Sport

«Rost popytu na biełaruskaść». U «Trybuny» źjaviłasia biełaruskamoŭnaja viersija

Samy papularny biełaruski spartyŭny sajt «Trybuna» (by.tribuna.com) pierazapuściŭsia, i ciapier jon maje i biełaruskamoŭnuju viersiju. Navošta i jak heta było zroblena? Spytali ŭ kiraŭnika prajekta Maksima Bierazinskaha.

Fota: by.tribuna.com

Maksim raspaviadaje, što źjaŭleńnie biełaruskamoŭnaj viersii «Trybuny» stała adkazam na rost popytu na biełaruskaść.

Bierazinski tłumačyć, što da padziej 2020 hoda i 24 lutaha ciapierašniaha hoda, kali pačałosia maštabnaje ŭvarvańnie Rasii va Ukrainu, čytać «Trybunu» pa-biełarusku zhadzilisia b kala 5-7 adsotkaŭ aŭdytoryi. Ciapier ža, hledziačy na vyniki praviedzienaha sajtam apytańnia, na taki krok hatovyja bolš za pałovu čytačoŭ: «Nie viedaju, ci ŭsie vykarystajuć takuju mahčymaść zaraz — budziem nazirać. Nam samim vielmi cikava, jaki adsotak ludziej hatovy da takoj miakkaj biełarusizacyi na spravie, a nie na słovach».

— Mienavita ciapier, kali pavialičyłasia kolkaść ludziej, jakija hatovyja karystacca biełaruskaj movaj, važna jaje prasoŭvać, — kaža kiraŭnik «Trybuny». — Tym bolš što «ciapier taki čas, kali kožny pavinien rabić dziela Biełarusi toje, što jon moža rabić».

Maksim miarkuje, što taki padychod dapamoža častcy ludziej chutčej zvyknucca z užyvańniem biełaruskaj movy i, mahčyma, pierajści na jaje. Tak čałaviek budzie nie śpiecyjalna vyvučać movu, a čytać na joj, naprykład, naviny sportu.

Namahańnie bolš čytać pa-biełarusku, ličyć Maksim, heta toj układ, jaki moža zrabić kožny biełarus dziela zachavańnia krainy i niezaležnaści.

Adnačasova sa stvareńniem biełaruskamoŭnaj viersii resursu «Trybuna» całkam pierazapuściła ŭvieś sajt. Novaja viersija miedyja, tłumačyć Bierazinski, pakul što krychu abmiežavanaja ŭ paraŭnańni ź minułaj: «Nichto ŭ kamandzie nie rabiŭ takija maštabnyja pierajezdy. Heta nialohkaja praca, jakaja lehła na plečy kamandy raspracoŭki. Nam było kryšačku lahčej, tamu što my rabili novuju płatformu pad dźvie krainy — Ukrainu (Maksim maje na ŭvazie resurs ua.tribuna.com — «NN») i Biełaruś. Ale ŭsio adno ličym, što vykacili viersiu 0.9. Pakul tam nie chapaje šmat zvykłaha funkcyjanału — pošuku pa tehach (pakul možna šukać tolko praz Google), statystyki pa chakiei, baskietbole i inšych hulniavych vidaŭ sporta, akramia futboła. Budziem namahacca jak maha chutčej viarnuć hetyja fičy».

Maksim raskazvaje, što rost popytu na biełaruskaść adbiŭsia navat na pošuku supracoŭnikaŭ: «Cikava, što mienavita pad abviestku pra biełaruskuju movu nam pryjšło značna bolš reziumie, čym zvyčajna. Mnohija ludzi prapanavali dapamohu i hatovyja byli pracavać navat biez hrošaj. Heta vielmi pryjemna. Sapraŭdy, staŭleńnie da biełaruskaj movy mianiajecca tut i ciapier. I my radyja, što zmahli adkazać na heta zapyt aŭdytoryi».

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kazły, rep i narkaman: jak zorki biełaruskaha futboła hulajuć u amatarskaj kamandzie ŭ Rasii

«Dapamahaju Ukrainie jak mahu. Kali ni ŭ što nie vieryć, našto tady žyć?» — biełaruski futbalist Zołataŭ

Z kim futbolnaja zbornaja Biełarusi zhulaje ŭ adbory na Jeŭra-2024

Kamientary

Ciapier čytajuć

Na mitynhu ŭ Vilni zatrymali pravakatara. A Cichanoŭski zajaviŭ pra namier dabivacca sustrečy ź Zialenskim32

Na mitynhu ŭ Vilni zatrymali pravakatara. A Cichanoŭski zajaviŭ pra namier dabivacca sustrečy ź Zialenskim

Usie naviny →
Usie naviny

Čały: Łukašenka hatovy pierastupić cieraz asabistuju nianaviść dziela šancu raskałoć emihracyju8

Pa darozie sa Šviecyi ŭ Biełaruś mašyna zhubiła minimum 300 tysiač kiłamietraŭ prabiehu — ciapier jaje pradajuć za $15 tysiač7

Bankrutuje zavod kampazitnych kanstrukcyj. U jaho chacieli ŭkłaści 220 miljonaŭ jeŭra

Płastyčnamu chirurhu ź Biełarusi vynieśli ŭ Maskvie abvinavaŭčy prysud i adpraŭlajuć u kałoniju3

U Mahilovie padletak paškodziŭ viertalot, jaki pryvieźli dla ekspazicyi Muzieja Słavy2

Ukraincy źniščyli dva rasijskija samaloty na aeradromie pad Vałhahradam, jašče dva paškodžanyja2

Tramp zajaviŭ, što vyratavaŭ viarchoŭnaha lidara Irana ad «haniebnaj śmierci»7

Pucin: Zachad choča pachavać Rasiju, ale jany sami chutka zdochnuć17

Pamior Kłark Ułafsan — hieroj historyi, jakaja dała śvietu paniaćcie «stakholmski sindrom»1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na mitynhu ŭ Vilni zatrymali pravakatara. A Cichanoŭski zajaviŭ pra namier dabivacca sustrečy ź Zialenskim32

Na mitynhu ŭ Vilni zatrymali pravakatara. A Cichanoŭski zajaviŭ pra namier dabivacca sustrečy ź Zialenskim

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić