Prateže łukašenkaŭskaha favaryta Baskava buduje akademiju ŭ Brazilii i Ńju-Vasiuki suśvietnaha maštabu
Kiraŭniku kampanii BlockChain Sports Dźmitryju Saksonavu, jaki letaś abajaŭ sienatara Baskava i zamachnuŭsia na «Šanter Chił» Šakucina, nie ŭdałosia abzavieścisia sapraŭdnymi inviestarami i pieratvaryć pijar u biznes. Zamiest hetaha jon viarnuŭsia da apieracyj, padobnych da tych, za jakija ŭžo byŭ sudzimy, ale z zachaplalnym vykarastańniem štučnaha intelektu.

U kancy 2024 hoda «Naša Niva» apisvała žyćciovuju darohu novaj i niečakanaj zorki biełaruskich dziaržaŭnych ŚMI — Dźmitryja Saksonava, ajcišnika, režysiora, deviełapiera, spartoŭca, vizijaniera i inšaje, jaki letaś pryvoziŭ u Minsk futbolnych zorak, hienieravaŭ mulciki i arhanizoŭvaŭ dryft-šou.
Čytajcie taksama: Jak mučyli Cila Švajhiera i centry haradoŭ, kab stvaryć karcinku dla sudzimaha za machlarstva prateže Dźmitryja Baskava
Siońnia my ŭžo možam skazać, ź jakoj realnaj metaj letam 2024-ha Dźmitryj Saksonaŭ pry ŭsiebakovaj padtrymcy favaryta Łukašenki Dźmitryja Baskava staviŭ Minsk na dyby.
Praktyčnym vynikam stała toje, što Saksonaŭ i jaho nieisnujučy jurydyčna «chołdynh» BlockChain Sports zajmieli publičny vobraz, pačali huhlicca i indeksavacca štučnym intelektam.

Kali b nie taja publikacyja «Našaj Nivy» i jaje cytavańnie ŭ profilnych anhłamoŭnych vydańniach, to ChatGPT i Gemini malavali b Saksonavu i jahonym pačynańniam vyklučna pazitytyŭnyja partrety.
I tady, mahčyma, jamu b udałosia bolš. Bo ŭ spravie, jakoj jon zaniaŭsia, internet-reputacyja — krytyčna važnaja.
Dźmitryj Saksonaŭ, jaki ŭ Biełarusi byŭ sudzimy za machlarstva, imavierna, ad pačatku raźličvaŭ nie na biełarusaŭ, a na zamiežnuju aŭdytoryju. Pieradusim na rasijan i japoncaŭ.
Ciapier my viedajem, jak vyhladaje ŭsia šmatpaviarchovaja kanstrukcyja, jakuju jon vybudavaŭ.
Što abiacaŭ Dźmitryj Samsonaŭ: futbolnaja akademija ŭ Brazilii
Spačatku damo acenku taho, što abiacaŭ Dźmitryj Saksonaŭ hod tamu i što jość ciapier.
Na čym miełasia zarablać jahonaja płatforma BlockChain Sports? Što heta ŭvohule takoje?
Kali koratka, to nibyta ŭ ludziej pa ŭsim śviecie jość zapyt na toje, kab bolš aktyŭna ŭdzielničać u losach spartoŭcaŭ i inviestavać u ich, abychodziačy kłubnuju ijerarchiju. I niešta taksama zarablać na talentach.
Saksonaŭ uziaŭsia dapamahčy. Majučy ŭ płanach achapić usie vidy sportu, pačaŭ jon z futboła ŭ Brazilii.

«Ja kupiŭ bolš za siem hiektaraŭ ziamli ŭ Brazilii, kab pabudavać futbolnuju akademiju Blockchain Sports i dać talenavitym futbalistam Łacinskaj Amieryki šans […]», — pisaŭ jon u svaim Linkedin, abiacajučy 46 miljonaŭ jeŭra inviestycyj u prajekt.
Sotni (potym — tysiačy) brazilskich dziaciej, abviešanyja datčykami biełaruskaha startapa Teslasuit (jon daŭno prahareŭ), pavinny byli treniravacca na šykoŭnaj bazie pasiarod hłuchoj brazilskaj pravincyi, u horadzie Akapijara, ź jakoha da bližejšaha mižnarodnaha aeraporta — 7 hadzin pa raźbitych darohach, a ich danyja (kolkaść prabiehanaha, vynikovaść) mielisia zanosicca ŭ bazu, dastupnuju dla karystalnikaŭ BlockChain Sports.
I karystalniki, abapirajučysia na danyja, mahli b sami, biez skaŭtaŭ i ahientaŭ, identyfikoŭvać pierśpiektyŭnych hulcoŭ i… kuplać ich ličbavyja vobrazy! Jakija, kali dzieci stanuć zorkami, možna budzie doraha pradać.
Dyk što tam z abiacanaj u 2025-m zdačaj «futbolnaj Akademii BlockChain Sports» u Akapijary?
Pavodle publikacyi ad 15 studzienia 2025-ha na sajcie miascovaha samakiravańnia Akapijary, u 2025 hodzie sapraŭdy budzie pabudavana novaje futbolnaje pole sa štučnym pakryćciom, raździavalniaj, tualetam i lichtarami.
«Prajekt realizujecca ŭ ramkach prahramy «Arenińja» i partniorstva pamiž meryjaj horada Akapijara i ŭradam štata Sieara. […] Paśla adkryćcia abjekt piarojdzie ŭ kiravańnie municypaliteta. […] Prahrama «Arenińja» — heta najbujniejšaja spartovaja inicyjatyva pa ŭsioj krainie, abjekty realizavanyja ŭžo ŭ 184 municypalitetach Sieary. Čakajecca, što da kanca 2026 hoda ŭ štacie budzie funkcyjanavać 600 «Arenińjaŭ», — havorycca ŭ anonsie.
Fota prajekta, jakim aficyjny sajt supravadziŭ navinu, supadaje z vyhladam budaŭnictva, jakoje Saksonaŭ nazyvaŭ svaim prajektam.
Razam z hetym, 21 studzienia vyjšła pastanova samakiravańnia, zhodna ź jakoj novy stadyjon budzie nazvany ŭ honar miascovaha miecenata Žasinty Ałvisa Tejšejry, čyje dzieci achviaravali pad prajekt ziamlu.
Takim čynam, fiksujem pieršy punkt: nijakaj futbolnaj akademii ŭ Brazilii na hety momant nie isnuje. Dziasiatki rolikaŭ ź dziećmi ŭ rekłamnych majkach — realny aktyŭ Saksonava ŭ Brazilii.
Dzieci trenirujucca na susiednim stadyjonie, pabudavanym u śniežni 2023-ha ŭ ramkach takoj ža samaj prahramy.

Inšaje abiacańnie Saksonava: bieśpiłotny dryfcinh u Saudaŭskaj Aravii
Ź inšymi spartovymi prajektami, kštałtu spabornictvaŭ pa bieśpiłotnym dryfcinhu ŭ Saŭdaŭskaj Aravii, u Japonii i hetak dalej taksama ŭsio niajasna — jutub-kanał pierastaŭ abnaŭlacca.
Takim čynam, adkul bracca infarmacyi, jakaja b papaŭniała bazu danych spartoŭcaŭ zapłanavanaj IT-płatformy?
Usio prosta. Hetaj płatformy taksama nie isnuje.
Jaje niemahčyma spampavać, joj niemahčyma karystacca. Jaje padmianiaje kisłotny veb-sajt, jaki ŭžo hod abiacaje, što «usio chutka budzie».

Ale adna reč va ŭsim hetym prajekcie ŭsio ž užo realnaja — heta mahčymaść addavać Saksonavu hrošy.
Zapłanavana, što apłočvać dziejańni, kuplać kartački, hałasavać i hetak dalej na nieisnujučaj płatformie BlockChain Sports možna budzie tokienami — skažam tak, kryptavalutaj. Nie jakoj-niebudź inšaj, a svajoj ułasnaj, jakuju nazvali $ATLA.
Kryptavaluta $ATLA i jaje los
$ATLA nie tarhujecca ni na jakoj biržy, ale Saksonaŭ i jahonyja partniory z Rasii abiacajuć, što stanie tarhavacca ŭ chutkim časie.
I tokien dla raźlikaŭ u prajektach takoj pavažanaj i vialikaj kibierkarparacyi, biezumoŭna, atrymaje i realnuju acenku brokieraŭ u ćviordych fijatnych valutach.
Pad hetuju spravu byli stvoranyja telehram-čaty, aryjentavanyja na zamiežnikaŭ, u jakich — šlacham masavaha dadavańnia karystalnikaŭ — Saksonaŭ z kampanijaj stali pierakonvać ščaślivych vypadkovych inviestaraŭ kupić tokieny tolki ciapier pa $0,25 za štuku.
Tolki dla ŭdzielnikaŭ čata (u aryhinale — «finalnaha pryvatnaha raŭnda») — źnižki, jakija chutka źniknuć. Takaja cana tolki ciapier, a voś kali tokien raźmieściać na biržy, jon stanie kaštavać šmatkroć bolej. Paśpiejcie kupić pa nizkaj canie i zarabić u nastupnym.
A bolš kupicie — bolšuju damo źnižku. Pryviadziecie siabra — taksama źnižka.
Dla fiksacyi ŭhody čałavieku dasyłałasia damova, jakaja jość u rasparadžeńni «Našaj Nivy». Tam zhadvajucca adrazu dźvie kampanii: Atleta Network LTD i Otonom Ltd z prapiskaj na Virdžynskich astravach. Nieviadoma, ci isnujuć jany ŭ pryncypie, tamu što apłatu treba rabić nie na ich bankaŭski rachunak, a na kryptakašalok.
Na hety momant tokien tak i nie raźmiaściła nivodnaja birža, a sajty papiaredniaj acenki aceńvajuć rynkavuju canu tokiena $ATLETA u nul dalaraŭ u siomaj stupieni, a taksama paznačajuć jaho jak «pastku, ź jakoj vy nikoli nie vierniecie svaje hrošy».
Zrešty, u pisanym pa-anhlijsku z pamyłkami SAFT-kantrakcie (Simple Agreement for Future Tokens), jaki dasyłaje klijentam Saksonaŭ, namiakajecca na toje ž samaje: kampanija nie harantuje zapusku tokiena, nie viartaje hrošaj ni pry jakich abstavinach, a navat kali jon i vyjdzie, to vam «zaličać» tolki 10% ad kuplenaha, a astatniaje — ciaham 18 miesiacaŭ.

Ščaślivymi ŭładalnikami tokiena zadekłaravali siabie prynamsi 83 čałavieki.
Niahledziačy na aktyŭnyja začystki čata japonskich inviestaraŭ, tam prabivalisia krytyčnyja kamientary. «Naša Niva» znachodziłasia ŭ hetym čacie. Voś prykład.
«ayumu kishimoto, [2 červienia 2025, 03:42:54]:
Kali budzie listynh na Bybit?
Mika Kobayashi, [2 červienia 2025, 07:56:27]:
Ci płanujecca listynh na inšych biržach?
OMMC, [2 červienia 2025, 11:46:17]:
Kali budzie zapuščany mainnet (asnoŭnaja sietka)?»
Z administratarskaha akaŭnta im adkazvali, što pieramovy ŭsio jašče viaducca «z metaj najbolš vyhadnych dla inviestaraŭ umovaŭ», usio ŭžo ŭ zaviaršalnaj stadyi.
«Heta amal toj ža adkaz, što i paŭhoda tamu. Iznoŭ — nivodnaj kankretnaj ličby. Vielmi «ŭražvaje», «Čamu vy nie publikujecie finansavych spravazdač? Čamu nie padajacie zajavak na licenziju ŭ finansavaje ŭpraŭleńnie Japonii?», «Bijadabaŭki padziejničajuć chutčej, čym možna budzie vyvieści hrošy z hetaj płatformy»,— aburalisia japoncy ŭ čacie.
«My razumiejem vašy chvalavańni i ŭdziačnyja za prajaŭlenuju ŭvahu da prajekta. Prosim pastavicca z razumieńniem i nabracca ciarpieńnia. Naša kamanda pracuje z poŭnaj addačaj, kab prynieści vynik. Hety šlach nie z prostych — na im šmat pieraškod», — adkazvali im.
Narešcie, na minułym tydni, paśla paŭhoda zboru hrošaj, čat dla pierśpiektyŭnych inviestaraŭ zakryŭsia ŭ adnabakovym paradku: «My ščaślivy abvieścić, što pryvatny raŭnd paśpiachova zavieršany! Vaš intares zrabiŭ nas macniejšymi i natchniŭ ruchacca dalej! […] Dziakuj usim za udzieł i aktyŭnaść!».

Pra listynh tokiena ničoha nieviadoma. Kudy ciapier pisać inviestaram — nieviadoma.
«Atam Majninh» i «vytvorčaść majninhavaha abstalavańnia»
Paralelna ź japonskaj historyjaj u Saksonava pytajucca «dzie hrošy?» i rasijskija inviestary. Jany sunuli hrošy ŭ inšuju historyju.
Saksonaŭ byŭ u Biełarusi zastavalnikam TAA «Atam Majninh» (u pracedury bankructva z 23.01.2025), jakaja prezientavała siabie jak «najbujniejšy siertyfikavany vytvorca majninhavaha abstalavańnia ŭ Biełarusi».

Byccam by ŭ ich «majninh-hateli» ŭ Minsku pa praśpiekcie Pieramožcaŭ 106-16 (ciapier tam znachodzicca studyja dyzajnu) jość abstalavańnie dla majninhu — jany mohuć kožnamu pakazać, jak jano pracuje, i pradać. Potym ideja transfarmiravałasia, sajt atommining.by pierastaŭ pracavać.
Źjaviłasia anałahičnaja jurydyčnaja asoba ŭ Rasii (TAA «Atammajninh»), jakaja ŭžo pad novym brendam «LikvidMajninh» stała akazvać pasłuhi pa zdačy ŭ arendu abstalavańnia dla majninhu tokienaŭ. Tolki nie sapraŭdnaj arendy, a virtualnaj.
Znoŭ ža, u niejkim data-centry byccam by stajać videakarty.
Inviestar pieravodzić hrošy «na elektraenierhiju», u toj čas jak jahonyja virtualnyja arandavanyja mahutnaści sami niedzie tam majniać kryptavalutu.
Jaje možna źniać? Nie, nielha. Likvidnyja bitkojny hetyja rabiaty nie majniać, tamu što jaho «mała zastałosia» i «heta doraha», zamiest hetaha «analityki» kampanii abirajuć tokieny, jakija jašče nie vyjšli na rynak, adpaviedna, lepš ich majnić ciapier, pakul nie vyjšli na listynh i nie padaraželi.
«Samaja smačnaja manieta», kaniečnie ž — «heta $ATLETA». Tyja ž jajki, tolki ŭ profil.
Ci ŭdałosia kamu na hetym zarabić? Pytańnie rytaryčnaje. U čacie rasijskich inviestaraŭ padymajucca tyja ž samyja pytańni, što i ŭ japonskim: kali buduć hrošy?

«Ja tudy bolš nie inviestuju, ja ničoha nie viarnuŭ. Jany heta ničym nie tłumačać, prosta cišynia», — raskazaŭ «Našaj Nivie» adzin ź inviestaraŭ-rasijan, udzielnikaŭ čata.

Administratar čata — Kaciaryna Žyhułova — zamiest adkazaŭ na pytańni prapanuje inviestaram lepš zadumacca pra inviestycyi ŭ inšuju pierśpiektyŭnuju płatformu Saksonava, LightView.
Što heta za płatforma? Pamiatajecie mulcik «Biełaviežskaja pušča», zrobleny studyjaj «Arteki» z vykarystańniem štučnaha intelektu na hrošy Minkulta?

Sens novaha inviest-prajekta ŭ tym, kab razam źbirać hrošy na padobnyja zhienieravanyja Luma AI multfilmy, jakija ŭ nastupnym byccam by strelać u prakacie. A hrošy paśla padzielać na ŭsich, u zaležnaści ad taho, chto kolki inviestavaŭ.

«Toje, što my robim, adsutničała ŭ pravavym poli jak paniaćcie. Kali my kažam pra karparatyŭnyja zajmy, finansavańnie prajektaŭ, źviazanych sa stvareńniem animacyjnaha kantentu, šlacham pryciahnieńnia srodkaŭ vialikaj kolkaści roźničnych inviestaraŭ — fizičnych asobaŭ, — dziaržava na heta hladzić vielmi-vielmi ŭvažliva. Płatforma budzie vykarystoŭvacca dla atrymańnia jak fiksavanaha, tak i pieramiennaha dachodu vialikaj kolkaściu asob, my sami raspracoŭvajem narmatyŭna-pravavyja akty», — śćviardžaŭ pradstaŭnik kamandy Saksonava na adnym ź inviestarskich sazvonaŭ.
Usio heta — i ličbavyja vobrazy budučych brazilskich Niejmaraŭ, i ŠI-multyki — vielmi nahadvajuć Ńju-Vasiuki XXI stahodździa.

Žyhułova, raskazvajučy pra toje, što «Saksonava pryznaŭ Łukašenka, dazvoliŭšy jamu adkryć centr raspracoŭki štučnaha intelektu», zaklikaje patencyjnych inviestaraŭ na sazvonach budavać kłasičnuju piramidalnuju strukturu: pryvodźcie siabroŭ — atrymlivajcie ich hrošy. Inviestaram dasyłajuć spasyłki na repartažy ANT, BT, BiełTA i hetak dalej.
Dyk kolki zarabili?
Acanić, kolki hrošaj lehkaviernyja šukalniki imhniennaha zarobku zanieśli Saksonavu i kampanii ŭnioskami ŭ kryptavalucie — niemahčyma.
Ale my bačym aficyjnyja finansavyja danyja adzinaj pa-sapraŭdnamu isnujučaj kampanii, u jakoj Saksonaŭ bienieficyjar.
Heta kampanija «Iks Łabs Ink», rezident PVT. Taja samaja, čyja supracoŭniki masava skardzilisia na šmatmiesiačnyja niavypłaty zarobkaŭ. U spravu ŭ vyniku ŭmiašałasia prakuratura.
«Iks Łabs Ink» na 100% naležyć rasijskamu TAA «Atam Majninh», u jakim 60% naležyć hramadzianinu Biełarusi Dźmitryju Saksonavu.
«Iks Łabs Ink» na svaim sajcie nie pakazvaje nivodnaha sa svaich IT-praduktaŭ, ale dekłaruje, što zajmajecca raspracoŭkaj.
Ciapier z kampanii praz sud patrabujuć hrošy kiejtary za arhanizacyju charčavańnia, Fond sacyjalnaj abarony nasielnictva za niaspłočanyja padatki, rekłamščyki za nieapłačanyja pasłuhi pa pijary.

Ale finansavyja pakazčyki «Iks Łabs Ink» pa-sapraŭdnamu nieardynarnyja.
Vyručka kampanii, jakaja ničoha nie vyrablaje, za 2024 hod — 56,48 miljona biełaruskich rubloj.
Heta, naprykład, supadaje z abarotam staražyłaŭ biełaruskaha IT: «Aj Bi Ej Biełaruś» za toj ža hod zrabiła 56,19 miljona rubloŭ vyručki (563 supracoŭniki ŭ štacie), «Softkłub» — 55,6 miljona (380 supracoŭnikaŭ u štacie), «Sistemnyja technałohii» — 45 miljonaŭ.
Nivodny z hetych surjoznych biełaruskich hulcoŭ nie moža pachvalicca 83%-aj rentabielnaściu prodažaŭ, jak u «Iks Łabs Inka».
Jak i struktura ruchu hrašovych srodkaŭ u hetych kampanij trochu adroźnivacca. Tak, pry adlustravanaj vyručcy u 56,48 miljona rubloŭ, tolki 39,8 miljona prachodziać pa hrafie «pastupleńni ad pakupnikoŭ» («Naša Niva» maje dostup da buchhałteryi kampanii).
44,2 miljona rubloŭ prachodziać pa hrafie «inšyja pastupleńni», jakija ŭklučajuć u siabie, u tym liku, i srodki, na jakija kampanija nie maje ŭłasnaści.
Ahułam ža z rachunkaŭ maładoj kampanii za 2024 hod syšło 93 miljony biełaruskich rubloŭ.
Adnym słovam, nie pahłyblajučysia ŭ buchhałtarskija tonkaści, možna vykazać zdahadku, što pad vyhladam raspracoŭščyka pad ilhotnym parasonam PVT chavajecca kampanija pa šerym abnajaŭlivańni kryptavaluty.
Takoje ž mierkavańnie vykazali i apytanyja «Našaj Nivaj» finansisty.
U rasijskaj kampanii «Atam Majninh», jakoj naležyć «Iks Łabs Ink», uvohule sproščanaja spravazdačnaść, pa jakoj składana skazać, čym zajmajecca kampanija — jana nie zdaje poŭnych buchhałtarskich danych.
Zatoje, užo jość pieršyja zhadki ŭ rasijskich ŚMI: arbitražny sud Nižaharodskaj vobłaści abaviazaŭ «Atam Majninh» viarnuć vyrabniku elektraličylnikaŭ «Si-Art» 20 miljonaŭ rasijskich rubloŭ (kala 255 tysiač dalaraŭ).
«Baki zaklučyli damovu ab akazańni pasłuh pa raspracoŭcy kampjutarnaha prahramnaha zabieśpiačeńnia, i kampanija «Atam Majninh» uziała na siabie abaviazacielstvy pa testavańni «sistemy pradkazalnaha analizu pikavych nahruzak spažyvańnia elektraenierhii i analizu admovaŭ abstalavańnia ŭ pramysłovych elektrasietkach na asnovie niejrasietki z vykarystańniem mašynnaha navučańnia (ML)».
Zakazčyk i vykanaŭca ŭzhadnili pieralik rabot i pasłuh. Kampanija «Si-Art» da 28 krasavika 2024 hoda pieraličyła vykanaŭcu pieradapłatu, ale 13 maja vyśvietliłasia, što «Atam Majninh» navat nie pačaŭ testavańnia. «Si-Art» nakiravaŭ pretenziju z patrabavańniem viarnuć usie hrošy.
«Atam Majninh» prapanavaŭ viarnuć tolki častku sumy. U damovie byŭ punkt, zhodna ź jakim, u vypadku admovy zakazčyka ad vykanańnia rabot, toj pavinien kampiensavać vykanaŭcu straty. «Si-Art» nie pahadziŭsia z takoj traktoŭkaj, skasavaŭ damovu i padaŭ pazoŭ u sud», — havorycca ŭ pierakazie spravy ad adnaho ź nišavych ŚMI.
Taki voś pramiežkavy finał biełaruskaha kata ŭ botach.
«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny
PADTRYMAĆ
Kamientary
Zaprasić na netvarkinh pa Eŭropie ad Ofisa Cichanoŭskaj, pryznačyć mentaram Zareckuju i dla palapšeńnia internet-reputacyi ŭznaharodzić miedalom ad Pierachodnaha Kabinieta!