Mierkavańni

Hazieta Łukašenki nazvała Aleksijevič «bolnoj žienŝinoj» i «staroj duroj»

«Bolnoj žienŝinie vsie niejmietsia» — tak «SB. Biełaruś siehodnia» adreahavała na vykazvańnie piśmieńnicy Śviatłany Aleksijevič: «Nam nado było nie uchodiť s ulicy, poka nie ušieł Łukašienko».

Śviatłana Aleksijevič. Fota: D. Umbraso / LRT.

Raniej toje samaje vydańnie nazyvała Aleksijevič «staroj duroj», «niedalokoj», «babkoj-jožkoj» i «odnim iz idieołohov diestruktivnoj oppozicii»

«Iskrieńnie chočietsia poprosiť požiłuju užie žienŝinu: nie nado bolšie dumať. Prirodoj, očievidno, v dannom słučaje opcija nie priedusmotriena. Začiem vy soprotivlajetieś prirodie?» — pisała «SB».

«Ona vied́ niedalokaja, naša tiotia Śvieta», — śćviardžała hazieta.

«Vot ona i łžiot, i fiejki razhoniajet, i jerieś niesiot, zvanijem prikrytaja».

«Śvietłana i nikohda-to nie blistała, skažiem priamo. K starosti i sovsiem stała javlať soboj nahladnyj primier toho samoho blednolicieho, kotoryj na hrabli hotov nastupať i piatyj raz, i skolko poprosiat», — ličyć «SB. Biełaruś siehodnia». 

«Polka Olha Tokarčuk i Śvietłana Aleksijevič, na moj vzhlad, k litieraturie nie otnosiatsia. Už na urovnie mirovoho priznanija — točno». 

«Tietia Śvieta naša mohła by uši i pomyť. […] No usłyšať narod Aleksijevič nie sumieła ni tohda, ni siejčas».

Niaredka prezidenckaja hazieta piša proźviščy dziejačaŭ kultury z maleńkaj litary: «Imienno tak i dla etoho rabotajut aleksijeviči, mackieviči, šparahi, žbankovy, koršunovy, čierniavskije».

Samoj Śviatłanie Aleksijevič vydańnie słova ni razu nie davała.

73-hadovaja Śviatłana Aleksijevič — adzinaja biełaruska, jakaja ŭhanaravanaja Nobieleŭskaj premijaj. Jana taksama na siońnia samaja vydavanaja i samaja pierakładanaja, u tym liku ŭ Kitai i ZŠA, biełaruskaja piśmieńnica.

Niahledziačy na heta, dziaržaŭnyja ŚMI ni razu nie davali joj słova ad času atrymańnia joj Nobiela, a paśla 2020 hoda pierajšli da adkrytaha ckavańnia.

«SB. Biełaruś siehodnia» — heta vydańnie Administracyi prezidenta. Jak i inšyja padobnyja ŚMI, jano farmalna ličycca «dziaržaŭnym», ale ŭ realnaści nie adlustroŭvaje ŭsiaho śpiektru mierkavańniaŭ hramadzian dziaržavy.

Čytajcie taksama: Śviatłana Aleksijevič raskazała, što pabačyła dobraha ŭ 2021-m

Śviatłana Aleksijevič: Mierkiel pierabolšvaje, kali ličyć, što na Łukašenku možna ŭpłyvać

Kamientary

Ciapier čytajuć

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Zabojca ź Minska padpisaŭ kantrakt prosta ŭ rasijskaj kałonii. Pavajavać da pałonu atrymałasia dva dni2

Što tannaja nafta pryniasie Biełarusi?6

20‑hadovy minčuk advažna i pierpiendykularna vyjechaŭ pierad tramvajem4

Homielskaha pradprymalnika pryznali darmajedam, kali jon kvartał spracavaŭ biez prybytku6

«Ja paprasiła svaju siastru razdrukavać fotazdymki z majho akaŭnta i prysłać mnie ŭ kałoniju». Łarysa Ščyrakova raskazvaje pra fotasiesii ŭ etnastyli1

U Biełarusi zapracavaŭ miedpartał. Zaraz źviestki svajoj miedycynskaj karty možna prahladać anłajn7

Śpiłbierh vypuskaje «Dzień vykryćcia» — novy film pra inšapłanietnikaŭ4

Jak u Amierycy. U Babrujsku handlovy centr adčyniali z pompaj, pierarazańniem čyrvonaj stužki i šturmam dźviarej7

U Vieniesuele ŭ vyniku ziemlatrusu — bolš za 200 zahinułych, tysiačy ludziej ličacca źnikłymi bieź viestak1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić