Alaksandr Łukašenka pravioŭ siońnia niefarmalnuju sustreču ź viadomym amierykanskim akcioram Styvienam Sihałam. Pra heta paviedamiła pres-sakratarka kiraŭnika dziaržavy Natalla Ejsmant.

Akcior napiaredadni pozna ŭviečary prylacieŭ u Minsk. Styvien Sihał supracoŭničaje z najbujniejšaj biełaruskaj kampanijaj-raspracoŭščykam anłajn-hulniaŭ Wargaming. Zrešty, tolki dziełavym hety vizit nie staŭ: karotkaja ekskursija pa Minsku, znajomstva ź biełaruskaj kuchniaj — za sutki znachodžańnia ŭ stalicy akcior paśpieŭ mnohaje.
«Siońnia adbyłasia niefarmalnaja sustreča z prezidentam Biełarusi. Paznajomicca z Alaksandram Łukašenkam Styvien Sihał, pa jaho ŭłasnym pryznańni, maryŭ daŭno i, źbirajučysia ŭ Minsk, nastojliva prasiŭ pra sustreču. Da Biełarusi staŭleńnie ŭ hościa asablivaje, jašče i tamu, što, jak vyśvietliłasia siońnia, Styvien Sihał — naš ziamlak, jość jaho karani i ŭ Biełarusi», — raspaviała pres-sakratarka.


Sustreča z Łukašenkam atrymałasia «žyvoj i dla hościa vielmi paznavalnaj», z akcentam na sielskuju haspadarku (nahadajem, uboračnaja ŭ krainie ŭ samym razhary). Styvienu Sihału pakazali toje, biez čaho nie abychodzicca nivodnaja biełaruskaje haspadarka, najbolš papularnyja kultury — buraki, kapustu, morkvu. Tut ža ŭ poli adbyłasia i pieršaja dehustacyja.

Naziraŭ siońnia hość i za uborkaj bulby, a taksama bachčavych — kultury, jakaja stanovicca ŭ Biełarusi tradycyjnaj.
«Jašče piać hadoŭ tamu składana było ŭjavić, što na našaj ziamli možna budzie vyroščvać takija kavuny, i siońnia jany asabliva zacikavili hościa, — adznačyła pres-sakratarka. — Za lohkaj viačeraj u rezidencyi prezidenta stravy biełaruskaj kuchni hości kaštavali litaralna «z hradki». Daspadoby pryjšlisia chaładnik, bulba i, viadoma, biełaruskaje sała. Naturalnyja biełaruskija pradukty nie pakinuli abyjakavymi amierykanskich haściej».
Ciapier čytajuć
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Sumleńnie, kachańnie, koły piekła i halivudski finał. U siamji budaŭnika i biblijatekarki z Pružanskaha rajona Ihara i Julii Łaptanovičaŭ aryštavali spačatku jaho, paśla — jaje, a paśla i babulu
Kamientary