Mierkavańni

Źmicier Daškievič: U «Pajedziem pajadzim» dahetul jeduć ludzi na karparatyvy — i bolšaść ź bieł-čyrvona-biełymi ściahami

U intervju prajektu «Tok» Źmicier Daškievič patłumačyŭ, navošta štotydzień ładzić Kurapackuju vartu, jaki sens u hetym bačyć.

— Ja razvažaŭ, ci heta nie biessensoŭnyja vysiłki. Ale biez uśviedamleńnia, što takoje Kurapaty, u nas niama budučyni. My vielmi ździvilisia tamu, što rabiłasia na Akreścina ŭ žniŭni 2020 hoda, dy i zaraz što robicca ŭ hetych turmach — my ździŭlajemsia. Ale heta zakanamiernaść.

Ja byŭ šakavany hetym tady, kali pierad vybarami pačałasia vakchanalija z hetymi «stoptarakanami». Ja staju na Kurapackaj varcie sa ściaham — heta tady, kali ŭžo byli čerhi z podpisami, — i ludzi jeduć i hukajuć: «Stop, tarakan!», «Žyvie Biełaruś!» Ja ŭ šoku byŭ!

Čym jašče ja ŭraziŭsia i paśla čaho my zrabili łancuh z cerkvami Kurapaty — Akreścina (pratestanckija cerkvy byli inicyjatarami, mnohija chryścijanie — pravasłaŭnyja, kataliki — dałučylisia). Spyniajecca čałaviek i davaj mianie kryć matam-pieramatam: «Ty, idyjot, dy dzie ty staiš, tabie nie tut treba stajać, tabie tam treba stajać, heta ŭsio fihnia».

I ja zrazumieŭ hłybiniu dna: ludzi paŭstali, abudzilisia ad letarhičnaha snu, ale jašče nie źviazali siońniašni dzień z učarašnim, jašče nie adbyłosia ŭzajemasuviazi, jany jašče nie zrazumieli, chto jany, adkul jany, jak jany tut apynulisia, jak hetaja situacyja ŭtvaryłasia.

Časta my razvažajem tak, byccam Łukašenka — marsijanin niejki, jon prosta zvaliŭsia na nas i ŭsio — pačałasia dyktatura, kahości źbivajuć, falsifikujuć, režuć. A Łukašenka — heta zakanamierny vynik nieraskajanaha kamunizmu. Łukašenka — łahičny praciah nieasudžanaha kamunizmu. Akreścina — heta, na žal, zakanamierny vynik nieasensavanych Kurapataŭ, nieasudžanych złačyncaŭ.

Ja staju tam dla taho, kab hetaja ŭzajemasuviaź adbyłasia. Kali ja baču, što, pakul ja siadžu, tysiačy ludziej pryjšli ŭ Kurapaty, dziasiatki tysiač pra heta čytajuć, ja razumieju, što idzie praca, ciažkaja, moža, idzie nie tak chutka, jak mnie chaciełasia b, ale jana idzie.

I tolki tady, kali my zrazumiejem, što Łukašenka — heta nie pryčyna našych bied, a zakanamierny vynik, tady my zastrachujem siabie ad źjaŭleńnia hetych Łukašenak dalej, albo my budziem źviarhać adnaho dyktatara da druhim, za trecim, za piatym… I jašče kazać: «Obana! Hety snova dyktatar! Adkul heta? My takija puchnaścieńkija, takija ŭ baku staim».

Mnohija ciapier tak razvažajuć: my ŭ baku staim, my nie datyčnyja da Łukašenki, davajcie prosta skažam «suprać»! Treba vielmi hłyboka ŭśviadomić, što takoje Łukašenka: Łukašenka — heta kamunizm. I jon kazaŭ u 1994-m: «My vierniem hetuju impieryju, heta była dobraja dziaržava».

U «Pajedziem pajadzim» dahetul jeduć ludzi na niejkija karparatyvy i, na žal, bolšaść ź bieł-čyrvona-biełymi ściahami. Bieł-čyrvona-biełyja viasielli pad kryžami kurapackimi, možaš sabie ŭjavić? I ja nie moh, pakul nie ŭbačyŭ. Niaviesta ź bieł-čyrvona-biełym bukietam, dzień narodzinaŭ ź bieł-čyrvona-biełym torcikam — i voś kurapackija kryžy. Jany kažuć: što ty tut, idyjot, muryžyš, ty nie tam staiš. Vučać mianie, dzie mnie treba stajać, razumieješ.

I ja z bolem i sa ślaźmi hladžu, što ciažka, šmat jašče pracy. I nie moh Łukašenka abrynucca za dzień, za tydzień, za miesiac. Ciapier hety bol, jaki my pieražyvajem, jon nie moža być prosta tak, jon nie moža być durnym bolem ad niejkaj tam bałdy. Heta bol, jaki nas pavinien ačyścić. Heta bol, praź jaki my pavinny zrazumieć, što takoje Akreścina, Žodzina. Što heta takoje, adkul jano źjaviłasia.

00:00 — što ŭ vypusku
00:50 — piekła na Akreścina
05:25 — čaho bajacca supracoŭniki Akreścina
09:04 — jak milicejskija načalniki apynulisia ŭ kamiery pobač z Daškievičam
12:39 — čym kormiać na sutkach
13:15 — akt čałaviečnaści z boku viertuchajaŭ
16:22 — pra pieradačy i vałancioraŭ
17:30 — kolki dajuć vady aryštantam
18:13 — pra rabotnikaŭ Akreścina, jakija źbivali ludziej, a ciapier nosiać aryštantam vadu
19:57 — što za ludzi siadziać na sutkach
26:56 — pra mieru mahčymaściaŭ u zmahańni
29:18 — ci sukamierniki viedali, chto taki Daškievič
30:06 — jak siabie pavodzić z ahresiŭnymi supracoŭnikami izalataraŭ i turmaŭ
33:33 — jak unutrana siabie nastrojvać u niavoli, kab vyjści niezłamanym
35:53 — čamu chutkija pieramieny byli b suprać biełarusaŭ
37:55 — pra maralny vybar, kali patrabujuć śviedčyć suprać inšych
40:10 — jak administracyi kałonij, izalataraŭ apuskajuć niazručnych viaźniaŭ
47:34 — pra kastavuju sistemu
50:24 — jak błatnyja sprabavali adhavaryć Daškieviča ad haładoŭki
51:52 — zachodniaja i ŭschodniaja turemnaja Biełaruś
57:14 — pra raźvitańnie z maci ŭ časie adsiedki
58:48 — što b skazaŭ sudździam, śledčym, prakuroram, jakija skrali piać hadoŭ žyćcia
01:01:04 — pra lustracyju
01:05:26 — pra stasunki z Nastaj Pałažankaj u turmie
01:07:37 — čamu staŭ cieślarom, a nie prafiesijnym palitykam
01:08:58 — jak stavicca da taho, što dzieci hulajuć u pratestoŭcaŭ-amapaŭcaŭ
01:10:05 — toj žach, jaki adbyvajecca na Akreścina, — zakanamiernaść
01:12:41 — u «Pajedziem Pajadzim» ładziać śviaty z nacyjanalnaj simvolikaj
01:14:51 — čamu lidarami pratestaŭ stali vypadkovyja ludzi

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Ludzi, budźcie pilnyja! U takoj situacyi moža apynucca kožny žychar ES!» Hramadzianin Litvy, asudžany ŭ Biełarusi da 13 hadoŭ za «špijanaž», pieradaŭ list z kałonii4

«Ludzi, budźcie pilnyja! U takoj situacyi moža apynucca kožny žychar ES!» Hramadzianin Litvy, asudžany ŭ Biełarusi da 13 hadoŭ za «špijanaž», pieradaŭ list z kałonii

Usie naviny →
Usie naviny

Prajekt Belaruskicry pryznany ekstremisckim farmavańniem4

«Prapanoŭvaŭ dva błoki Winston, kab pieradali Znaku list». Były palitviazień Dźmitry Michajłaŭ — pra Maksima Znaka

U Minsku zdaryŭsia čarhovy patop

Šrajbman: Łukašenka bolš prahmatyčny za Pucina10

U Zakarpaćci padletki 13, 14, 16 i 17 hadoŭ zhvałtavali 46-hadovuju žančynu3

Palitviaźniu z Maładziečna, u jakoha niama adnoj nahi, prysudzili 4 hady kałonii1

Błohier-kanśpirołah Virus spyniaje svaju dziejnaść, bo nichto jamu nie danaciŭ13

«Prahnoz kiroŭcy — 15—16 hadzin na miažy». Pasažyry aŭtobusaŭ, što jeduć u Litvu, skardziacca na niezvyčajna doŭhaje čakańnie1

«Navat darosłyja chacieli dałučycca». Jak biełarusy ŭ emihracyi arhanizavali letnik dla dziaciej u Biełaviežskaj puščy

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ludzi, budźcie pilnyja! U takoj situacyi moža apynucca kožny žychar ES!» Hramadzianin Litvy, asudžany ŭ Biełarusi da 13 hadoŭ za «špijanaž», pieradaŭ list z kałonii4

«Ludzi, budźcie pilnyja! U takoj situacyi moža apynucca kožny žychar ES!» Hramadzianin Litvy, asudžany ŭ Biełarusi da 13 hadoŭ za «špijanaž», pieradaŭ list z kałonii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić