Hramadstva77

Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu

Kiraŭniku kampanii BlockChain Sports Dźmitryju Saksonavu, jaki letaś abajaŭ sienatara Baskava i zamachnuŭsia na «Šanter Chił» Šakucina, nie ŭdałosia abzavieścisia sapraŭdnymi inviestarami i pieratvaryć pijar u biznes. Zamiest hetaha jon viarnuŭsia da apieracyj, padobnych da tych, za jakija ŭžo byŭ sudzimy, ale z zachaplalnym vykarastańniem štučnaha intelektu.

Dźmitryj Saksonaŭ, 2024 hod. Fota: BiełTA

U kancy 2024 hoda «Naša Niva» apisvała žyćciovuju darohu novaj i niečakanaj zorki biełaruskich dziaržaŭnych ŚMI — Dźmitryja Saksonava, ajcišnika, režysiora, deviełapiera, spartoŭca, vizijaniera i inšaje, jaki letaś pryvoziŭ u Minsk futbolnych zorak, hienieravaŭ mulciki i arhanizoŭvaŭ dryft-šou. 

Čytajcie taksama: Jak mučyli Cila Švajhiera i centry haradoŭ, kab stvaryć karcinku dla sudzimaha za machlarstva prateže Dźmitryja Baskava

Siońnia my ŭžo možam skazać, ź jakoj realnaj metaj letam 2024-ha Dźmitryj Saksonaŭ pry ŭsiebakovaj padtrymcy favaryta Łukašenki Dźmitryja Baskava staviŭ Minsk na dyby. 

Praktyčnym vynikam stała toje, što Saksonaŭ i jaho nieisnujučy jurydyčna «chołdynh» BlockChain Sports zajmieli publičny vobraz, pačali huhlicca i indeksavacca štučnym intelektam. 

Dźmitryj Saksonaŭ, 2017 hod. Fota z bazaŭ MUS

Kali b nie taja publikacyja «Našaj Nivy» i jaje cytavańnie ŭ profilnych anhłamoŭnych vydańniach, to ChatGPT i Gemini malavali b Saksonavu i jahonym pačynańniam vyklučna pazitytyŭnyja partrety.

I tady, mahčyma, jamu b udałosia bolš. Bo ŭ spravie, jakoj jon zaniaŭsia, internet-reputacyja — krytyčna važnaja.

Dźmitryj Saksonaŭ, jaki ŭ Biełarusi byŭ sudzimy za machlarstva, imavierna, ad pačatku raźličvaŭ nie na biełarusaŭ, a na zamiežnuju aŭdytoryju. Pieradusim na rasijan i japoncaŭ. 

Ciapier my viedajem, jak vyhladaje ŭsia šmatpaviarchovaja kanstrukcyja, jakuju jon vybudavaŭ. 

Što abiacaŭ Dźmitryj Samsonaŭ: futbolnaja akademija ŭ Brazilii

Spačatku damo acenku taho, što abiacaŭ Dźmitryj Saksonaŭ hod tamu i što jość ciapier. 

Na čym miełasia zarablać jahonaja płatforma BlockChain Sports? Što heta ŭvohule takoje? 

Kali koratka, to nibyta ŭ ludziej pa ŭsim śviecie jość zapyt na toje, kab bolš aktyŭna ŭdzielničać u losach spartoŭcaŭ i inviestavać u ich, abychodziačy kłubnuju ijerarchiju. I niešta taksama zarablać na talentach. 

Saksonaŭ uziaŭsia dapamahčy. Majučy ŭ płanach achapić usie vidy sportu, pačaŭ jon z futboła ŭ Brazilii. 

Fota: engajacomunicacao.com.br

«Ja kupiŭ bolš za siem hiektaraŭ ziamli ŭ Brazilii, kab pabudavać futbolnuju akademiju Blockchain Sports i dać talenavitym futbalistam Łacinskaj Amieryki šans […]», — pisaŭ jon u svaim Linkedin, abiacajučy 46 miljonaŭ jeŭra inviestycyj u prajekt. 

Sotni (potym — tysiačy) brazilskich dziaciej, abviešanyja datčykami biełaruskaha startapa Teslasuit (jon daŭno prahareŭ), pavinny byli treniravacca na šykoŭnaj bazie pasiarod hłuchoj brazilskaj pravincyi, u horadzie Akapijara, ź jakoha da bližejšaha mižnarodnaha aeraporta — 7 hadzin pa raźbitych darohach, a ich danyja (kolkaść prabiehanaha, vynikovaść) mielisia zanosicca ŭ bazu, dastupnuju dla karystalnikaŭ BlockChain Sports. 

Hihancki kryty stadyjon plus niekalki maleńkich, chmaračos, vip-hatel, basiejn, internaty dla studentaŭ, vadaspady pasiarod zasušlivaj brazilskaj savany. I ŭsio na hrošy biełaruskaha «miljaniera»

I karystalniki, abapirajučysia na danyja, mahli b sami, biez skaŭtaŭ i ahientaŭ, identyfikoŭvać pierśpiektyŭnych hulcoŭ i… kuplać ich ličbavyja vobrazy! Jakija, kali dzieci stanuć zorkami, možna budzie doraha pradać. 

Dyk što tam z abiacanaj u 2025-m zdačaj «futbolnaj Akademii BlockChain Sports» u Akapijary? 

Pavodle publikacyi ad 15 studzienia 2025-ha na sajcie miascovaha samakiravańnia Akapijary, u 2025 hodzie sapraŭdy budzie pabudavana novaje futbolnaje pole sa štučnym pakryćciom, raździavalniaj, tualetam i lichtarami.

«Prajekt realizujecca ŭ ramkach prahramy «Arenińja» i partniorstva pamiž meryjaj horada Akapijara i ŭradam štata Sieara. […] Paśla adkryćcia abjekt piarojdzie ŭ kiravańnie municypaliteta. […] Prahrama «Arenińja» — heta najbujniejšaja spartovaja inicyjatyva pa ŭsioj krainie, abjekty realizavanyja ŭžo ŭ 184 municypalitetach Sieary. Čakajecca, što da kanca 2026 hoda ŭ štacie budzie funkcyjanavać 600 «Arenińjaŭ», — havorycca ŭ anonsie.

Fota prajekta, jakim aficyjny sajt supravadziŭ navinu, supadaje z vyhladam budaŭnictva, jakoje Saksonaŭ nazyvaŭ svaim prajektam. 

Razam z hetym, 21 studzienia vyjšła pastanova samakiravańnia, zhodna ź jakoj novy stadyjon budzie nazvany ŭ honar miascovaha miecenata Žasinty Ałvisa Tejšejry, čyje dzieci achviaravali pad prajekt ziamlu. 

Takim čynam, fiksujem pieršy punkt: nijakaj futbolnaj akademii ŭ Brazilii na hety momant nie isnuje. Dziasiatki rolikaŭ ź dziećmi ŭ rekłamnych majkach — realny aktyŭ Saksonava ŭ Brazilii.

Dzieci trenirujucca na susiednim stadyjonie, pabudavanym u śniežni 2023-ha ŭ ramkach takoj ža samaj prahramy. 

«Ja daŭno znajomy ź Dźmitryjem Saksonavym i padtrymlivaju mnohija jaho inicyjatyvy. Nie moh admović u supracoŭnictvie, načuty pra prajekt u Brazilii», — cytata sienatara Dźmitryja Baskava, jaki siadzić pad rekłamkaj BlockChain Sports. Fota: BiełTA

Inšaje abiacańnie Saksonava: bieśpiłotny dryfcinh u Saudaŭskaj Aravii

Ź inšymi spartovymi prajektami, kštałtu spabornictvaŭ pa bieśpiłotnym dryfcinhu ŭ Saŭdaŭskaj Aravii, u Japonii i hetak dalej taksama ŭsio niajasna — jutub-kanał pierastaŭ abnaŭlacca

Takim čynam, adkul bracca infarmacyi, jakaja b papaŭniała bazu danych spartoŭcaŭ zapłanavanaj IT-płatformy?

Usio prosta. Hetaj płatformy taksama nie isnuje.

Jaje niemahčyma spampavać, joj niemahčyma karystacca. Jaje padmianiaje kisłotny veb-sajt, jaki ŭžo hod abiacaje, što «usio chutka budzie». 

Ale adna reč va ŭsim hetym prajekcie ŭsio ž užo realnaja — heta mahčymaść addavać Saksonavu hrošy. 

Zapłanavana, što apłočvać dziejańni, kuplać kartački, hałasavać i hetak dalej na nieisnujučaj płatformie BlockChain Sports možna budzie tokienami — skažam tak, kryptavalutaj. Nie jakoj-niebudź inšaj, a svajoj ułasnaj, jakuju nazvali $ATLA.

Kryptavaluta $ATLA i jaje los 

$ATLA nie tarhujecca ni na jakoj biržy, ale Saksonaŭ i jahonyja partniory z Rasii abiacajuć, što stanie tarhavacca ŭ chutkim časie.

I tokien dla raźlikaŭ u prajektach takoj pavažanaj i vialikaj kibierkarparacyi, biezumoŭna, atrymaje i realnuju acenku brokieraŭ u ćviordych fijatnych valutach. 

Pad hetuju spravu byli stvoranyja telehram-čaty, aryjentavanyja na zamiežnikaŭ, u jakich — šlacham masavaha dadavańnia karystalnikaŭ — Saksonaŭ z kampanijaj stali pierakonvać ščaślivych vypadkovych inviestaraŭ kupić tokieny tolki ciapier pa $0,25 za štuku.

Tolki dla ŭdzielnikaŭ čata (u aryhinale — «finalnaha pryvatnaha raŭnda») — źnižki, jakija chutka źniknuć. Takaja cana tolki ciapier, a voś kali tokien raźmieściać na biržy, jon stanie kaštavać šmatkroć bolej. Paśpiejcie kupić pa nizkaj canie i zarabić u nastupnym. 

A bolš kupicie — bolšuju damo źnižku. Pryviadziecie siabra — taksama źnižka.

Dla fiksacyi ŭhody čałavieku dasyłałasia damova, jakaja jość u rasparadžeńni «Našaj Nivy». Tam zhadvajucca adrazu dźvie kampanii: Atleta Network LTD i Otonom Ltd z prapiskaj na Virdžynskich astravach. Nieviadoma, ci isnujuć jany ŭ pryncypie, tamu što apłatu treba rabić nie na ich bankaŭski rachunak, a na kryptakašalok.

Na hety momant tokien tak i nie raźmiaściła nivodnaja birža, a sajty papiaredniaj acenki aceńvajuć rynkavuju canu tokiena $ATLETA u nul dalaraŭ u siomaj stupieni, a taksama paznačajuć jaho jak «pastku, ź jakoj vy nikoli nie vierniecie svaje hrošy».

Zrešty, u pisanym pa-anhlijsku z pamyłkami SAFT-kantrakcie (Simple Agreement for Future Tokens), jaki dasyłaje klijentam Saksonaŭ, namiakajecca na toje ž samaje: kampanija nie harantuje zapusku tokiena, nie viartaje hrošaj ni pry jakich abstavinach, a navat kali jon i vyjdzie, to vam «zaličać» tolki 10% ad kuplenaha, a astatniaje — ciaham 18 miesiacaŭ. 

Frahmient kantrakta. Kampanija pryznaje, što ŭzamien na hrošy vy atrymajecie ničoha

Ščaślivymi ŭładalnikami tokiena zadekłaravali siabie prynamsi 83 čałavieki. 

Niahledziačy na aktyŭnyja začystki čata japonskich inviestaraŭ, tam prabivalisia krytyčnyja kamientary. «Naša Niva» znachodziłasia ŭ hetym čacie. Voś prykład. 

«ayumu kishimoto, [2 červienia 2025, 03:42:54]:

Kali budzie listynh na Bybit?

Mika Kobayashi, [2 červienia 2025, 07:56:27]:

Ci płanujecca listynh na inšych biržach?

OMMC, [2 červienia 2025, 11:46:17]:

Kali budzie zapuščany mainnet (asnoŭnaja sietka)?»

Z administratarskaha akaŭnta im adkazvali, što pieramovy ŭsio jašče viaducca «z metaj najbolš vyhadnych dla inviestaraŭ umovaŭ», usio ŭžo ŭ zaviaršalnaj stadyi.

«Heta amal toj ža adkaz, što i paŭhoda tamu. Iznoŭ — nivodnaj kankretnaj ličby. Vielmi «ŭražvaje», «Čamu vy nie publikujecie finansavych spravazdač? Čamu nie padajacie zajavak na licenziju ŭ finansavaje ŭpraŭleńnie Japonii?», «Bijadabaŭki padziejničajuć chutčej, čym možna budzie vyvieści hrošy z hetaj płatformy»,— aburalisia japoncy ŭ čacie.

«My razumiejem vašy chvalavańni i ŭdziačnyja za prajaŭlenuju ŭvahu da prajekta. Prosim pastavicca z razumieńniem i nabracca ciarpieńnia. Naša kamanda pracuje z poŭnaj addačaj, kab prynieści vynik. Hety šlach nie z prostych — na im šmat pieraškod», — adkazvali im. 

Narešcie, na minułym tydni, paśla paŭhoda zboru hrošaj, čat dla pierśpiektyŭnych inviestaraŭ zakryŭsia ŭ adnabakovym paradku: «My ščaślivy abvieścić, što pryvatny raŭnd paśpiachova zavieršany! Vaš intares zrabiŭ nas macniejšymi i natchniŭ ruchacca dalej! […] Dziakuj usim za udzieł i aktyŭnaść!».

Pra listynh tokiena ničoha nieviadoma. Kudy ciapier pisać inviestaram — nieviadoma. 

«Atam Majninh» i «vytvorčaść majninhavaha abstalavańnia»

Paralelna ź japonskaj historyjaj u Saksonava pytajucca «dzie hrošy?» i rasijskija inviestary. Jany sunuli hrošy ŭ inšuju historyju. 

Saksonaŭ byŭ u Biełarusi zastavalnikam TAA «Atam Majninh» (u pracedury bankructva z 23.01.2025), jakaja prezientavała siabie jak «najbujniejšy siertyfikavany vytvorca majninhavaha abstalavańnia ŭ Biełarusi». 

Na rekłamnym videa ŭ jutubie siertyfikat, jakim hanarycca technałahičnaja kampanija — paśviedčańnie ab dziaržaŭnaj rehistracyi dezynfikujučaha myjučaha srodku «Amasiepcin» 

Byccam by ŭ ich «majninh-hateli» ŭ Minsku pa praśpiekcie Pieramožcaŭ 106-16 (ciapier tam znachodzicca studyja dyzajnu) jość abstalavańnie dla majninhu — jany mohuć kožnamu pakazać, jak jano pracuje, i pradać. Potym ideja transfarmiravałasia, sajt atommining.by pierastaŭ pracavać. 

Źjaviłasia anałahičnaja jurydyčnaja asoba ŭ Rasii (TAA «Atammajninh»), jakaja ŭžo pad novym brendam «LikvidMajninh» stała akazvać pasłuhi pa zdačy ŭ arendu abstalavańnia dla majninhu tokienaŭ. Tolki nie sapraŭdnaj arendy, a virtualnaj. 

Znoŭ ža, u niejkim data-centry byccam by stajać videakarty.

Inviestar pieravodzić hrošy «na elektraenierhiju», u toj čas jak jahonyja virtualnyja arandavanyja mahutnaści sami niedzie tam majniać kryptavalutu.

Jaje možna źniać? Nie, nielha. Likvidnyja bitkojny hetyja rabiaty nie majniać, tamu što jaho «mała zastałosia» i «heta doraha», zamiest hetaha «analityki» kampanii abirajuć tokieny, jakija jašče nie vyjšli na rynak, adpaviedna, lepš ich majnić ciapier, pakul nie vyjšli na listynh i nie padaraželi. 

«Samaja smačnaja manieta», kaniečnie ž — «heta $ATLETA». Tyja ž jajki, tolki ŭ profil. 

Ci ŭdałosia kamu na hetym zarabić? Pytańnie rytaryčnaje. U čacie rasijskich inviestaraŭ padymajucca tyja ž samyja pytańni, što i ŭ japonskim: kali buduć hrošy? 

«Ja tudy bolš nie inviestuju, ja ničoha nie viarnuŭ. Jany heta ničym nie tłumačać, prosta cišynia», — raskazaŭ «Našaj Nivie» adzin ź inviestaraŭ-rasijan, udzielnikaŭ čata.

Administratar čata — Kaciaryna Žyhułova — zamiest adkazaŭ na pytańni prapanuje inviestaram lepš zadumacca pra inviestycyi ŭ inšuju pierśpiektyŭnuju płatformu Saksonava, LightView.

Što heta za płatforma? Pamiatajecie mulcik «Biełaviežskaja pušča», zrobleny studyjaj «Arteki» z vykarystańniem štučnaha intelektu na hrošy Minkulta?

Fota: BiełTA

Sens novaha inviest-prajekta ŭ tym, kab razam źbirać hrošy na padobnyja zhienieravanyja Luma AI multfilmy, jakija ŭ nastupnym byccam by strelać u prakacie. A hrošy paśla padzielać na ŭsich, u zaležnaści ad taho, chto kolki inviestavaŭ.

Padpiska na Luma AI, z dapamohaj jakoha ŭsio i robicca, kaštuje 100 dalaraŭ na miesiac + ekstra za praciahłaść. A Saksonavu treba 2,6 miljona rubloŭ. Skrynšot: lightview.by/investments

«Toje, što my robim, adsutničała ŭ pravavym poli jak paniaćcie. Kali my kažam pra karparatyŭnyja zajmy, finansavańnie prajektaŭ, źviazanych sa stvareńniem animacyjnaha kantentu, šlacham pryciahnieńnia srodkaŭ vialikaj kolkaści roźničnych inviestaraŭ — fizičnych asobaŭ, — dziaržava na heta hladzić vielmi-vielmi ŭvažliva. Płatforma budzie vykarystoŭvacca dla atrymańnia jak fiksavanaha, tak i pieramiennaha dachodu vialikaj kolkaściu asob, my sami raspracoŭvajem narmatyŭna-pravavyja akty», — śćviardžaŭ pradstaŭnik kamandy Saksonava na adnym ź inviestarskich sazvonaŭ. 

Usio heta — i ličbavyja vobrazy budučych brazilskich Niejmaraŭ, i ŠI-multyki — vielmi nahadvajuć Ńju-Vasiuki XXI stahodździa.

Žyhułova, raskazvajučy pra toje, što «Saksonava pryznaŭ Łukašenka, dazvoliŭšy jamu adkryć centr raspracoŭki štučnaha intelektu», zaklikaje patencyjnych inviestaraŭ na sazvonach budavać kłasičnuju piramidalnuju strukturu: pryvodźcie siabroŭ — atrymlivajcie ich hrošy. Inviestaram dasyłajuć spasyłki na repartažy ANT, BT, BiełTA i hetak dalej.

Dyk kolki zarabili?

Acanić, kolki hrošaj lehkaviernyja šukalniki imhniennaha zarobku zanieśli Saksonavu i kampanii ŭnioskami ŭ kryptavalucie — niemahčyma. 

Ale my bačym aficyjnyja finansavyja danyja adzinaj pa-sapraŭdnamu isnujučaj kampanii, u jakoj Saksonaŭ bienieficyjar. 

Heta kampanija «Iks Łabs Ink», rezident PVT. Taja samaja, čyja supracoŭniki masava skardzilisia na šmatmiesiačnyja niavypłaty zarobkaŭ. U spravu ŭ vyniku ŭmiašałasia prakuratura.

«Iks Łabs Ink» na 100% naležyć rasijskamu TAA «Atam Majninh», u jakim 60% naležyć hramadzianinu Biełarusi Dźmitryju Saksonavu. 

«Iks Łabs Ink» na svaim sajcie nie pakazvaje nivodnaha sa svaich IT-praduktaŭ, ale dekłaruje, što zajmajecca raspracoŭkaj. 

Ciapier z kampanii praz sud patrabujuć hrošy kiejtary za arhanizacyju charčavańnia, Fond sacyjalnaj abarony nasielnictva za niaspłočanyja padatki, rekłamščyki za nieapłačanyja pasłuhi pa pijary. 

Fota: skrynšot sistemy Legat.by

Ale finansavyja pakazčyki «Iks Łabs Ink» pa-sapraŭdnamu nieardynarnyja. 

Vyručka kampanii, jakaja ničoha nie vyrablaje, za 2024 hod — 56,48 miljona biełaruskich rubloj. 

Heta, naprykład, supadaje z abarotam staražyłaŭ biełaruskaha IT: «Aj Bi Ej Biełaruś» za toj ža hod zrabiła 56,19 miljona rubloŭ vyručki (563 supracoŭniki ŭ štacie), «Softkłub» — 55,6 miljona (380 supracoŭnikaŭ u štacie), «Sistemnyja technałohii» — 45 miljonaŭ. 

Nivodny z hetych surjoznych biełaruskich hulcoŭ nie moža pachvalicca 83%-aj rentabielnaściu prodažaŭ, jak u «Iks Łabs Inka». 

Jak i struktura ruchu hrašovych srodkaŭ u hetych kampanij trochu adroźnivacca. Tak, pry adlustravanaj vyručcy u 56,48 miljona rubloŭ, tolki 39,8 miljona prachodziać pa hrafie «pastupleńni ad pakupnikoŭ» («Naša Niva» maje dostup da buchhałteryi kampanii). 

44,2 miljona rubloŭ prachodziać pa hrafie «inšyja pastupleńni», jakija ŭklučajuć u siabie, u tym liku, i srodki, na jakija kampanija nie maje ŭłasnaści.

Ahułam ža z rachunkaŭ maładoj kampanii za 2024 hod syšło 93 miljony biełaruskich rubloŭ.

Adnym słovam, nie pahłyblajučysia ŭ buchhałtarskija tonkaści, možna vykazać zdahadku, što pad vyhladam raspracoŭščyka pad ilhotnym parasonam PVT chavajecca kampanija pa šerym abnajaŭlivańni kryptavaluty.

Takoje ž mierkavańnie vykazali i apytanyja «Našaj Nivaj» finansisty.

U rasijskaj kampanii «Atam Majninh», jakoj naležyć «Iks Łabs Ink», uvohule sproščanaja spravazdačnaść, pa jakoj składana skazać, čym zajmajecca kampanija — jana nie zdaje poŭnych buchhałtarskich danych. 

Zatoje, užo jość pieršyja zhadki ŭ rasijskich ŚMI: arbitražny sud Nižaharodskaj vobłaści abaviazaŭ «Atam Majninh» viarnuć vyrabniku elektraličylnikaŭ «Si-Art» 20 miljonaŭ rasijskich rubloŭ (kala 255 tysiač dalaraŭ).

«Baki zaklučyli damovu ab akazańni pasłuh pa raspracoŭcy kampjutarnaha prahramnaha zabieśpiačeńnia, i kampanija «Atam Majninh» uziała na siabie abaviazacielstvy pa testavańni «sistemy pradkazalnaha analizu pikavych nahruzak spažyvańnia elektraenierhii i analizu admovaŭ abstalavańnia ŭ pramysłovych elektrasietkach na asnovie niejrasietki z vykarystańniem mašynnaha navučańnia (ML)».

Zakazčyk i vykanaŭca ŭzhadnili pieralik rabot i pasłuh. Kampanija «Si-Art» da 28 krasavika 2024 hoda pieraličyła vykanaŭcu pieradapłatu, ale 13 maja vyśvietliłasia, što «Atam Majninh» navat nie pačaŭ testavańnia. «Si-Art» nakiravaŭ pretenziju z patrabavańniem viarnuć usie hrošy.

«Atam Majninh» prapanavaŭ viarnuć tolki častku sumy. U damovie byŭ punkt, zhodna ź jakim, u vypadku admovy zakazčyka ad vykanańnia rabot, toj pavinien kampiensavać vykanaŭcu straty. «Si-Art» nie pahadziŭsia z takoj traktoŭkaj, skasavaŭ damovu i padaŭ pazoŭ u sud», — havorycca ŭ pierakazie spravy ad adnaho ź nišavych ŚMI. 

Taki voś pramiežkavy finał biełaruskaha kata ŭ botach. 

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary7

  • pan Hułuva
    20.06.2025
    vy raźmiaścili ichnyja ryły z tekstami na 123 mb ))
  • .
    20.06.2025
    Jeśli obrazujetsia stojkaja i čietkaja śviaź mieždu riežimom v licie Baskova i etim žuljem, eto budiet očieriednym osinovym kołom v tieło Łuki.
  • Astap Vincukavič
    20.06.2025
    Hodny kandydat u asacyjacyju samaj pryhožaj pary demakratyčnych siłaŭ Biełarusi ABBA.
    Zaprasić na netvarkinh pa Eŭropie ad Ofisa Cichanoŭskaj, pryznačyć mentaram Zareckuju i dla palapšeńnia internet-reputacyi ŭznaharodzić miedalom ad Pierachodnaha Kabinieta!

Ciapier čytajuć

Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu7

Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu

Usie naviny →
Usie naviny

Pasoł Słavakii salidaryzavaŭsia z Łukašenkam i vystupiŭ suprać padtrymki Ukrainy13

Kulturny mieniedžar ź Viciebska Uładzimir Bułaŭski vyjechaŭ ź Biełarusi, adbyŭšy dva hady ŭ kałonii4

Natalla Piatkievič vyrašyła być bolš ścipłaj u adzieńni. Jana pryjšła da Łukašenki ŭ pinžaku ŭsiaho za 300 dalaraŭ27

U Staŭbcoŭskim rajonie 6-hadovy chłopčyk uciok ad baćkoŭ na aŭtatrasu1

Pucin usio bolš pracuje pa načach. Pres-kanfierencyju dla zamiežnych žurnalistaŭ pačali ŭ 23:30 — i heta ŭžo norma13

Budzie Pucin, Pašynian admoviŭsia, a prezidenta Irana ŭsio jašče čakajuć. Chto z suśvietnych lidaraŭ pryjedzie ŭ Minsk na nastupnym tydni na JEAES3

Adbyłasia najbujniejšaja ŭ historyi ŭciečka parolaŭ: skampramietavanyja 16 miljardaŭ łahinaŭ Apple, Facebook i Google9

«Jahadaŭ mieniej, a ceny bolšyja». Što robicca na hałoŭnym rynku kłubnicaŭ

U «Prastakvašynie» źjavicca piersanaž Uładzimira Pucina8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu7

Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić