Hramadstva1010

«Arešnik» nam patrebny, a «Pasiejdon» i «Buravieśnik» — nie. Łukašenka — pra zadačy dla VPK

«Asnoŭnyja ŭzbrajeńni treba mieć svaje».

Biełaruś pavinna raspracoŭvać i mieć svaje ŭzbrajeńni. Pra heta Alaksandr Łukašenka zajaviŭ na naradzie ŭ Minsku.

Pavodle jaho słoŭ, Biełaruś dziakujučy Rasii siońnia maje taktyčnuju jadziernuju zbroju, a ŭžo ŭ śniežni na bajavoje dziažurstva pastupić kompleks «Arešnik».

«Siońnia ŭ nas dobryja adnosiny z brackaj Rasijaj, z brackaj dziaržavaj. «Arešnik», jadziernaje ŭzbrajeńnie… «Buravieśnik», «Pasiejdon» nam nie patrebny, viadoma. Tamu što hety «Buravieśnik» lotaje sutki, možna zapuścić z Uładzivastoka — jon lubuju kropku parazić. Navošta jaho ciahnuć na pieradavuju? Ci, dapuścim, «Pasiejdon». Što my, na Naračy budziem «Pasiejdon» zapuskać?» — kaža Łukašenka.

Tym nie mienš, miarkuje jon, kali havorka idzie pra abaranazdolnaść krainy, spadziavacca tolki na takija vidy ŭzbrajeńnia, jak «Arešnik» i taktyčnaja jadziernaja zbroja, nielha.

«Tak, sapraŭdy, rasijanie dapamahali, dapamahajuć i buduć dapamahać z pryčyny toj palityki, jakuju my pravodzim u dačynieńni da Rasii. Ale asnoŭnyja ŭzbrajeńni nam treba mieć svaje, — kaža Łukašenka. — Jašče raz padkreślivaju: rakiety — heta dobra. Ale vajavać buduć ludzi. I tyja ŭzbrajeńni, jakija ludziam patrebny, my pavinny stvarać. Nie buduć tak efiektyŭnyja bieśpiłotniki ŭ nas, jak u stepie i hetak dalej. U nas lasny masiŭ, nie tak prosta bieśpiłotnikami vajavać».

Jon dadaŭ, što havorka idzie pra takija vidy ŭzbrajeńnia, jak aŭtamaty, kulamioty i pistalety, a taksama pra vajennuju techniku. 

«Pryjechała vajennaja technika (dziesiać sałdat — adździaleńnie) — kanflikt va Ukrainie pakazvaje heta — mabilnyja hrupy nanieśli ŭdar i źbiehli. Na hetaj ža mašynie źjechali chutka. My majem takija mašyny. Dy i kitajcy nam prapanujuć, rasijanie. Ale ŭ nas svaje vielmi dobryja — «Vołat» — vypuskajem aŭtamabili, — skazaŭ jon. — Usio roŭna hety rod vojskaŭ [u vypadku vajennaha kanfliktu] budzie vyrašać hetyja prablemy na našaj terytoryi. Na inšych terytoryjach my nie źbirajemsia vajavać. Nam nie treba zachoplivać Litvu, Łatviju, Polšču. Nam svajoj ziamli dastatkova, tamu my budujem svaju abaronu».

Kamientary10

  • Skazočnyj
    10.11.2025
    A "Bojaryšnik" voobŝie letajet stoletijami. On nam toža nie nužien;)
  • uhu
    10.11.2025
    Kitaj i Rośsija, čio tiebie dadut, čio razriešat, to u tiebia i budiet, razrabotčik ty naš...
    I nie fakt, čto vsiem mmožieš komandyvať, hienieraliśsimus ty naš...
  • Jazep
    10.11.2025
    Jon pravy ŭ tym, što vajujuć ludzi. Ale vajavać jany buduć za toje, kab vyzvalić svaju radzimu ad škłoŭskaŭskaha uzurpatara i jahonych maskoŭskich haspadaroŭ

Ciapier čytajuć

20‑hadovuju dziaŭčynu z ahraharadka Makrany na miažy z Ukrainaj asudzili za Hajuna5

20‑hadovuju dziaŭčynu z ahraharadka Makrany na miažy z Ukrainaj asudzili za Hajuna

Usie naviny →
Usie naviny

U Rasii ŭ turmie pamior biełaruski złačynca, jakomu ŭ svoj čas prysudzili rasstreł

Ź Minska na plaž — usiaho za 7 chvilin. Jak minčuki latali na Minskaje mora samalotami2

Pałova Biełarusi zarablaje mienš za 1990 rubloŭ, pałova — bolš za 1990 rubloŭ6

24‑hadovaha miedyka z Asipovič asudzili za palityku3

Fiestyval Tutaka pačaŭsia na polska-biełaruskim pamiežžy7

«Sapraŭdny cud losu»: nievierahodnaja historyja pieršaj sustrečy Lijaniela Miesi i Łamina Jamala5

«Mastak rasijskaha pachodžańnia z maleńkaj vioski Viciebsk». U Rejmskim sabory pra Marka Šahała pišuć nisianiecicu34

Apieratara telesuflora abvinavacili ŭ vyjhryšy kala 100 tysiač dalaraŭ na staŭkach na źmiest pramoŭ Trampa

Čamu futbalisty ŭsio čaściej vychodziać na pole ŭ «spartyŭnych biusthaltarach»?6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

20‑hadovuju dziaŭčynu z ahraharadka Makrany na miažy z Ukrainaj asudzili za Hajuna5

20‑hadovuju dziaŭčynu z ahraharadka Makrany na miažy z Ukrainaj asudzili za Hajuna

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić