Usiaho patrochu2424

Bar «Pahonia» ŭ Vilni źmianiŭ nazvu. Što zdaryłasia?

U kancy 2021 hoda ŭ Vilni na praśpiekcie Hiedymina adkryŭsia bar «Pahonia» z hierbam na ŭvachodzie. Ale ŭ pačatku hetaha hoda ŭstanova źmianiła nazvu na Poliklinika. «Naša Niva» daviedałasia va ŭładalnika, što stała pryčynaj.

Były bar «Pahonia». Fota: sacsietki

Uładalnik ustanovy, litoviec Rycis Krycenas, kaža, što adkryć bar jaho natchnili padziei 2020—2021 hadoŭ u našaj krainie, paśla jakich u Vilniu pryjechała šmat biełarusaŭ.

«Kali biełarusy pačali ŭciakać z krainy, ja paznajomiŭsia z mnohimi ź ich i padumaŭ, što treba adkryć bar dla biełarusaŭ», — kaža Rycis.

Pryčynaj źmieny nazvy ŭładalnik nazyvaje vialikuju kolkaść niehatyvu z boku litoŭskich nacyjanalistaŭ, a taksama skaračeńnie kolkaści biełarusaŭ u Litvie.

«Nacyjanalisty zapuścili chvalu niehatyvu, źviazanaha z «lićvinizmam» i pašpartam Novaj Biełarusi. Niehatyvu było vielmi šmat. Nie było sensu pakidać nazvu. Zapościš što-niebudź u sacsietkach — i nacyjanalisty adrazu napadajuć», — pryznajecca Rycis.

Uładalnik adznačaje, što biełarusy praciahvajuć prychodzić u bar i paśla pierajmienavańnia. A voś častku litoŭcaŭ, na jaho dumku, nazva adšturchoŭvała z-za niehatyŭnaha fonu vakoł lićvinizmu, pra jaki stali bolš kazać u litoŭskich ŚMI.

Taksama Rycis adznačyŭ, što z-za mihracyjnaj palityki Litvy kolkaść biełarusaŭ u Vilni skaračajecca.

«Mihracyjnaja palityka składanaja, mnohija źjazdžajuć u Polšču, tamu bar nie zmoh by vyžyć, kali b praciahvaŭ kancentravacca tolki na biełarusach. Treba było mianiać kancepcyju».

Rycis adznačaje, što asabliva šmat chiejtu źjaviłasia pryblizna za paŭhoda da rašeńnia pra pierajmienavańnie bara.

Vinavatymi ŭ takim raźvićci situacyi jon ličyć jak litoŭcaŭ, tak i biełarusaŭ u Litvie.

«Biełarusy ŭ Litvie i toj ža štab Śviatłany Cichanoŭskaj mahli b niejak reahavać [pa temie lićvinizmu]. Ale ŭ vyniku ni ź litoŭskoha, ni ź biełaruskaha boku niama narmalnaj infarmacyi. Niasuć niejkuju łuchtu, i nichto nie moža za siabie pastajać. A ja ŭžo stamiŭsia ŭsim niešta dakazvać, tamu i pierajmienavaŭ ustanovu», — skazaŭ uładalnik bara ŭ kamientary «Našaj Nivie».

Treba adznačyć, što pa temie lićvinizmu ładzilisia kruhłyja stały z udziełam biełaruskich i litoŭskich historykaŭ. A Śviatłana Cichanoŭskaja nazyvała heta štučna stvoranaj prablemaj, jakuju razdźmuchvajuć, kab pasvaryć litoŭcaŭ i biełarusaŭ.

Kamientary24

  • baradzied
    26.02.2025
    voś dzie sapraŭdy možna padziakavać zianonu
    aču, stanisłavavičus!
  • Alaksandr
    26.02.2025
    Mahu ŭziać na siabie hetuju temu, kali ŭ redakcyi niama kamu joj zajmacca
  • Alaksandr
    26.02.2025
    Dziakuj vialiki ŭładalniku za salidarnaść! Ja dumaŭ, što jon naležyć biełarusam.

Ciapier čytajuć

«Byŭ upeŭnieny, što ja niedatykalnaja asoba dla rasijan». Pieršaje intervju Jurasia Ziankoviča na svabodzie18

«Byŭ upeŭnieny, što ja niedatykalnaja asoba dla rasijan». Pieršaje intervju Jurasia Ziankoviča na svabodzie

Usie naviny →
Usie naviny

Kiraŭnik Lachavičaŭ ab pracoŭnych mihrantach u rajonie: Pakistancaŭ pakul nie razhladajem, chacia prapanovy ŭžo zakidvali

Ci možna zajści pahrecca ci pasiadzieć ź siabrami ŭ čužym padjeździe? Tłumačyć advakat2

Žančynu ŭ ZŠA, što źnikła 62 hady tamu, znajšli žyvoj1

U DAI raspaviali, jak buduć pierakryvać Minsk u dzień paradu

Mužčyna ŭ Biarozaŭskim rajonie zrabiŭ pistalet-kulamiot na 3D-pryntary7

Ipešnik u Minsku pisaŭ ananimki na kankurentaŭ, u tym liku i palityčnyja. Zafiksavana 18 epizodaŭ3

Novaje nastupleńnie USU ŭ Kurskaj vobłaści5

«Jon zabyŭsia, što ŭ našaj krainie čas — ništo». Kłasičny kitajska-amierykanski biestseler vyjšaŭ pa-biełarusku3

Pamierła Kaciaryna Jahorava (Nieściarovič)

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Byŭ upeŭnieny, što ja niedatykalnaja asoba dla rasijan». Pieršaje intervju Jurasia Ziankoviča na svabodzie18

«Byŭ upeŭnieny, što ja niedatykalnaja asoba dla rasijan». Pieršaje intervju Jurasia Ziankoviča na svabodzie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić