Śviet

Małdova na miažy enierhietyčnaha kryzisu z-za ŭdaraŭ Rasii pa Ukrainie — kraina rychtujecca da nadzvyčajnaha stanovišča

Enierhietyčnaja sistema Małdovy apynułasia ŭ krytyčnym stanie paśla načnych abstrełaŭ ukrainskaj infrastruktury. Premjer-ministr krainy Alaksandru Muncianu sklikaŭ terminovaje pasiadžeńnie ŭrada, kab prapanavać parłamientu ŭvieści nadzvyčajnaje stanovišča ŭ enierhietycy.

Prezident Małdovy Maja Sandu nazvała ŭdary pa cyvilnaj infrastruktury vajennym złačynstvam Rasii. Fota: AP Photo / Vadim Ghirda

Načnyja ataki rasijskich dronaŭ i rakiet pryviali da adklučeńnia mahistralnaj linii elektrapieradač Vułkaniešty — Isakča. Heta klučavy enierhietyčny šlach, jaki złučaje Małdovu ź Jeŭropaj praz Rumyniju. Padčas masavanaj ataki rasijanie atakavali hetuju elektraliniju na terytoryi Ukrainy.

Choć ułady zadziejničali čatyry reziervovyja linii złučeńnia, situacyja zastajecca niestabilnaj.

Prezident Małdovy Maja Sandu nazvała ŭdary pa cyvilnaj infrastruktury vajennym złačynstvam Rasii i padkreśliła, što heta napad na biaśpieku ŭsiaho rehijona.

Situacyju ŭskładniaje toje, što kala paškodžanych abjektaŭ ŁEP byli znojdzieny źbityja drony. Z-za hetaha techničnyja bryhady pakul nie mohuć pačać ramont: dostup da sietak abmiežavany da zaviaršeńnia prac pa raźminiravańni.

Pavodle słoŭ premjer-ministra, uviadzieńnie nadzvyčajnaha stanovišča — heta nie panika, a nieabchodny krok dla apieratyŭnaha kiravańnia kryzisam.

«Uviadzieńnie nadzvyčajnaha stanovišča dazvolić nam dziejničać chutčej: mabilizavać dadatkovyja resursy, abaranić krytyčna važnuju infrastrukturu i, pry nieabchodnaści, užyć dadatkovyja miery dla źmiakčeńnia nastupstvaŭ kryzisu», — padsumavaŭ Muncianu.

Urad zaklikaŭ hramadzian racyjanalna raschodavać vadu i elektryčnaść.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Budzie płavicca asfalt. U niadzielu i paniadziełak uskvaryć da 34—39°S. Mahčyma, pabjom usie mahčymyja rekordy

Budzie płavicca asfalt. U niadzielu i paniadziełak uskvaryć da 34—39°S. Mahčyma, pabjom usie mahčymyja rekordy

Usie naviny →
Usie naviny

Ukraina ŭdaryła piaćciu «Fłaminha» pa zavodzie ŭ Vałhahradzie, dzie vyrablajuć «Arešnik»15

Zbornaja Kaba-Verde vyjšła ŭ płej-of čempijanatu śvietu7

Što takoje «alpijski razvod»? Źjava, pra jakuju lepš viedać zahadzia, kab zastacca ŭ žyvych u pachodzie3

Chiet-tryk Dembiele dapamoh Francyi razhramić Narviehiju2

U Hałyhinych naradziŭsia treci syn. Nazvali jaho Łuka20

Radasłaŭ Sikorski nazvaŭ nieadekvatnymi pavodziny Polščy ŭ situacyi z ordenam Biełaha Arła17

«Budziem spadziavacca na dobry vynik». Daradca Cichanoŭskaj raskazaŭ pra kantakty z ZŠA nakont palitviaźniaŭ

Pamior Ivan Antaniuk1

Pryvatnuju mastackuju kalekcyju pradali na aŭkcyjonie za amal 400 miljonaŭ dalaraŭ. Byli i tvory našych ziemlakoŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Budzie płavicca asfalt. U niadzielu i paniadziełak uskvaryć da 34—39°S. Mahčyma, pabjom usie mahčymyja rekordy

Budzie płavicca asfalt. U niadzielu i paniadziełak uskvaryć da 34—39°S. Mahčyma, pabjom usie mahčymyja rekordy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić