Mierkavańni

Šrajbman: Historyja ź Cimanoŭskaj pakazvaje, jak biurakratyčnaja sistema robić mižnarodny skandał z małavažnaha epizodu

Palityčny analityk Arciom Šrajbman u svaim telehram-kanale analizuje incydent vakoł lohkaatletki Kryściny Cimanoŭskaj.

Reuters.com

«Kiejs z atletkaj Cimanoŭskaj — nahladnaja ilustracyja, jak biurakratyčnaja sistema, jakaja ŭvieś hod pazbaŭlałasia ad zvyčki samakantrolu, unutranych strymańniaŭ i reštkaŭ pamiarkoŭnaści da krytyki, robić z absalutna małavažnaha epizodu mižnarodny skandał.

Zamiežnyja žurnalisty časta pytajucca, nu navošta było naryvacca na siektaralnyja sankcyi dziela aryštu Pratasieviča abo navošta było malavać mienavita 80% hod tamu?

A sistema nie pracuje, jana nie prymaje rašeńni, uzvažvajučy ŭsie ryzyki. Stymuły nastrojeny inakš — hasić luboj canoj toje, što moža vyklikać hnieŭ Pieršaha, a kali hnieŭ vyklikany — hasić z padvojenaj siłaj.

Całkam upeŭnieny, što usio raźvivałasia pa takoj schiemie. Cimanoŭskaja publikuje videa z krytykaj spartyŭnych biurakrataŭ, jakija abłažalisia z dopinh-probami inšych spartsmienak i prymušajuć jaje biehčy zamiest ich. Videa padchoplivajuć TH-kanały.

Televizar pracuje ŭ režymie mačyć usio, što padchoplivajuć TH-kanały, u vyniku Cimanoŭskaja — antyhieroj usich navinavych vypuskaŭ dziaržTB. Łukašenka hladzić televizar i aburajecca — my ž dali joj usio, treniravali za naš košt, a jana pijarycca i pościcca. Łukašenka telefanuje i patrabuje źniać Cimanoŭskuju z hulniaŭ i pieršym ža rejsam adpravić u krainu.

Spartyŭnyja čynoŭniki imčacca vykonvać ukazańnie, ale infarmacyja pratočvajecca. Jany vydumlajuć viersiju pra ahlad doktara i niestabilny emacyjny stan spartoŭki. Jana abviarhaje, što daktary jaje navat ahladali. Suśvietnyja ŚMI padchoplivajuć i robiać z historyi skandał, jaki całkam moža abiarnucca dla Biełarusi vyletam z MAK abo inšymi spartyŭnymi sankcyjami.

Hatovy paspračacca, kali tak adbudziecca, nastupnaja stadyja — razmovy pra narychtavanuju pravakacyju i kuplenuju zahadzia Cimanoŭskuju. Znoŭ ža, padazronaje proźvišča. I ŭsio heta jak častka hibrydnaj vajny paśla taho, jak blickryh nie atrymaŭsia. A ŭsio, kab Polščy adyšła Hrodzienskaja vobłaść. Ci zaraz Japonii — Homielskaja?

Ale kali surjozna, heta historyja nie tolki pra miechanizmy pracy našaj dziaržavy, ale i pra reputacyju.

Kali b spartyŭnyja čynoŭniki luboj inšaj krainy, akramia Biełarusi i, napeŭna, KNDR, vyrašyli davieźci da aeraporta spartsmiena, źniataha z hulniaŭ za roznahałośsi sa svaim načalstvam, nichto b navat nie źviarnuŭ uvahi. A ŭ našym vypadku ŭsim navat u dalokaj Japonii jasna, što moža pahražać Cimanoŭskaj u krainie-donaru jeŭrapiejskaj biaśpieki.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Biełarusy horača spračajucca, ci varta pryviazvać dapamohu na dzicia da zarobku maci51

Biełarusy horača spračajucca, ci varta pryviazvać dapamohu na dzicia da zarobku maci

Usie naviny →
Usie naviny

«Mnie treba piatnaccać klučoŭ ad damafonaŭ». Jak ludzi prymušajuć afierystaŭ łajacca i kidać słuchaŭku2

Biełaruska tak źlatała na Kubu, što adsudziła poŭny košt pucioŭki3

Były vice-prezident Hazprambanka Vałabujeŭ — pra słužbu va USU, suviaź z padpollem «Čornaja iskra» i admovu ad siamji ŭ Rasii6

Šmatdzietny zvarščyk z Mahilova pradrakaŭ śmierć kalinoŭcaŭ na vajnie. A bač ty, užo sam zhinuŭ pad Pakroŭskam4

Jeŭrabačańnie zabaraniaje vajujučym krainam prymać konkurs — novyja praviły1

Kataliki prosiać pamalicca ab vyzdaraŭleńni Tadevuša Kandrusieviča2

U śmiarotnym DTZ ź biełarusami ŭ Hruzii 15 čałaviek atrymali traŭmy, siarod ich — dzieci1

Zialenski raskazaŭ, što mienavita dapamoža Ukrainie pieražyć zimu8

Pucin upieršyniu pryjechaŭ na Kuryły. Japonija vykazała rašučy pratest8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarusy horača spračajucca, ci varta pryviazvać dapamohu na dzicia da zarobku maci51

Biełarusy horača spračajucca, ci varta pryviazvać dapamohu na dzicia da zarobku maci

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić