Najbujniejšaja juvielirnaja kampanija admovicca ad naturalnych dyjamientaŭ i pačnie ich vyroščvać u łabaratoryi
Najbolšy ŭ śviecie vytvorca juvielirnych upryhažeńniaŭ Pandora paviedamiŭ, što bolš nie budzie zdabyvać dyjamienty, a pačnie raźvivać technałohiju vyroščvańnia kamianioŭ u łabaratornych umovach.

Vykanaŭčy dyrektar dackaj juvielirnaj kampanii Pandora adznačaje, što pierachod da łabaratornych dyjamientaŭ źjaŭlajecca častkaj prahramy ŭstojlivaha raźvićcia kampanii, piša BBC. Vyraščanyja ŭ łabaratornych umovach dyjamienty nie adroźnivajucca ad sapraŭdnych, ale buduć značna tańniejšymi.
Łabaratornyja dyjamienty Pandora stvarajucca ŭ Vialikabrytanii, i jana stanie pieršaj krainaj, dzie ich pačnuć pradavać. Košt vyrabaŭ — ad 350 dalaraŭ.
U 2020 hodzie suśvietnaja vytvorčaść łabaratornych dyjamientaŭ dasiahnuła 6-7 miljonaŭ karat. U toj ža čas zdabyča naturalnych kamianioŭ źniziłasia da 111 miljonaŭ karat u paraŭnańni z 152 miljonami ŭ 2017 hodzie.
Tradycyjnaja zdabyča ałmazaŭ krytykujecca za parušeńnie pravoŭ čałavieka ŭ Afrycy. Asnoŭnuju kolkaść kaštoŭnych kamianioŭ dajuć usiaho 5 krain: Rasija, Aŭstralija, Batsvana, Respublika Konha i PAR.
-
NASA zapłaciła startapu $30 miljonaŭ, kab uratavać teleskop Swift. Ciapier aparat, jaki dvaccać hadoŭ naziraŭ za hibiellu zorak, sam zharyć u atmaśfiery
-
Hravitacyjnaja madel NASA demanstruje «bulbapadobnuju» formu Ziamli
-
Małako biez karovy: izrailskija navukoŭcy navučyli raśliny vyrablać małočny białok
Kamientary