Kultura

Stvorana Biełaruskaja niezaležnaja kinaakademija

Biełaruskija kiniematahrafisty jadnajucca ŭ Biełaruskuju niezaležnuju kinaakademiju. Arhanizacyja miarkuje ŭziać na siabie zadaču prasoŭvać intaresy niezaležnych kinatvorcaŭ u tym liku na mižnarodnych placoŭkach.

Ideja stvaryć abjadnańnie naradziłasia paśla pačatku vajny va Ukrainie: tady bolš za 130 biełaruskich filmmejkieraŭ padpisali kalektyŭny stejtment z asudžeńniem vajennaj ahresii Rasii suprać Ukrainy. Salidarnaść kiniematahrafičnaj supolnaści, dzie kožny ŭsio jašče vystupaŭ pierad vyklikami paasobku, padšturchnuła da stvareńnia instytuta, jakaja zmoža vystupać ad imia niezaležnych biełaruskich kinaaŭtaraŭ adnym hołasam.

«Paśla padpisańnia lista našaja salidarnaść stała pašyracca, i my padumali, što ŭ nas pavinna być kinaakademija — abjadnańnie prafiesijnych tvorcaŭ, jakija razam prymajuć rašeńni i razam stajać za siabie. Padobnyja kinaakademii ŭ Jeŭropie isnujuć nie adzin dziasiatak hadoŭ, i dziakujučy im my bolš viedajem pra kino ich krain. Našaja zadača, kab my lepš viedali adno adnaho i razam z tym, kab śviet viedaŭ pra nas», — kažuć siabry inicyjatyŭnaj hrupy, što zasnavała kinaakademiju.

U inicyjatyŭnuju hrupu ŭvachodziać režysiory Darja Žuk, Alaksiej Pałujan i Andrej Kuciła, pradziusarka, režysiorka i dyrektarka kinafiestyvalu «Paŭnočnaje źziańnie» Vola Čajkoŭskaja, kinaekśpiert i fiestyvalny adbornik Ihar Sukmanaŭ, kinakrytyk Irena Kaciałovič. Ciapier kinaakademija prymaje siabraŭ.

Abjadnańnie stvoranaje, uličvajučy dośvied kinaakademij inšych jeŭrapiejskich krain, i ŭžo atrymała padtrymku Jeŭrapiejskaj kinaakademii.

Pavodle stejtmentu kamandy, novaje abjadnańnie pavinna paspryjać tamu, kab hołasam biełaruskaj kinasupolnaści byli mienavita niezaležnyja kiniematahrafisty. Kinaakademija takim čynam składaje alternatyvu kinaabjadnańniam ad aficyjnaha boku i miarkuje metanakiravana łabiravać biełaruski niezaležny kiniematohraf, pašyrać jaho mahčymaści, a taksama prasoŭvać svabodu ad cenzury dy dziaržaŭnaha cisku.

Aficyjna arhanizacyju prezientujuć 17 lutaha na Jeŭrapiejskim filmmarkiecie ŭ miežach Bierlinskaha mižnarodnaha kinafiestyvalu — u Producers & Projects Hub na hałoŭnaj placoŭcy EFM Martin Gropius Bau.

Tut ža buduć prezientavanyja 10 biełaruskich kinaprajektaŭ u pracy dla pošuku partnioraŭ. Na Jeŭrapiejskim filmmarkiecie, u hateli Marriott, taksama budzie pracavać stend Biełaruskaj niezaležnaj kinaakademii, da jakoha dałučycca Leanid Kalicienia jak pradstaŭnik Biełaruskaj sietki filmmejkieraŭ.

Kamientary

Minčuk źniaŭ rolik pra čarhu ŭ paliklinicy, dzie było bolš za 150 čałaviek. Za heta na jaho napisali zajavu ŭ milicyju10

Minčuk źniaŭ rolik pra čarhu ŭ paliklinicy, dzie było bolš za 150 čałaviek. Za heta na jaho napisali zajavu ŭ milicyju

Usie naviny →
Usie naviny

Pad Minskam žančyna pieratvaryła svoj bałkon u bataničny sad z trapičnymi raślinami1

Nieviadomuju publicy karcinu Mane ŭpieršyniu vystaviać na aŭkcyjon. Čakajecca rekordnaja cana2

«I prychodziŭ, i parason nad joj trymaŭ, i abdymaŭ, i całavaŭ». Maci zabitaj Taćciany Marciščanki raskazała pra jaje adnosiny z baćkam dziciaci3

Nobieleŭskim łaŭreatam daduć bolš hrošaj2

«Tramp zakryŭ YouTube u Amierycy? Nie». Ministr infarmacyi vykazaŭsia pra mahčymaść błakavańnia YouTube u Biełarusi7

Natoŭp školnikaŭ sabraŭsia pad kramaj Mark Formelle — brend vypuściŭ limitavanuju kalekcyju z šalona papularnym śpievakom z Baranavičaŭ11

Raźviedka ZŠA papiaredziła pra namier Rasii ŭmiašacca ŭ amierykanskija vybary2

Tramp zakryŭ CNN, MS NOW i Politico dostup u Bieły dom7

U Nacyjanalnym mastackim muziei zakryvajuć vystavu Šahała

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Minčuk źniaŭ rolik pra čarhu ŭ paliklinicy, dzie było bolš za 150 čałaviek. Za heta na jaho napisali zajavu ŭ milicyju10

Minčuk źniaŭ rolik pra čarhu ŭ paliklinicy, dzie było bolš za 150 čałaviek. Za heta na jaho napisali zajavu ŭ milicyju

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić