Hramadstva1313

Pakajańnie za 2020‑y nie dapamahło — kancertaŭ «Drazdam» nie dajuć. Hurt spyniaje vystupy, Karpanaŭ idzie ŭ biełaruskamoŭny stendap

Praz prablemy z vystupami frantmen «Drazdoŭ» Vital Karpanaŭ sprabuje siabie ŭ inšym kirunku tvorčaści — stendapie. Pra toje, što zaraz adbyvajecca z hurtam, jon raskazaŭ vydańniu Tochka.by.

«Drazdoŭskaje pytańnie»: syści ci zastacca

Jašče viasnoj hurt uzbudaražyŭ prychilnikaŭ pa ŭsioj krainie anonsam «pra sychod ź vialikaj sceny». 

Vital Karpanaŭ na lubyja infanahody nakont «Drazdoŭ» reahuje sa zdarovaj samaironijaj. Naprykład, navat nie sumniavajecca: na kancert u Minsku, kali jon kali-niebudź zdarycca, ludzi pryjduć. Ale zajaŭlać pra płany sabrać «Minsk-Arenu» ci jaki-niebudź stadyjon jon usio ž nie śpiašajecca.

«U hetaj spravie hałoŭnaje — nie abasracca», — śmiajecca jon.

I tłumačyć: dla pačatku chopić anšłahu, naprykład, u Pałacy Respubliki (raźličany prykładna na 2700 hledačoŭ). Ale jość prablema: hurt «Drazdy» nie moža vystupać u Minsku.

«Jak takoj zabarony byccam by niama, ale, jak vydatna viedajuć našy prychilniki, za apošnija niekalki hadoŭ my byli amal u kožnym biełaruskim horadzie, ale nie ŭ stalicy. I heta nie vypadkova», — kaža Karpanaŭ.

Šmat u čym mienavita niehałosnaja zabarona vystupać u Minsku padšturchnuła Vitala da tvorčych pošukaŭ.

Što da hurta, pazicyja ŭ Karpanava prazrystaja: da kanca 2025‑ha «Drazdy» dajuć tyja kancerty, jakija abiacali, a potym — usio.

Za što «Drazdy» pakryŭdzilisia na «Załaty šlahier»

Frantmen «Drazdoŭ» kaža, što naohuł starajecca nie taić kryŭdu.

«Ja zrazumieŭ za hetyja hady, što kryŭda sama pa sabie — zusim nie stvaralnaje pačućcio, jano raźjadaje znutry. Pa-sapraŭdnamu kryŭdna mnie było apošni raz navat nie za Minsk, a za Mahiloŭ.

Nas zaprasili na «Załaty šlahier». Usio pryhoža: solny kancert, poŭnaja zała, pres-kanfierencyja… A potym da nas u hrymiorku zachodziać arhanizatary i kažuć: «Chłopcy, prabačcie, u vas pres-kanfierencyi nie budzie». Možna było navat ničoha nie tłumačyć», — razvodzić rukami Karpanaŭ.

Ale jon usio ž vyrašyŭ pacikavicca: a što zdaryłasia? Tamu što paralelna hurt «Drazdy» pa zahadkavaj pryčynie «zabyli» paklikać na ahulnuju fatahrafiju ŭdzielnikaŭ fiestyvalu.

«Arhanizatary rastłumačyli: «Nam skazali nie padymać šum vakoł vas». Dobra, prajechali. My adyhrali kancert, usie ščaślivyja, zadavolenyja. Ale, jak havorycca, asadačak zastaŭsia», — pryznajecca Vital.

Pry hetym nie biez honaru nazyvaje «Drazdy» nacyjanalnym prajektam.

«Samaja vialikaja ŭznaharoda, jakuju my atrymlivajem, — heta luboŭ hledačoŭ. Nam miedali i hramaty nie patrebny. Siońnia ja śmieła kažu: biełaruski narod — z hurtam «Drazdy»», — dzielicca Karpanaŭ patajemnymi dumkami.

Pavodle jaho słoŭ, biez usialakaha administracyjnaha resursu hurt u lubym biełaruskim horadzie źbiraje poŭnyja zały. U niekatoryja rajcentry pryjazdžaje pa niekalki razoŭ na hod — i ŭsio roŭna anšłah:

«U nas u Baranavičach try kancerty ŭ 2025-m, taja ž samaja historyja ź Biarozaj, Niaśvižam… I ludzi iduć! Niekatoryja padychodziać i takija: «Dobry dzień, u mianie jubilejny, 20-y, kancert vaš užo». Ujaŭlajecie?»

Ale i heta ŭ tym liku padšturchoŭvaje Vitala nie spyniacca na dasiahnutym. I ekśpierymientavać.

«Treba šukać niejkija inšyja formy tvorčaści, kab zrabić jakasny krok napierad. Ni ŭ jakim razie nielha taptacca na miescy», — kaža Karpanaŭ.

Mienavita tamu «Drazdy» i sychodziać ź vialikaj sceny, zapeŭnivaje jon.

«Škada, viadoma, našych partnioraŭ — sielskija damy kultury. My siońnia dla ich jak pałačka-vyručałačka, dapamahajem vykonvać płan. Ale jašče bolš pieražyvaju za chłopcaŭ z hurta. Ź inšaha boku, dla kožnaha ź ich heta krutaja mahčymaść pasprabavać niešta novaje», — reziumuje frontmen «Drazdoŭ».

Karpanaŭ i stendap

Sam Vital, darečy, užo prydumaŭ, čym budzie zajmacca jak minimum u najbližejšyja paŭhoda — stendapam. Niejkija žarty jon užo «praviaraje» padčas vystupaŭ z «Drazdami».

«Chaču na «adkrytyja mikrafony» — šou, dzie pačatkoŭcy i vopytnyja komiki praviarajuć materyjał. Niadaŭna byŭ na takim mierapryjemstvie i niečakana adčuŭ chvalavańnie. Vychodžu — a ŭ mianie kalenki dryžać», — dzielicca adčuvańniami Vital.

Dalej — bolš. Raptam vyśvietliłasia, što zała ŭvohule nie reahuje na žarty komika-pačatkoŭca.

«Pačynaju manałoh, ludzi nie śmiajucca… «Nu, kłas», dumaju. «Naohuł supier». Ale chutka zrazumieŭ: usio ad padačy zaležyć. Kali ja bližej da kanca vystupu rassłabiŭsia, adrazu pačuŭsia śmiech. Mahčyma, darečy, sprava była jašče i ŭ tym, što vystupaju vyklučna na biełaruskaj movie», — kaža Karpanaŭ.

Darečy, u Vitala jość vielmi cikavaje nazirańnie, jakoje tyčycca rodnaj movy.

«Na kancertach u hłybincy pa publicy adrazu vidać: ludzi vydatna razumiejuć, kali ja havaru na biełaruskaj movie. A ŭ vialikich haradach, asabliva ŭ Minsku… Takoje adčuvańnie, što mnohija ludzi, jakija adnosna niadaŭna źjechali z pravincyi, nie chočuć navat čuć rodnuju movu. Voś umoŭna kažučy, toje «siało», ad jakoha jany źbiehli, na ŭzroŭni movy jak byccam «dahaniaje» ich. Nu, heta takoje majo subjektyŭnaje nazirańnie», — ščyruje Karpanaŭ.

I pryznajecca, što mienavita ŭ hetym bačyć ciapier svaju misiju: nieści biełaruskuju movu šyrokaj aŭdytoryi.

«Možacie nazvać choć adnaho stendap-komika, jaki robić prahramu całkam na biełaruskaj movie? Voś i ja nie mahu! Darečy, karystajučysia vypadkam: kali chtości choča dałučycca da hetaha ruchu — źviartajciesia», — padmirhvaje Karpanaŭ.

I dadaje: užo zusim chutka źjavicca raskład jaho solnaha stendap-tura. U płanach zajechać u mnohija miescy, dzie jon raniej pabyvaŭ z hurtam.

Što budzie z «Drazdami»

Naprykancy Vital Karpanaŭ namiakaje, što prychilnikam tvorčaści hurta «Drazdy» nie varta ŭpadać u rospač: hurt nie źniknie nazaŭsiody.

«Dumaju, niejkija vielmi redkija vystupy, tyja ž karparatyvy, zastanucca.

Prosta nam, tvorčym ludziam, patrebna paŭza. My za hety hod vykanali i pieravykanali ŭ niekalki razoŭ płan, jaki sami sabie stavili. Tolki vysokabiudžetnych klipaŭ źniali siem štuk!» — zahinaje palcy Vital.

Kaža, i jon sam, i chłopcy krychu stamilisia. Chaj zaraz na «Drazdy» i jość popyt z boku publiki, paŭza była niepaźbiežnaja.

«Mnie spadabałasia, jak u adnym ź niadaŭnich intervju skazaŭ Ivan Dorn. Nie treba abiasceńvać toje, što ty ŭžo zrabiŭ. Kali ty stvaryŭ niešta sapraŭdy dobraje, heta zastaniecca nadoŭha. I navat kali my źnikniem na hod, spadziajusia, ludzi nas nie zabuduć. I pryjduć na nastupny kancert, kali jon zdarycca», — hladzić u budučyniu z aptymizmam frantmen hurta «Drazdy».

U kancy viasny Karpanaŭ užo rabiŭ hučnuju zajavu — «Drazdy» spyniać vystupleńni. Rašeńnie salist hurta patłumačyŭ tym, što im nie dajuć mahčymaści ładzić kancerty ŭ abłasnych centrach, u tym liku ŭ biełaruskaj stalicy.

Pavodle słoŭ Karpanava, jaho zajava nie zastałasia niezaŭvažanaj z boku čynoŭnikaŭ.

«U toj ža dzień nam patelefanavali važnyja ludzi i skazali: «Chłopcy, jak vam nielha hrać? Čamu? Chto skazaŭ, što vam nielha hrać? Chto vam nie daje hastrolku?» I nam u toj ža dzień paśla vychadu intervju dali dabro na toje, što my ciapier budziem hrać i ŭ abłasnych centrach», — zajaviŭ Karpanaŭ.

Adnak nakont vystupleńniaŭ u Minsku hurt atrymaŭ admovu.

U žniŭni lidar «Drazdoŭ» vielmi dziŭna pakajaŭsia za 2020 hod.

Kamientary13

  • Josik
    07.12.2025
    "toje «siało», ad jakoha jany źbiehli, na ŭzroŭni movy jak byccam «dahaniaje» ich". Tak i jość, Vital, źjeli dva minskija batony, i ŭžo nie razumiejuć słova vendžanaja. Kapyl, Kapyl? Niešta znajomaje. Boŭdziła, z Kapyla tvaje baćki hrošy za arendu kvaterki-studyi ŭ MS tabie dasyłajuć, a pa piatnicach tudy na ciahnikach/elektryčkach, "śmiardziučych" maršrutkach jeździcie.
  • Pytańniečka
    07.12.2025
    Ci varta było hublać honar?
  • Siaroža
    07.12.2025
    "Možacie nazvać choć adnaho stendap-komika, jaki robić prahramu całkam na biełaruskaj movie?"
    Michaś Iljin

Ciapier čytajuć

«Pra jaki sajuz možna havaryć?» Łukašenka ŭ Astanie raskrytykavaŭ Rasiju za naviazvańnie utylzboraŭ15

«Pra jaki sajuz možna havaryć?» Łukašenka ŭ Astanie raskrytykavaŭ Rasiju za naviazvańnie utylzboraŭ

Usie naviny →
Usie naviny

«Banhkok lepšy za Łondan». Jak biełaruska pierajechała ŭ Tajłand i buduje tam biznes1

21‑hadovuju dziaŭčynu ź Pinska asudzili za palityku. Jana vučyłasia ŭ Polščy, ale viarnułasia ŭ Biełaruś6

Jak ciapier žyvie Aryna Rudnickaja — pieršaja dziaŭčynka z SMA, jakoj $2 miljony na leki sabrali sami biełarusy3

Statkievič tros kletku, sudździa śmiajaŭsia, hučali «Mury». Ihar Łosik raskazaŭ, jak sudzili fihurantaŭ «spravy Cichanoŭskaha»6

Sieviaryniec: Dy dvaccać ulezie, ja tabie kažu13

Rakieta Blue Origin miljardera Džefa Biezasa vybuchnuła na starcie1

Biełarusu ŭ Polščy vydalili puchlinu z mozhu — ciapier jon adnaŭlajecca paśla spynieńnia serca. Siamja prosić dapamohi3

Biełarusbank taksama budzie patrabavać ad klijentaŭ hieałakacyju4

Ukrainskija drony atakavali Vałhahrad. Haryć NPZ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pra jaki sajuz možna havaryć?» Łukašenka ŭ Astanie raskrytykavaŭ Rasiju za naviazvańnie utylzboraŭ15

«Pra jaki sajuz možna havaryć?» Łukašenka ŭ Astanie raskrytykavaŭ Rasiju za naviazvańnie utylzboraŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić