoś cikavaje napeŭna. Adkryvaješ, a tam - usio na rasiejskaj i "su4ki" u meniu...
Voś i lacicie, dzievački, lacicie!
Mierzoť i jeŝie raz mierzosť i etot russkij hieroj i jeho madam, i etot russkij vajb minskoj pivnuški.
A NN im riekłamu diełajet, b-r-r-r-r-r