Dzieciam bolš za ŭsio padabajecca Bahdanovič. Jak žyvie biełaruski licej u Bielsku Padlaskim
Siarod šmatlikich navučalnych ustanoŭ Polščy, što raspačali novy hod 4 vieraśnia, — biełaruski licej u Bielsku Padlaskim. Žurnalist MOST naviedała jaho i daviedałasia, čamu vałodańnie biełaruskaj movaj tut ličać dobrym punktam u reziume.

II Licej u Bielsku Padlaskim raspačaŭ svaju historyju ŭ 1944 hodzie — u toj čas jon isnavaŭ u vyhladzie čatyrochhadovaj Biełaruskaj dziaržaŭnaj himnazii, a taksama dvuchhadovaj Biełaruskaj siaredniaj škoły.
Aficyjna ŭstanova nazyvajecca licejem ź biełaruskaj movaj navučańnia. Faktyčna ŭsie asnoŭnyja pradmiety, kaniečnie, vykładajucca pa-polsku, ale fakultatyŭna vučni naviedvajuć zaniatki biełaruskaj movy i litaratury — razam try hadziny na tydzień. U trecich kłasach jość dadatkovaja hadzina pa historyi i kultury biełaruskaj mienšaści, raspaviała nastaŭnica biełaruskaj movy Hanna Bražoŭskaja.
U statucie liceja prapisana, što jaho dziejnaść nakiravanaja na padtrymku biełaruskaj kultury siarod navučencaŭ. Biełarusaŭ, jakija zusim niadaŭna źjechali z radzimy, licej moža ździvić: u kłasie bieł-čyrvona-bieły ściah, a kalidory ŭpryhožanyja stendami, jakija raspaviadajuć pra Branisłava Taraškieviča (jaho imia nosić licej) i «Pahoniu». Pry licei jość nievialikaja pravasłaŭnaja kaplica.
Sioleta ŭ licej pastupiła bolš za 90 vučniaŭ. Siarod ich palaki i etničnyja biełarusy, a taksama ŭkraincy, jakija vymušana pakinuli radzimu. Kolkaść ukraincaŭ, adnak, uvieś čas źmianiajecca, bo niekatoryja siemji pierajazdžajuć na zachad Polščy, paviedamiŭ dyrektar liceja Uładzimir Vavulski.

U asnoŭnym u licej pastupajuć dzieci z pačatkovaj škoły, jakaja znachodzicca pobač ź licejem, a taksama dzieci baćkoŭ, jakija sami vučylisia ŭ hetym licei.
— Ciapier baćki pierad pačatkam navučalnaha hoda pišuć zajavu, kali ich dzieci płanujuć naviedvać uroki biełaruskaj movy. Raniej takich pravił nie było: za ŭsiu historyju isnavańnia liceja movu vyvučali ŭsie, a potym zdavali ekzamieny, — kaža Hanna Bražoŭskaja.
Dzieciam bolš za ŭsio padabajecca Bahdanovič
Navučency, jakija zajmali vysokija miescy ŭ alimpijadach abo z dobrymi adznakami zdavali ekzamieny, mahli pretendavać na pastupleńnie ŭ prestyžnyja polskija ŭniviersitety: biełaruskuju movu zaličvali jak zamiežnuju naroŭni z anhlijskaj abo niamieckaj.
— Moj vychavaniec vučyŭsia ŭ Vyšejšaj techničnaj akademii ŭ Varšavie. Dzieści na trecim kursie jon razam z adnahrupnikami pačaŭ šukać pracu: u SV paznačyŭ, što dobra viedaje biełaruskuju movu. Jon byŭ adziny, kaho zaprasili na tuju pracu, — adznačaje Bražoŭskaja.
Padručniki dla vyvučeńnia movy rychtujuć nastaŭniki z Hajnaŭki — horada, jaki jość centram biełaruskaj nacyjanalnaj mienšaści. Surazmoŭca adznačaje, što ŭ biełaruskich škołach uchił robiać na vyvučeńnie movy, litaratura ž adychodzić na druhi płan. U licei — nie tak.
— Pieradusim navučajem arfahrafii, da kožnaj temy imkniomsia padbirać patrebnuju leksiku. Rychtujemsia i da zdačy ekzamienaŭ: raspaviadajem dzieciam, jak pravilna interpretavać i analizavać vieršy.
Ź biełaruskich kłasikaŭ dzieciam bolš za ŭsio padabajecca Maksim Bahdanovič, ličyć nastaŭnica. Cikaviacca jany taksama tvorčaściu Vasila Bykava.
Ciapier čytajuć
«Ciapier mnie čužaja sama kancepcyja ŭžyć niešta, čaho ty nie viedaješ». Vialikaja hutarka ź Ivanam Šyłam pra biznes, zarablańnie z dapamohaj ŠI, žančyn i botaks
Kamientary