Śviet

Hiensiekam NATA upieršyniu moža stać žančyna. Najbolš imaviernuju kandydatku paśpieŭ abniać Łukašenka

Mandat siońniašniaha hiensieka Jiensa Stołtenbierha skončvajecca ŭ 2022 hodzie.

Pavodle jaho pažadańnia, nastupnym kiraŭnikom arhanizacyi ŭpieršyniu za 70 hadoŭ isnavańnia NATA musić stać žančyna. Vialikija šancy ŭ Kalindy Hrabar-Kitarovič, jakaja była prezidentam Charvatyi, paviedamlaje Politico. Jana znajomaja z Łukašenkam, na adnoj z sustreč jon dazvoliŭ sabie pakłaści ruku joj na plačo. 

Hałoŭnyja pieravahi Kalindy Hrabar-Kitarovič — vopyt pracy pamočnikam hiensieka NATA z 2011 pa 2014 hady, a taksama dypłamatyčnaja karjera: pasady ministra zamiežnych spraŭ, ministra Jeŭropy i pasła ŭ ZŠA, z 2015 pa 2020 jana była prezidentam Charvatyi. 

Padčas prezidenctva Kitarovič padtrymlivała palityku strymlivańnia adnosna Rasii, ale heta nie pieraškodziła jej naviedać finał Čampijanatu śvietu pa futbole ŭ Maskvie ŭ 2018 hodzie, dzie kamanda Charvatyi sastupiła Francyi ź likam 4:2.

Apranutaja ŭ cišotku nacyjanalnaj zbornaj, Kitarovič stała chiba ci nie samaj jaskravaj zaŭziatarkaj. Paśla matču Kitarovič paznajemiłasia z Łukašenkam, dzie toj ŭ kułuarach dazvoliŭ sabie pakłaści ruku joj na plačo. Dziaržaŭnyja biełaruskija ŚMI nazvali heta «razmovaj u ciopłaj i siabroŭskaj abstanoŭcy».

Adnak naŭrad ci tyja heta budzie spryjać Łukašenku: praz represii ŭ krainie Paŭnočnaatłantyčny aljans razhladaje ŭłady Biełarusi jak krynicu rehijanalnaj destabilizacyi, pieraściarahajučy ich ad ahresii suprać Litvy ci Polščy. Łukašenka, u svaju čarhu, abvinavačvaje NATA ŭ namiery akupavać Biełaruś.

U śpisie kandydataŭ na pasadu hiensieka NATA taksama prysutničaje byłaja prezident Litvy Dala Hrybaŭskajte. Ale kandydat ad Litvy ličycca nadta varožaj da Rasii ŭ čas, kali Džo Bajden imkniecca stabilizavać adnosiny z Maskvoj. Tak što jaje šancy nievialikija. 

Peŭnyja šancy maje taksama prezident Estonii Kierści Kaljułajd, chacia jaje śpiecyjalizacyja bolš padychodzić da pracy z ekanomikaj. Inšymi kandydatami na pasadu hiensieka NATA nazyvajuć italjanku Fiederyku Mahieryni, ministra zamiežnych spraŭ Bielhii Safi Vilmies i premjera Nidzierłandaŭ Marka Rute.

U lubym razie, značnaha ŭpłyvu na palityku NATA va Uschodniaj Jeŭropie čakać nie varta.

Klučavyja rašeńni ŭ Aljansie prymajuć krainy-čalcy, na padstavie pracedur. Hiensiek vykonvaje pradstaŭničuju funkcyju, ahučvaje supolnuju palityku błoku, dapamahaje šukać rašeńni sprečnych pytańniaŭ.

Tamu nacyjanalnaja prynaležnaść hiensieka prynosić svaim krainam tolki simvaličnuju karyść.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Kali šandarachnie pa ciahniku, chto budzie lidaram demsił?» Dva dni z delehacyjaj Cichanoŭskaj u Kijevie — što zastałosia za kadram11

«Kali šandarachnie pa ciahniku, chto budzie lidaram demsił?» Dva dni z delehacyjaj Cichanoŭskaj u Kijevie — što zastałosia za kadram

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruskaha futbalista aštrafavali za rekłamu prodažu aŭtamabilaŭ prosta padčas matča

U akupavanym Sievastopali całkam źnik bienzin4

Redkaja źjava — kurs valut u abmieńnikach adroźnivajecca ad Nacbanka amal na 5%5

Chto i jak vychoŭvaje dziaciej Pucina. Novaje rasśledavańnie14

Fica nie vyklučaje vizitu ŭ Brest 22 červienia1

Hrupa «Fabryka» stanie chedłajnieram Fiestyvalu nacyjanalnych kultur u Hrodnie6

Rasija choča adpravić 100 tysiač armian u Armieniju, kab jany prahałasavali na parłamienckich vybarach suprać Pašyniana17

Za 2025 hod biełarusy atrymali 152 tysiačy šenhienskich viz1

Maskvičy padtrymali biełarusa-dyryžora, jakomu treba było zdavać ispyt u pustoj zale Hniesinki. Byŭ anšłah!21

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Kali šandarachnie pa ciahniku, chto budzie lidaram demsił?» Dva dni z delehacyjaj Cichanoŭskaj u Kijevie — što zastałosia za kadram11

«Kali šandarachnie pa ciahniku, chto budzie lidaram demsił?» Dva dni z delehacyjaj Cichanoŭskaj u Kijevie — što zastałosia za kadram

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić