Kultura

Stvorana Biełaruskaja niezaležnaja kinaakademija

Biełaruskija kiniematahrafisty jadnajucca ŭ Biełaruskuju niezaležnuju kinaakademiju. Arhanizacyja miarkuje ŭziać na siabie zadaču prasoŭvać intaresy niezaležnych kinatvorcaŭ u tym liku na mižnarodnych placoŭkach.

Ideja stvaryć abjadnańnie naradziłasia paśla pačatku vajny va Ukrainie: tady bolš za 130 biełaruskich filmmejkieraŭ padpisali kalektyŭny stejtment z asudžeńniem vajennaj ahresii Rasii suprać Ukrainy. Salidarnaść kiniematahrafičnaj supolnaści, dzie kožny ŭsio jašče vystupaŭ pierad vyklikami paasobku, padšturchnuła da stvareńnia instytuta, jakaja zmoža vystupać ad imia niezaležnych biełaruskich kinaaŭtaraŭ adnym hołasam.

«Paśla padpisańnia lista našaja salidarnaść stała pašyracca, i my padumali, što ŭ nas pavinna być kinaakademija — abjadnańnie prafiesijnych tvorcaŭ, jakija razam prymajuć rašeńni i razam stajać za siabie. Padobnyja kinaakademii ŭ Jeŭropie isnujuć nie adzin dziasiatak hadoŭ, i dziakujučy im my bolš viedajem pra kino ich krain. Našaja zadača, kab my lepš viedali adno adnaho i razam z tym, kab śviet viedaŭ pra nas», — kažuć siabry inicyjatyŭnaj hrupy, što zasnavała kinaakademiju.

U inicyjatyŭnuju hrupu ŭvachodziać režysiory Darja Žuk, Alaksiej Pałujan i Andrej Kuciła, pradziusarka, režysiorka i dyrektarka kinafiestyvalu «Paŭnočnaje źziańnie» Vola Čajkoŭskaja, kinaekśpiert i fiestyvalny adbornik Ihar Sukmanaŭ, kinakrytyk Irena Kaciałovič. Ciapier kinaakademija prymaje siabraŭ.

Abjadnańnie stvoranaje, uličvajučy dośvied kinaakademij inšych jeŭrapiejskich krain, i ŭžo atrymała padtrymku Jeŭrapiejskaj kinaakademii.

Pavodle stejtmentu kamandy, novaje abjadnańnie pavinna paspryjać tamu, kab hołasam biełaruskaj kinasupolnaści byli mienavita niezaležnyja kiniematahrafisty. Kinaakademija takim čynam składaje alternatyvu kinaabjadnańniam ad aficyjnaha boku i miarkuje metanakiravana łabiravać biełaruski niezaležny kiniematohraf, pašyrać jaho mahčymaści, a taksama prasoŭvać svabodu ad cenzury dy dziaržaŭnaha cisku.

Aficyjna arhanizacyju prezientujuć 17 lutaha na Jeŭrapiejskim filmmarkiecie ŭ miežach Bierlinskaha mižnarodnaha kinafiestyvalu — u Producers & Projects Hub na hałoŭnaj placoŭcy EFM Martin Gropius Bau.

Tut ža buduć prezientavanyja 10 biełaruskich kinaprajektaŭ u pracy dla pošuku partnioraŭ. Na Jeŭrapiejskim filmmarkiecie, u hateli Marriott, taksama budzie pracavać stend Biełaruskaj niezaležnaj kinaakademii, da jakoha dałučycca Leanid Kalicienia jak pradstaŭnik Biełaruskaj sietki filmmejkieraŭ.

Kamientary

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu16

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu

Usie naviny →
Usie naviny

«Kazachstanski kvartał» i novabudoŭli ŭ Čyžoŭcy, Masiukoŭščynie, Łošycy. Jak budzie zabudoŭvacca Minsk3

Hałoŭny trenier «Niomana» vykanaŭ dziŭny taniec paśla pieramohi ŭ matčy Lihi kanfierencyj

«Zmahła raźvitacca pa-ludsku». U Polščy ŭ biełaruski pamior muž — jana raskazała, jak dastaviła prach na radzimu i arhanizavała pachavańnie

Bankaŭskija insajdary ličać novyja sankcyi suprać čatyroch biełaruskich bankaŭ małaznačnymi. I voś čamu11

Francyja vyrašyła pryznać Paleścinskuju dziaržavu. Izrail zajaviŭ, što heta «ŭznaharoda za teraryzm»15

Karanavirus paskoryŭ stareńnie mozhu navat u tych, chto nie chvareŭ4

Minskaje «Dynama» biez šancaŭ prajhrała ałbanskaj «Ehnacii»2

Tavary z «Pahoniaj» pradavali, niahledziačy na zabarony11

Stała viadoma, jak rahačoŭski zavod pracuje na rasijskuju vajskovuju pramysłovaść5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu16

«Ja chaču spraviadlivaści — i dla žančyn, i dla siabie». Ščyraja hutarka z Andrejem Stryžakom pra skandał z dykpikami, zaležnaści i budučyniu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić