Ułada

Łukašenka pra niekatorych relihijnych dziejačaŭ: Asobnyja kiraŭniki paviali siabie pa-antydziaržaŭnamu. Zarekamiendavali siabie nie vielmi

BiełTA

U Biełarusi nieabchodna zachavać mižrelihijny i mižkanfiesijny mir. Pra heta zajaviŭ siońnia Alaksandr Łukašenka, naznačajučy Alaksandra Rumaka novym upaŭnavažanym pa spravach relihij i nacyjanalnaściaŭ, piša BiełTA.

«Vy bačycie, što adbyvajecca ŭ krainie. Budziem ščyryja, asobnyja kiraŭniki paviali siabie, miakka kažučy, pa-antydziaržaŭnamu. Kiraŭnictva. Ja nie biaru ludziej, jany dačynieńnia da hetaha nie majuć. A mienavita, tam niekalki čałaviek zarekamiendavali siabie nie vielmi. Budziem ličyć, što pamylilisia. Ale vinavacić ich i nie bačyć svaich prablem i niedachopaŭ, napeŭna, heta nie naš šlach. Tamu vam treba razabracca, u čym my, dziaržava, nie dapracavali», - skazaŭ Łukašenka.

Łukašenka pry hetym padkreśliŭ, što treba pavažliva stavicca da pačućciaŭ viernikaŭ. «I pravasłaŭnyja, i kataliki — heta našy ludzi, heta addanyja ludzi našaj dziaržavie. U tym liku i kataliki, padkreślivaju. Kožny vybraŭ sabie darohu da chrama. Tamu da ludziej treba stavicca ź vialikaj pavahaj i nie parušać relihijnaje pačućcio čałavieka. Jak tolki my ŭmiešvajemsia ŭ dušu čałaviečuju, my abaviazkova paranim čałavieka ŭ serca. Z hetaha my pavinny zychodzić. I samym žorstkim čynam spyniać ŭsich tych, chto razburaje mirnaje stvaralnaje žyćcio našaha naroda i pracuje na škodu našaj dziaržavie. Ich nie šmat, ale my ich pavinny bačyć. U tym liku i ŭ relihijnym asiarodździ», — zajaviŭ Alaksandr Łukašenka.

Nahadajem, što 31 žniŭnia pamiežniki nie puścili nazad u Biełaruś kiraŭnika biełaruskich katolikaŭ Tadevuša Kandrusieviča, kali toj viartaŭsia z Polščy. Na nastupny dzień Łukašenka ŭ Baranavičach zajaviŭ, što kiraŭnik Katalickaha kaścioła niečakana vyjechaŭ dla kansultacyj u Varšavu i, atrymaŭšy peŭnyja zadačy, viartaŭsia ŭ Biełaruś, tamu trapiŭ u śpis nieŭjaznych, jaki ahulny ŭ Biełarusi i Rasii.

Nieadnarazova krytykavaŭ hvałt u Biełarusi biskup Juryj Kasabucki, u pryvatnaści demantaž miemaryjała Ramanu Bandarenku. Na heta taksama źviarnuŭ uvahu Łukašenka, a prakuratura dała biskupu papiaredžvańnie. Atrymaŭ taksama papiaredžvańnie i były pres-sakratar BPC a. Sierhij Lepin.

Na minułym tydni ŭ Biełaruś pryjazdžaŭ śpiecpasłańnik Papy Rymskaha, były apostalski nuncyj u Biełarusi Kłaŭdyjo Hudžeroci, jaki mieŭ sustreču z Łukašenkam.

Kamientary

Ciapier čytajuć

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy87

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy

Usie naviny →
Usie naviny

Žach na piać pavierchaŭ: jak žyvie i pakutuje samaja vialikaja kamunałka Minska4

Axios: ZŠA i RF pracujuć nad sakretnym płanam pa Ukrainie9

Dyviersant na polskaj čyhuncy dapuściŭ dziŭnuju pamyłku — padarvaŭ nie tuju rejku13

«Babaryka byŭ by hodnym prezidentam, ale chunta pazbaŭlajecca ad razumnych ludziej kryminalnymi mietadami». Što pišuć ludzi pra bankira83

Pałata pradstaŭnikoŭ ZŠA prahałasavała za raskryćcio «fajłaŭ Epštejna». Sienat pryniaŭ hetuju pastanovu biez abmierkavańnia4

Zbornaja Kiurasaa ŭpieršyniu ŭ historyi vyjšła na čempijanat śvietu pa futbole

U Minsku zakryli vulicu Masiukoŭščyna adrazu ažno na piać hadoŭ. Što tam adbyvajecca?1

Aryhinalnaja bietonnaja carkva na Teneryfie pryznana najlepšym budynkam hoda ŭ śviecie7

Vyznačylisia kamandy ad Jeŭropy, što napramuju vyjšli na ČS pa futbole, i ŭdzielniki stykavych matčaŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy87

ZŠA ŭzhadnili z Rasijaj mirny płan, vielmi niavyhadny dla Ukrainy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić