Muzyka55

«Vopli Vidaplasava» pryviazuć u Minsk hrandyjoznaje šou da 20-hodździa alboma «Muzika»

16 lutaha «Vopli Vidaplasava» zaprašajuć minčukoŭ u kazačnaje muzyčnaje padarožža, pryśviečanaje 20-hodździu samaj značnaj płaścinki ŭ historyi ŭkrainskaj rok-muzyki — alboma «Muzika»!

Nievierahodnaje fantastyčnaje nastalhična-futurystyčnaje šou ŭ dvuch adździaleńniach «XX Rockiv albomu «Muzika» projdzie ŭ kancertnaj zale «Prajm Choł».

Jašče ŭ časy Savieckaha Sajuza hrupa «Vopli Vidaplasava» adkryła dla šyrokich mas ukrainskuju rok-muzyku. Spačatku lidar hurta Aleh Skrypka vykarystoŭvaŭ suržyk — ukrainska-rasiejskuju trasianku — ale z časam rabiŭsia ŭsio bolš i bolš ukrainamoŭnym.

Pačatak tvorčaści VV — heta taki sabie moładzievy ściob, pośpiech jakoha byŭ mienavita ŭ ekzatyčnym hučańni ŭkrainskich słoŭ. I pieršym chitom «Voplaŭ Vidaplasava» stali «Tanci».

Ale pastupova ściob zamianiaŭsia lirykaj i falkłoram. Cikava, što svaju samuju jarkuju pryhožuju i samuju ŭkrainskuju pieśniu Skrypka napisaŭ, kali žyŭ u Francyi.

U siaredzinie 1990-ch hrupa faktyčna raspałasia, a žanatyja z francuzskimi dziaŭčatami Skrypka i basist Pipa pačali sumavać pa Radzimie. Tak i naradziłasia pieśnia «Viesna».

Jak uspaminaje sam Aleh Skrypka: «U VV była pieršaja chvala — małady hurt. Enierhija praz kraj… Druhaja chvala — pieśnia «Viesna». Napisanaja šmat paźniej, užo ŭ Paryžy. Mnie było pa-dobramu sumna — va Ukrainie jašče nie było čaho rabić, u Paryžy ŭžo niecikava…»

Albom «Muzika», jaki adkryvaŭsia pieśniaj «Viesna», byŭ stvorany ŭ 1996 hodzie ŭ Kijevie i Paryžy i vydadzieny ŭviesnu 1997 hoda adnačasova va Ukrainie, Rasii, Kazachstanie i krainach Bałtyi. Vychad kružełki histaryčna supaŭ z zaviaršeńniem «francuzskaha pieryjadu» ŭ bijahrafii «VV» i kančatkovym viartańniem lehiendarnaj hrupy na radzimu.

Źjaŭleńnie alboma vyklikała hłabalny kulturny vybuch na ŭsioj prastory SND, paznačyŭšy novy adlik času ŭ postsavieckaj muzycy. I hetuju padzieju «Vopli Vidaplasava» zaprašajuć hrandyjozna adznačyć u «Prajm Chole» 16 lutaha.

Kvitki ŭžo možna kupić anłajn.

I tut dla haściej jość siurpryzy!

Uładalniki dziesiaci VIP-biletaŭ atrymajuć u padarunak limitavanaje jubilejnaje pieravydańnie kružełki «Muzika» na ekskluziŭnym kalarovym vinile, a pieršyja 50 fanataŭ, jakija nabuduć kvitki, stanuć uładalnikami kampakt-dyska z albomam-jubilaram.

Viasna pryjdzie! Sustrakajem jaje razam z «VV».

Kamientary5

Ciapier čytajuć

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj34

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj

Usie naviny →
Usie naviny

Jakija prafiesii buduć zapatrabavanyja ŭ Biełarusi najbližejšyja piać hadoŭ5

Daradca prezidenta Litvy nie vyklučaje, što dron u Biełaruś mahli zapuścić aktyvisty3

U Ńju-Jorku pačynajecca praces nad Łuidžy Mandžonie. Jaho abvinavačvajuć u zabojstvie kiraŭnika strachavoj kampanii, jakoje ŭschvalavała ZŠA2

Naŭrocki: Z maskalami damoŭlenaściaŭ być nie moža54

Pradstaŭnica MZS Litvy: Dziejańni Biełarusi — sproba prykryć ułasnuju złamysnuju dziejnaść2

Dopis pjanaha viciebčuka, jaki raskazaŭ, što idzie dadomu, nabraŭ 650 tysiač prahladaŭ — sačyŭ uvieś ruskamoŭny treds6

Pamiatajecie čynoŭnika, jakoha kreatyŭna admazali ad zabojstva čałavieka na palavańni? Jon admazaŭsia znoŭ9

U Azierbajdžanie aryštavany lidar apazicyi Ali Kierymli

Kudy i za kolki možna palacieć ź Minska na Novy hod1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj34

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić