Ałbanija stała pieršaj krainaj u śviecie, dzie ministram pryznačyli štučny intelekt
Niejrasietka va ŭradzie budzie adkazvać za dziaržzakupki.

Ałbanija stała pieršaj krainaj u śviecie, u jakoj źjaviŭsia ministr, stvorany štučnym intelektam — nie ministr, jaki kuryruje štučny intelekt, a virtualny ministr, zrobleny ź piksielaŭ i koda.
Jaje zavuć Diella, što pa-ałbansku aznačaje «soniejka», i jana budzie adkazvać za ŭsie dziaržaŭnyja zakupki, zajaviŭ premjer-ministr Ałbanii Edzi Rama.
Uletku Rama razvažaŭ, što adnojčy ŭ krainie mohuć źjavicca ličbavy ministr i navat premjer-ministr, zasnavany na štučnym intelekcie, ale mała chto dumaŭ, što hety dzień nastupić tak chutka, piša Politico.
Rama pradstaviŭ Diella na źjeździe Sacyjalistyčnaj partyi.
«Diella — pieršy člen urada, jaki prysutničaje nie fizična, a virtualna, stvorany štučnym intelektam», — skazaŭ jon členam partyi.
Rama zajaviŭ, što rašeńni pa tenderach buduć prymacca «pa-za ministerstvami» i pieradadzienyja ŭ ruki Diella, jakaja źjaŭlajecca «słužačaj dziaržaŭnych zakupak». Jon skazaŭ, što praces budzie iści «krok za krokam», ale Ałbanija stanie krainaj, dzie dziaržaŭnyja tendery «na 100 pracentaŭ buduć biez karupcyi, i dzie kožny dziaržaŭny fond, jaki prachodzić praz praceduru, na 100 pracentaŭ prazrysty».
«Heta nie navukovaja fantastyka, a abaviazak Diella», — dadaŭ staršynia ŭrada Ałbanii.
Diella ŭžo była pradstaŭlenaja hramadzianam Ałbanii, bo jana zabiaśpiečvaje pracu nacyjanalnaj płatformy elektronnaj dziaržavy e-Albania, jakaja dazvalaje hramadzianam atrymlivać dostup amal da ŭsich dziaržaŭnych pasłuh u ličbavym farmacie. U jaje navat jość avatar, jaki źjaŭlajecca ŭ vyhladzie maładoj žančyny, apranutaj u tradycyjnuju ałbanskuju vopratku.
Diella budzie aceńvać tendery i mieć prava «najmać talenty tut z usiaho śvietu», razburajučy «strach pierad praduziataściami i žorstkaściu administracyi».
Ałbanija doŭha zmahałasia z karupcyjaj, asabliva ŭ śfiery dziaržaŭnaha kiravańnia i dziaržaŭnych zakupak. Hetaje pytańnie nieadnarazova ŭźnimałasia Jeŭrapiejskim Sajuzam u svaich štohadovych dakładach ab viaršenstvie prava.
Kamientary
Pry žadańni možna naładzić i praduziataść da "svaich" kampanij u dziaržaŭnych tendarach. Pry hetym zastacca ŭ cieni i bieź jaŭnaj adkaznaści.
Tak što "samastojny ministr" - heta papulizm.
Akramia taho, možna zajmacca machlarstvam i farmalna nie parušajučy zakanadaŭstva ab zakupkach. Jak u Biełarusi: niekalki firm paralelna padajuć zajaŭki dla imitacyi kankurencyi, ź ich sapraŭdnaja zajaŭka ad adnoj. U takim vypadku spraviadlivaje rašeńnie, ŭ tym liku ad ŠI, nie dapamahaje abyści karupcyju.
A jašče nie jasna, da čaho tut mienavita ŠI. Jakija składanyja pytańni jon budzie vyrašać. Zvyčajna vybar na tendarach davoli prosty ałharitmična: ŭmoŭna, niejkaja balnaja sistema, jakaja vybiraje najlepšaha pa koštu, inšych umovach zakupaŭ, charaktarystyk pastaŭščyka. Heta moža padličyć prostaja prahrama. Abo jany žadajuć schavać tyja formuły ŭnutry ŠI? Sučasnaja madel nie zaŭsiody rastłumačyć, čamu pryjšła da svajho rašeńnia, tamu jaje vykarystańnie tolki dadaść nieprazrystaści i chaosu.