Usio - simulakr, Papy vystupaje suprać delehavańnia maralnaha vybaru mašynam, nie suprać ŠI jak takoha.
Usio - simulakr
02.06.2026
Nie ŭsio,
Kali mašyna maje rozum - uzajemadziejničaje z suśvietam i ŭśviedamlaje siabie ŭ im - toje jana maje prava na isnavańnie i ŭłasny maralny vybar. Kali nie - toje i niama ab čym razmaŭlać.
ŁŁM - heta pokul tolki pieršyja kroki. Prykładna, jak paravy ruchavik stavili na drabiny 200 hod tamu. Prosta, pakolki zamiest drovaŭ jany spažyvajuć ŭsie viedy čałaviectva i enierhiju, jakoj možna ŭtrymlivać miljony ludziej, toje i kkd padajecca značna vyšej.
Jak toj miem: - Skažy, ja - razumna istota! - Ja - razumnaja istota! - Božuchna, my stvaryli štučny rozum!
.
02.06.2026
1. Carkvie nie cikavaja svaboda maralnaha vybaru čałavieka jak samastojnaja kaštoŭnaść. Zaraz jana imituje zaniepakojenaść, bo sama pretendavała na maralny aŭtarytet, toj źniešni ad čałavieka intelekt, jaki prymaje hałoŭnyja rašeńni. Dla jaje hałoŭnaja prablema ŭ kankurencyi. Kali da carkvy mienš prysłuchoŭvajucca, ŭ jaje mienš siły, resursaŭ, hrošaj, samoje jaje isnavańnie pad pytańniem.
2. Adkaz na pytańnie zahałoŭka: tamu što my žyviom u sučasnym multykulturnym śviecie, dzie idei pieraplatajucca, i navat carkoŭniki robiacca niaŭmysnymi postmadernistami. Jany ŭžo nie mohuć sfarmulavać svaje idei i dabicca ich usprymańnia stroha ŭ tradycyjnym relihijnym kantekście.
3. Miarkuju, što zmahańnie z ŠI užo prajhrana. Čałaviečaja lanota (aptymizacyja vysiłkaŭ) pieramahaje maralnyja paproki. Navat sama carkva, jak zaraz vykarystała elemienty masavaj kultury, budzie nieśviadoma abo śviadoma vykarystoŭvać zdabytki kultury, madyfikavanaj dziejnaściu ŠI.
4. Hałoŭnaja pahroza, na moj pohlad, nie ŭ papsovych pužałkach ("znachodziać unutry svaich madelaŭ niezrazumiełyja struktury, jakija pužalna nahadvajuć čałaviečuju niejrabijałohiju i madelujuć stan strachu ci zadavalnieńnia") i nie ŭ pafasie "čałaviek abo mašyna", a ŭ tych samych čałaviečych lanocie i žadańni pieranieści adkaznaść. Jany isnavali da epochi ŠI. Zabaranić novy instrumient nie atrymajecca. Kali niešta možna vykarystoŭvać dla vajny i zabojstva inšych, jano budzie vykarystoŭvacca. Pytańnie ŭ sutyknieńni intaresaŭ ludziej na novym uzroŭni, z novym uzroŭniem mocnych instrumientaŭ, a nie ŭ sutyknieńni čałavieka i instrumienta.
:::
02.06.2026
., užo pieršy skaz pakazvaje, što vy nie aryjentujeciesia ŭ temie Kaścioła. Moža ŭ vas u Carkvie inakš, ale ŭ nas katolikaŭ jakraz jość vybar, ale za im idzie adkaznaść.
Obnoxious
02.06.2026
., kamientuju bo liču što budzie bolš karyści čym škody ad kamienta “Hałoŭnaja pahroza … ŭ tych samych čałaviečych lanocie i žadańni pieranieści adkaznaść.” I “ Miarkuju, što zmahańnie z ŠI užo prajhrana. Čałaviečaja lanota (aptymizacyja vysiłkaŭ) pieramahaje maralnyja paproki.”
Ja viedaju što vy daśviedčany karystalnik LLM. Budźcie pilnymi kab nie pieratvarycca ŭ tołkijenaŭskaha hieroja Sarumana, što zahladzieŭsia ŭ šar pałacir i padparadkavaŭ jamu ŭłasnuju volu. I miarkuje što jon vyšej za ŭsich u svajoj bašni.
I pierad tym jak krytykavać carkvu pačytajcie pierapisku Lutera i Erazma Raterdamskaha ab svabodzie voli, Novy arhanon Bekana i toje-sioje Famy Akvinskaha.
.
02.06.2026
Vaš vybar strukturavany i abmiežavany karcinaj śvietu kankretnaj relihijnaj kanfiesii. Vybar ludziej inšaj relihii abo kanfiesii tłumačycca inakš i farmujecca inšymi relihijnymi aŭtarytetami i instytucyjami.
Vybar isnuje i pa-za miežami kankretnaj kanfiesii i relihij uvohule. Paniaćci svabody i adkaznaści čałavieka aktualnyja i dla nierelihijnych ludziej. Pa sutnaści heta pytańni "chto prymaje rašeńni" i "chto niasie adkaznaść". Jany jość u lubym hramadstvie, heta pytańni ŭzajemadziejańnia aktaraŭ.
Tamu i kažu, što carkva (kaścioł u danym vypadku, a tak lubaja relihijnaja instytucyja - niepryncypova) sprabuje vydać svaju relihijnuju interpretacyju jak niešta ŭniviersalnaje. A samo ŭniviersalnaje, biez svajho teałahičnaha dadatku i biez svajoj tłumačalnaj roli, joj niecikavaje.
.
02.06.2026
Vaš vybar strukturavany i abmiežavany karcinaj śvietu kankretnaj relihijnaj kanfiesii. Vybar ludziej inšaj relihii abo kanfiesii tłumačycca inakš i farmujecca inšymi relihijnymi aŭtarytetami i instytucyjami.
Vybar isnuje i pa-za miežami kankretnaj kanfiesii i relihij uvohule. Paniaćci svabody i adkaznaści čałavieka aktualnyja i dla nierelihijnych ludziej. Pa sutnaści heta pytańni "chto prymaje rašeńni" i "chto niasie adkaznaść". Jany jość u lubym hramadstvie, heta pytańni ŭzajemadziejańnia aktaraŭ.
Tamu i kažu, što carkva (kaścioł u danym vypadku, a tak lubaja relihijnaja instytucyja - niepryncypova) sprabuje vydać svaju relihijnuju interpretacyju jak niešta ŭniviersalnaje. A samo ŭniviersalnaje, biez svajho teałahičnaha dadatku i biez svajoj tłumačalnaj roli, joj niecikavaje.
Obnoxious
02.06.2026
., “Tamu i kažu, što carkva (kaścioł u danym vypadku, a tak lubaja relihijnaja instytucyja - niepryncypova) sprabuje vydać svaju relihijnuju interpretacyju jak niešta ŭniviersalnaje. A samo ŭniviersalnaje, biez svajho teałahičnaha dadatku i biez svajoj tłumačalnaj roli, joj niecikavaje.”
A čamu vy dumajecie što “samo ŭniviersalnaje” isnuje jak niejkaja antałahičnaja sutnaść? Vy hetym samym dapuščeńniem prasoŭvajecie “karcinu śvietu kankretnaj relihijnaj kanfiesii”. Sučasnaja nazva hetaj kanfiesii -dyalektyčny materyjalizm. I jak u luboj kanfiesii ŭ joj jość centralnaja dohma -leninskaje vyznačeńnie materyi. Materyjalizm i empiryjakrytycyzm 1909.
.
02.06.2026
Da čaho tut marksizm ź jaho kvazirelihijnaściu? Žach. Žadajecie spraścić dyskusiju da zvykłaj bojki "vierniki suprać kamunistaŭ"? Arhumient prahučaŭ ža: z-za taho, što "vybar" i "adkaznaść" isnujuć pa-za miežami kankretnaj kanfiesii, ŭ inšych kanfiesijach i ŭvohule dla nierelihijnych ludziej, značyć, ich niemahčyma rastłumačyć tolki ŭ vuzkim teałahičnym sensie. Toje, što lubyja ludzi ŭ lubym socyumie stajać pierad vybaram i adkaznaściu - fakt, a nie niejkaja "dohma".
Obnoxious
02.06.2026
., “ Da čaho tut marksizm ź jaho kvazirelihijnaściu?”
Marksizm?? Vy chočacie parazmaŭlać ab marksiźmie ci prosta nie adździalajecie marksizm i materyjalizm?
“Toje, što lubyja ludzi ŭ lubym socyumie stajać pierad vybaram i adkaznaściu - fakt, a nie niejkaja "dohma".”
A jak pryhonnyja ŭ socyjumie rasiejskaj impieryi -u jakoj stupieni jany niasuć adkaznaść za svoj stan?
.
02.06.2026
Vy spasyłalisia na materyjalizm z kankretyzacyjaj da leninizmu, to-bok, mieli na ŭvazie marksizm-leninizm. Stupień adkaznaści pryhonnych ja zaraz abmiarkoŭvać taksama nie budu. Hałoŭnaje, što hetyja pytańni (svabody i adkaznaści) stajali i dla ich, biez zaležnaści, viernikami jany byli ci nie.
.
02.06.2026
Dziakuj za kłopat (amal bieź ironii). Ja krytyčna adnošusia i da vynikaŭ pracy ŠI.
Darečy, majem paradoks: tyja, chto z davieram, lohka "impartavaŭ" čužyja pohlady va ŭłasny mozh, tyja buduć bolš uraźlivymi i da ŠI. Kali vy zvyklisia da delehavańnia maralnych pytańniaŭ "vonki", naprykład, da kaściołu, vy praściej i delehujecie ich inšamu aŭtarytetu. Tamu vierniki ŭ hrupie ryzyki.
P.S. I liču, što nie kanstruktyŭna pasyłać da niejkich materyjałaŭ uvohule. Adsyłka nie jość arhumient pa sutnaści. Lepš kazać toje kankretnaje, što Vy sami ŭziali sa svaich aŭtarytetnych krynic i što, pa-vašamu, datyčnaje kantekstu dyskusii. (I taki padychod taksama prykład lanoty i pieranosu adkaznaści.)
Obnoxious
02.06.2026
., my sutykajemsia z tym, što niama kanona i “kłasiki”, viedańnie jakich možna čakać ad luboha čałavieka ŭstupajučaha ŭ dyskusiju. I tady davodzicca znoŭ prachodzić starymi šlachami i paŭtarać staryja pamyłki. Albo pierapisvać razhornutyja arhumienty. Heta ŭ lepšym vypadku. U horšym - ludzi prosta nie kamunikujuć bo ličać što heta niemahčyma i biessensoŭna. Jak u tym mifie pra bašniu Vaviłona. Mianie voś kłapocić dumka- sac sietki musili b spraścić kamunikacyju i spryjać uzajemarazumieńniu pamiž ludźmi. Zdavałasia b -svabodnaja kamunikacyja parušyć ideałahičnyja barjery i vyrašyć kanflikty. A atrymaŭsia raspad na drobnyja plamiony. Što Vy dumajecie ab hetym?
łoł
02.06.2026
., cikava, vy impartavali viedy matematyki, fiziki, praviły pavodzinaŭ i što takoje dobra-drenna, čamu nie varta kraści, zabivać, chłusić? Ci vyvodzili nanava hieamietryju, aryfmietyku, ałhiebru, tryhanamietryju, zakony termadynamiki, miechaniki, pracu elektramahnietyzma? Zabivali i praviarali nastupstvy? Zdradžvali, manipulavali, achviaravali saboj za inšych? Čamuści ŭ antyklerykałaŭ miaža krytyčnaha staŭleńnia vielmi abmiežavanaja, ale jakoha-niebudź Sapolskaha jany cytujuć z asałodaj, asabliva tyja jaho vykazvańni, jakija dalokija ad jaho kampietencyi.
.
02.06.2026
1. Uzajemarazumieńnie (nie ekvivalentna zhodzie) zaležyć ad žadańnia. Luby kanon, razhornuty arhumient možna ścisnuć da karotkaha, sutnaści. Inakš heta padmiena arhumienta spasyłkaj da aŭtarytetaŭ. "Miač" u lubym vypadku zastaŭsia na Vašym baku - ja nie mahu samastojna dumać za dva baki i adkazvać na toje, što nie prahučała.
2. Dobraje pytańnie. Miarkuju, isnavaŭ technaaptymizm u dačynieńni da internetu (jak zaraz jość technaaptymizm u dačynieńni da ŠI). Ale akramia pazityŭnych efiektaŭ znajšlisia i niehatyŭnyja, naprykład: - Marhinalnyja, ciemrašalskija pohlady taksama raspaŭsiudžvajucca chutka. - Sama architektura kamunikacyi pry sustrečy roznych pohladaŭ padšturchoŭvaje da ŭzmacnieńnia krajnich kateharyčnych pazicyj i źniknieńnia pramiežkavaha śpiektru ź niuansami. Kali kazać pra sacsietki, jany sami nie idealnyja instrumienty ŭ internecie, bo nakiravanyja na zaležnaść i pavieličeńnie spažyvańnia kantentu, a nie na "spryjańnie ŭzajemarazumieńniu" abo inšyja mety. I hałoŭnaje, što instrumient i tut upirajecca ŭ abmiežavańni ludziej: pierabudoŭvać ułasny śvietapohlad - enierhietyčna kaštoŭna, tamu ludzi supraciŭlajucca ŭsiamu tamu, što moža jaho razburyć. Darečy, adna z ustojlivych dla krytyki form - jakraz relihijnaść.
.
02.06.2026
Usio pieraličanaje ja viedaju, a nie vieru ŭ jaho. Pry nieabchodnaści navukovyja viedy ja mahu pierahladzieć krytyčna, a maralnyja pastułaty rastłumačyć samastojna, biez adsyłki da źniešnich dohmaŭ i aŭtarytetaŭ. Bo hetyja rečy treba razumieć, a nie pierakazvać.
Nie viedaju, chto taki Sapolski, nie čytaŭ. Tamu vyhladajecie davoli kryndžova sa svaimi hatovymi cetlikami, imavierna, vyniesienymi ź niejkich inšych interniet-batalij.
pra čyrvonyja absurdy
02.06.2026
Pry akazii varta nahadać, što jašče niadaŭna roznyja ultralevyja aktyvisty hałasili, što Tołkin byŭ fašystam i jaho pracy lubiać nieafašysty ŭ Italii i nie tolki.
Čamu encykliku Papy Lva XIV paraŭnoŭvajuć z Batleryjanskim džychadam sa śvietu «Dziuny», a hałoŭnuju mudraść jon čerpaje ŭ słovach Handalfa
Kali mašyna maje rozum - uzajemadziejničaje z suśvietam i ŭśviedamlaje siabie ŭ im - toje jana maje prava na isnavańnie i ŭłasny maralny vybar.
Kali nie - toje i niama ab čym razmaŭlać.
ŁŁM - heta pokul tolki pieršyja kroki.
Prykładna, jak paravy ruchavik stavili na drabiny 200 hod tamu.
Prosta, pakolki zamiest drovaŭ jany spažyvajuć ŭsie viedy čałaviectva i enierhiju, jakoj možna ŭtrymlivać miljony ludziej, toje i kkd padajecca značna vyšej.
Jak toj miem:
- Skažy, ja - razumna istota!
- Ja - razumnaja istota!
- Božuchna, my stvaryli štučny rozum!
Zaraz jana imituje zaniepakojenaść, bo sama pretendavała na maralny aŭtarytet, toj źniešni ad čałavieka intelekt, jaki prymaje hałoŭnyja rašeńni.
Dla jaje hałoŭnaja prablema ŭ kankurencyi. Kali da carkvy mienš prysłuchoŭvajucca, ŭ jaje mienš siły, resursaŭ, hrošaj, samoje jaje isnavańnie pad pytańniem.
2. Adkaz na pytańnie zahałoŭka: tamu što my žyviom u sučasnym multykulturnym śviecie, dzie idei pieraplatajucca, i navat carkoŭniki robiacca niaŭmysnymi postmadernistami.
Jany ŭžo nie mohuć sfarmulavać svaje idei i dabicca ich usprymańnia stroha ŭ tradycyjnym relihijnym kantekście.
3. Miarkuju, što zmahańnie z ŠI užo prajhrana. Čałaviečaja lanota (aptymizacyja vysiłkaŭ) pieramahaje maralnyja paproki.
Navat sama carkva, jak zaraz vykarystała elemienty masavaj kultury, budzie nieśviadoma abo śviadoma vykarystoŭvać zdabytki kultury, madyfikavanaj dziejnaściu ŠI.
4. Hałoŭnaja pahroza, na moj pohlad, nie ŭ papsovych pužałkach ("znachodziać unutry svaich madelaŭ niezrazumiełyja struktury, jakija pužalna nahadvajuć čałaviečuju niejrabijałohiju i madelujuć stan strachu ci zadavalnieńnia") i nie ŭ pafasie "čałaviek abo mašyna", a ŭ tych samych čałaviečych lanocie i žadańni pieranieści adkaznaść. Jany isnavali da epochi ŠI.
Zabaranić novy instrumient nie atrymajecca. Kali niešta možna vykarystoŭvać dla vajny i zabojstva inšych, jano budzie vykarystoŭvacca.
Pytańnie ŭ sutyknieńni intaresaŭ ludziej na novym uzroŭni, z novym uzroŭniem mocnych instrumientaŭ, a nie ŭ sutyknieńni čałavieka i instrumienta.
“Hałoŭnaja pahroza … ŭ tych samych čałaviečych lanocie i žadańni pieranieści adkaznaść.”
I
“ Miarkuju, što zmahańnie z ŠI užo prajhrana. Čałaviečaja lanota (aptymizacyja vysiłkaŭ) pieramahaje maralnyja paproki.”
Ja viedaju što vy daśviedčany karystalnik LLM. Budźcie pilnymi kab nie pieratvarycca ŭ tołkijenaŭskaha hieroja Sarumana, što zahladzieŭsia ŭ šar pałacir i padparadkavaŭ jamu ŭłasnuju volu. I miarkuje što jon vyšej za ŭsich u svajoj bašni.
I pierad tym jak krytykavać carkvu pačytajcie pierapisku Lutera i Erazma Raterdamskaha ab svabodzie voli, Novy arhanon Bekana i toje-sioje Famy Akvinskaha.
Vybar ludziej inšaj relihii abo kanfiesii tłumačycca inakš i farmujecca inšymi relihijnymi aŭtarytetami i instytucyjami.
Vybar isnuje i pa-za miežami kankretnaj kanfiesii i relihij uvohule. Paniaćci svabody i adkaznaści čałavieka aktualnyja i dla nierelihijnych ludziej. Pa sutnaści heta pytańni "chto prymaje rašeńni" i "chto niasie adkaznaść". Jany jość u lubym hramadstvie, heta pytańni ŭzajemadziejańnia aktaraŭ.
Tamu i kažu, što carkva (kaścioł u danym vypadku, a tak lubaja relihijnaja instytucyja - niepryncypova) sprabuje vydać svaju relihijnuju interpretacyju jak niešta ŭniviersalnaje. A samo ŭniviersalnaje, biez svajho teałahičnaha dadatku i biez svajoj tłumačalnaj roli, joj niecikavaje.
Vybar ludziej inšaj relihii abo kanfiesii tłumačycca inakš i farmujecca inšymi relihijnymi aŭtarytetami i instytucyjami.
Vybar isnuje i pa-za miežami kankretnaj kanfiesii i relihij uvohule. Paniaćci svabody i adkaznaści čałavieka aktualnyja i dla nierelihijnych ludziej. Pa sutnaści heta pytańni "chto prymaje rašeńni" i "chto niasie adkaznaść". Jany jość u lubym hramadstvie, heta pytańni ŭzajemadziejańnia aktaraŭ.
Tamu i kažu, što carkva (kaścioł u danym vypadku, a tak lubaja relihijnaja instytucyja - niepryncypova) sprabuje vydać svaju relihijnuju interpretacyju jak niešta ŭniviersalnaje. A samo ŭniviersalnaje, biez svajho teałahičnaha dadatku i biez svajoj tłumačalnaj roli, joj niecikavaje.
A čamu vy dumajecie što “samo ŭniviersalnaje” isnuje jak niejkaja antałahičnaja sutnaść? Vy hetym samym dapuščeńniem prasoŭvajecie “karcinu śvietu kankretnaj relihijnaj kanfiesii”. Sučasnaja nazva hetaj kanfiesii -dyalektyčny materyjalizm. I jak u luboj kanfiesii ŭ joj jość centralnaja dohma -leninskaje vyznačeńnie materyi. Materyjalizm i empiryjakrytycyzm 1909.
Arhumient prahučaŭ ža: z-za taho, što "vybar" i "adkaznaść" isnujuć pa-za miežami kankretnaj kanfiesii, ŭ inšych kanfiesijach i ŭvohule dla nierelihijnych ludziej, značyć, ich niemahčyma rastłumačyć tolki ŭ vuzkim teałahičnym sensie.
Toje, što lubyja ludzi ŭ lubym socyumie stajać pierad vybaram i adkaznaściu - fakt, a nie niejkaja "dohma".
Marksizm?? Vy chočacie parazmaŭlać ab marksiźmie ci prosta nie adździalajecie marksizm i materyjalizm?
“Toje, što lubyja ludzi ŭ lubym socyumie stajać pierad vybaram i adkaznaściu - fakt, a nie niejkaja "dohma".”
A jak pryhonnyja ŭ socyjumie rasiejskaj impieryi -u jakoj stupieni jany niasuć adkaznaść za svoj stan?
Stupień adkaznaści pryhonnych ja zaraz abmiarkoŭvać taksama nie budu. Hałoŭnaje, što hetyja pytańni (svabody i adkaznaści) stajali i dla ich, biez zaležnaści, viernikami jany byli ci nie.
Darečy, majem paradoks: tyja, chto z davieram, lohka "impartavaŭ" čužyja pohlady va ŭłasny mozh, tyja buduć bolš uraźlivymi i da ŠI.
Kali vy zvyklisia da delehavańnia maralnych pytańniaŭ "vonki", naprykład, da kaściołu, vy praściej i delehujecie ich inšamu aŭtarytetu. Tamu vierniki ŭ hrupie ryzyki.
P.S. I liču, što nie kanstruktyŭna pasyłać da niejkich materyjałaŭ uvohule. Adsyłka nie jość arhumient pa sutnaści. Lepš kazać toje kankretnaje, što Vy sami ŭziali sa svaich aŭtarytetnych krynic i što, pa-vašamu, datyčnaje kantekstu dyskusii. (I taki padychod taksama prykład lanoty i pieranosu adkaznaści.)
I tady davodzicca znoŭ prachodzić starymi šlachami i paŭtarać staryja pamyłki. Albo pierapisvać razhornutyja arhumienty. Heta ŭ lepšym vypadku. U horšym - ludzi prosta nie kamunikujuć bo ličać što heta niemahčyma i biessensoŭna. Jak u tym mifie pra bašniu Vaviłona.
Mianie voś kłapocić dumka- sac sietki musili b spraścić kamunikacyju i spryjać uzajemarazumieńniu pamiž ludźmi. Zdavałasia b -svabodnaja kamunikacyja parušyć ideałahičnyja barjery i vyrašyć kanflikty. A atrymaŭsia raspad na drobnyja plamiony. Što Vy dumajecie ab hetym?
Luby kanon, razhornuty arhumient možna ścisnuć da karotkaha, sutnaści.
Inakš heta padmiena arhumienta spasyłkaj da aŭtarytetaŭ. "Miač" u lubym vypadku zastaŭsia na Vašym baku - ja nie mahu samastojna dumać za dva baki i adkazvać na toje, što nie prahučała.
2. Dobraje pytańnie. Miarkuju, isnavaŭ technaaptymizm u dačynieńni da internetu (jak zaraz jość technaaptymizm u dačynieńni da ŠI).
Ale akramia pazityŭnych efiektaŭ znajšlisia i niehatyŭnyja, naprykład:
- Marhinalnyja, ciemrašalskija pohlady taksama raspaŭsiudžvajucca chutka.
- Sama architektura kamunikacyi pry sustrečy roznych pohladaŭ padšturchoŭvaje da ŭzmacnieńnia krajnich kateharyčnych pazicyj i źniknieńnia pramiežkavaha śpiektru ź niuansami.
Kali kazać pra sacsietki, jany sami nie idealnyja instrumienty ŭ internecie, bo nakiravanyja na zaležnaść i pavieličeńnie spažyvańnia kantentu, a nie na "spryjańnie ŭzajemarazumieńniu" abo inšyja mety.
I hałoŭnaje, što instrumient i tut upirajecca ŭ abmiežavańni ludziej: pierabudoŭvać ułasny śvietapohlad - enierhietyčna kaštoŭna, tamu ludzi supraciŭlajucca ŭsiamu tamu, što moža jaho razburyć. Darečy, adna z ustojlivych dla krytyki form - jakraz relihijnaść.
Nie viedaju, chto taki Sapolski, nie čytaŭ. Tamu vyhladajecie davoli kryndžova sa svaimi hatovymi cetlikami, imavierna, vyniesienymi ź niejkich inšych interniet-batalij.