Ułada

Łukašenka ŭzbroić supracoŭnikaŭ MNS

Častku supracoŭnikaŭ Ministerstva pa nadzvyčajnych situacyjach Biełarusi płanujuć uzbroić, kab u vypadku kanfliktu abo vajennych dziejańniaŭ jany mahli ŭ tym liku być zadziejničanyja ŭ vajennych metach naroŭni z armijaj. MNS stanie častkaj siłavoha błoku.

Fota: BiełTA

Pra heta było zaŭlena na naradzie ŭ Alaksandra Łukašenki pa «ŭdaskanaleńni struktury sistemy MNS Biełarusi», paviedamlaje BiełTA.

«Raniej my z vami damaŭlalisia (pa-mojmu, u minułym hodzie) ab tym, što struktura MNS pa viertykali maje patrebu ŭ refarmavańni. Ja b skazaŭ, udaskanaleńni. Jak i lubaja inšaja struktura», — skazaŭ siońnia Łukašenka.

U jakaści prykładu Alaksandr Łukašenka pryvioŭ parad, dzie supracoŭniki MNS pakazali vypraŭku nie horš za vajskoŭcaŭ. Jany taksama ŭ lidarach pa pažarna-vyratavalnym sporcie, čempijony śvietu.

«Heta imidž MNS. Ja chilu da taho, što ŭsie supracoŭniki MNS, asabliva pry ciapierašnim ministry, chočuć być siłavym błokam. Siłaviki. My tak ich i ličym. Ale dla taho kab być siłavikom, treba vydatna vałodać zbrojaj.

Jakoj? Pistalety, aŭtamaty, kulamioty, hranatamioty, abo my ich budziem uzbrojvać jašče i niejkaj technikaj? Dumaju, tak. I hety aktyŭ budzie, surjozny aktyŭ, i dapamoha dla našaha vojska na vypadak, kali raptam», — zajaviŭ Łukašenka.

Jon addaŭ rasparadžeńnie, kab vyznačyli ŭ MNS, jakuju častku budzuć uzbrojvać: «chto hetyja chłopcy, dziaŭčaty, jakija tam słužać, jakija buduć nasić ahniastrelnuju zbroju i być padrychtavanymi».

«Chaciełasia b pačuć, nakolki my prasunulisia ŭ hetym płanie, kab MNS stała siłavym błokam pa-sapraŭdnamu, kolki ludziej u nas budzie vałodać zbrojaj nie horš, čym u vojsku i milicyi», — skazaŭ jon.

Łukašenka vykazaŭ mierkavańnie, što i ŭ mirny čas dla uzbrojenych supracoŭnikaŭ MNS znojdziecca praca. 

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Ja pieršamajskaje bydła i limita, bazaru nul. Ale blizki da centra pryniaćcia rašeńniaŭ». Što Tur piša pad psieŭdanimam u «ekstremisckim» čacie19

«Ja pieršamajskaje bydła i limita, bazaru nul. Ale blizki da centra pryniaćcia rašeńniaŭ». Što Tur piša pad psieŭdanimam u «ekstremisckim» čacie

Usie naviny →
Usie naviny

U Minsku zaviaršyli rekanstrukcyju škoły 1936 hoda VIDEA3

Źjaviŭsia novy štodzionny aŭtobusny rejs u Vilniu1

Užo 23 čałavieki vysłali z Polščy praz kancert Maksa Karža8

Na froncie zahinuŭ 27-hadovy chłopiec ź Vilejki, jaki zmahaŭsia na baku Rasii51

Zasmučany trenier mazyrskaj «Słavii» paśla niaŭdałaha matča tak parazmaŭlaŭ z žurnalistam, što stvaryŭ miem2

Kiroŭcaŭ buduć karać za jazdu biez uklučanych far udzień. Kolki štraf?1

«Bieź niezaležnaści niama svabody i niama budučyni». Cichanoŭskaja pavinšavała biełarusaŭ z Dniom abviaščeńnia niezaležnaści9

Rasijski płyviec źnik bieź viestak pry sprobie pierapłyści Basfor u Turcyi

U Biełarusi rasijski ambudsmien sustrełasia z ukrainskim pradstaŭnikom2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja pieršamajskaje bydła i limita, bazaru nul. Ale blizki da centra pryniaćcia rašeńniaŭ». Što Tur piša pad psieŭdanimam u «ekstremisckim» čacie19

«Ja pieršamajskaje bydła i limita, bazaru nul. Ale blizki da centra pryniaćcia rašeńniaŭ». Što Tur piša pad psieŭdanimam u «ekstremisckim» čacie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić