Hramadstva66

Praŭładny analityk napisała dysiertacyju pa «ruskim śviecie» i vyśvietliła, što biełarusy da jaho nie hatovyja

Na 31 traŭnia ŭ Akademii kiravańnia pry prezidencie pryznačanaja abarona dysiertacyi pa temie «Fienomien nacyjanalnaha palityčnaha markietynhu (na prykładzie kanceptu «Ruski śviet»)». Aŭtarka pracy, suiskalnica vučonaj stupieni doktara palityčnych navuk — kandydatka sacyjałahičnych navuk, dacentka, namieśnica načalnika ŭpraŭleńnia ŭnutranaj palityki, načalnica adździeła sacyjalnych daśledavańniaŭ Biełaruskaha instytuta stratehičnych daśledavańniaŭ Śviatłana Alejnikava, piša «Narodnaja vola».

U apublikavanym aŭtarefieracie pracy asabliva cikavaj budzie prykładnaja častka, jakaja adkazvaje na pytańnie: ci asacyjuje biełaruskaje hramadstva siabie z kanceptam «ruskaha śvietu» — tym, jakim jon isnuje siońnia?

Śviatłana Alejnikava aceńvała heta pa troch asnoŭnych paramietrach:

1) asablivaści biełaruskaha mientalitetu, upłyŭ na ich farmavańnie roznych etapaŭ histaryčnaha raźvićcia; 
2) źniešniepalityčnyja aryjentacyi i pryjarytety ŭ intehracyjnych pracesach; 
3) usprymańnie hramadstvam idej «ruskaha śvietu» jak praduktu nacyjanalnaha palityčnaha markietynhu.

Analiz vynikaŭ dazvoliŭ vyjavić šerah asablivaściaŭ usprymańnia «ruskaha śvietu» biełarusami.

Pa-pieršaje, dla biełarusaŭ vysokuju značnaść majuć saviecki pieryjad historyi i pieryjad niezaležnaści ŭ paraŭnańni ź inšymi, bolš rańnimi etapami histaryčnaha raźvićcia biełaruskaj dziaržaŭnaści.

Pa-druhoje, uśviedamleńnie, z adnaho boku, kansalidujučaj roli ahulnych tradycyj i kaštoŭnaściaŭ słavianskich narodaŭ, ale z druhoha, — nieabchodnaści samastojnaści šlachu raźvićcia.

Pa-treciaje, u roŭnaj stupieni pazityŭnaje ŭsprymańnie jak indyvidualistyčnych, tak i kalektyvisckich kaštoŭnaściej, jakija tradycyjna supraćpastaŭlajucca adno adnamu ŭ ramkach kulturna-cyvilizacyjnaha i relihijnaha padychodaŭ da «ruskaha śvietu».

«Asnoŭnymi ŭmovami palityčnaha raźvićcia Respubliki Biełaruś respandenty nazvali demakratyju i vybarnaść orhanaŭ dziaržaŭnaj ułady. Kancepcyja pravoŭ čałavieka ŭsprymajecca i jak instrumient abarony intaresaŭ hramadzianina, i jak univiersalnaja kaštoŭnaść, usiarednieny standart pavodzin, nieabchodny dla bieskanfliktnaha ŭzajemadziejańnia ŭ polikulturnym śviecie. Staŭleńnie da dziaržavy pazbaŭlenaje charakternych dla «ruskaj idei» i ideałohii «ruskaha śvietu» sakralnych padstaŭ i źviazanaje u pieršuju čarhu z mahčymaściu realizacyi joj sacyjalnych funkcyj», — robić zaklučeńnie Śviatłana Alejnikava.

Takim čynam, atrymlivajecca, što biełarusy nie razumiejuć ruskaha miesijanstva, nie žadajuć kanfliktavać z zachodniaj cyvilizacyjaj, nie bačać u dziaržavie niečaha vialikaha i boskaha, a chočuć, kab u joj było prosta dobra žyć. Heta nijak nie ŭpisvajecca ŭ kancept ruskaha śvietu.

Pavodle daśledavańnia Śviatłany Alejnikavaj, «ciapier u ekśpiertaŭ i hramadstva ŭ cełym niama vyrazna sfarmavanaha ŭjaŭleńnia jak pra samu ideju «ruskaha śvietu», tak i pra mahčymyja pierśpiektyvy jaje realizacyi. 

Da značnych padstaŭ možna adnieści ruskuju movu, supolnuju kulturu i tradycyi. Razychodžańni ŭ acenkach troch inšych padstaŭ «ruskaha śvietu» (pravasłaŭnaja viera, supolnyja ŭjaŭleńni ab histaryčnym minułym i adzinaja sistema kaštoŭnaściaŭ) śviedčać pra toje, što hetyja ŭjaŭleńni pakul abo naohuł nie sfarmavanyja, abo słaba strukturavanyja, heta značyć, nie źjaŭlajucca značnymi ŭ kaštoŭnasna-matyvacyjnaj sistemie toj ci inšaj hrupy».

Darečy, «ruskaja ideja», pra jakuju ciapier tak šmat kažuć prychilniki «ruskaha śvietu», pieršapačatkova składałasia va ŭdaskanaleńni svajoj dziaržavy, a nie čužych, dadaje vydańnie.

Kamientary6

  • Doktar
    11.05.2023
    Kandydatka bałbatałahičnych navuk. Jasna, što histaryčna biełarusy nie naležać da russkoho mira. 

    Ale ž nia mienš jasna, što praz rusifikacyju roźnica pamiž biełarusami i maskoŭcami imkliva ścirajecca. Kolki tam adsotkaŭ tak zvanych biełarusaŭ užo padtrymlivaje dzikaje ŭvarvańnie va Ŭkrainu, što adnačasova varožaje i dla Biełarusi? Z hetaha i treba pačynać. 
  • Nie nada lala
    11.05.2023
    A kohda poubivali stolko ukrainciev v Bučie, to byli hotovy?
  • Pacyjent
    11.05.2023
    Doktar, nu i kolki? Dzie ličby tych adsotkaŭ? Z čaho pačynać? I što mienavita pačynać?
    Voś nie treba bałbatałahična plavuzhać.
    Usio adno, nichto nie pavieryć u hetuju prapahandu, što niešta tam "imkliva ścirajecca" i što biełarusy raptam vyrašyli, što vajna i dzikaje uvarvańnie heta dobra.

Ciapier čytajuć

Stała viadomaja asoba rabočaha «Biełaruśkalija», jaki zahinuŭ pry abrušeńni hornaj parody1

Stała viadomaja asoba rabočaha «Biełaruśkalija», jaki zahinuŭ pry abrušeńni hornaj parody

Usie naviny →
Usie naviny

Dopyty i pahrozy. Što adbyvajecca sa studentami EHU paśla pryznańnia ŭniviersiteta «ekstremisckim»6

Administracyja Trampa źbirajecca adklikać 200 tysiač turystyčnych viz u tych, chto pryjechaŭ pa ich u krainu i paprasiŭ prytułak4

Biełarusy pryvieźli z Kapienhahiena «kryž karalevy Safii». Historyki nazyvajuć jaho bižuteryjaj za 4000 jeŭra14

U Kupałaŭskim teatry rasijskija režysiory praviaduć tvorčuju łabaratoryju, u jakoj abiaruć śpiektakl dla repiertuaru12

Kab zachavać pieršy radok u suśvietnym tenisie, Arynie Sabalency treba tolki pieramahać na US Open11

ZŠA znoŭ nie dałučylisia da sumiesnaj zajavy z asudžeńniem Rasii ŭ AAN10

Rasija źniščyła skład Čyrvonaha Kryža ŭ Chiersonie

Rasijskaja śpiavačka Viktoryja Dajnieka mała taho što prakaciłasia z kancertami pa akupavanych terytoryjach, dyk jašče i pastralała19

Statkievič: Zaraz tolki farmalnaja niezaležnaść pakul ratuje nas ad naŭprostavaha ŭciahvańnia ŭ rasijska-ŭkrainskuju vajnu13

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadomaja asoba rabočaha «Biełaruśkalija», jaki zahinuŭ pry abrušeńni hornaj parody1

Stała viadomaja asoba rabočaha «Biełaruśkalija», jaki zahinuŭ pry abrušeńni hornaj parody

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić