Historyja

Vyjšła karta-daviednik «Minsk-histaryčny» — z histaryčnymi nazvami vulic, pomnikami i kartaj Zamčyšča

Biełaruski krajaznaŭca Ivan Sacukievič stvaryŭ kartu-daviednik «Minsk-histaryčny», što vyjšaŭ u vydaviectvie «Biełkartahrafija».

Karta-daviednik nievialikaja. Heta ŭsiaho dźvie staronki pamieram 65 na 94 sm.

U čym jaje admietnaść?

«Pačniom z taho, što jana takaja pieršaja — histaryčnaja. Da hetaha sotniami vypuskalisia aŭtamabilnyja, turystyčnyja, transpartnyja karty. A jana — histaryčnaja. Jaje meta — prademanstravać čytaču histaryčnuju spadčynu Minska va ŭsioj raznastajnaści: pomniki archieałohii, pomniki asobam i padziejam z našaj historyi, manumienty i miemaryjały, pomniki architektury, źnikłyja mohiłki, histaryčnyja nazvy vulic, mastoŭ, płoščaŭ, pradmieściaŭ», — tłumačyć Ivan Sacukievič.

Na karcie krajaznaŭca paznačyŭ vioski, jakija ŭvajšli ŭ skład horada (z hodam uvachodžańnia), ukazaŭ miežy Zamčyšča.

«Ujavicie, dzie ich možna jašče ŭbačyć — tolki ŭ maładastupnaj navukovaj litaratury», — kamientuje jon.

Taksama pakazany hranicy Minska na 1900 i 1950 hady, miežy jaŭrejskaha hieta na pačatak vajny.

Krajaznaŭca asobna padrychtavaŭ nievialikuju chranałohiju najvažniejšych dataŭ i pieryjadaŭ historyi horada; karotkija apisańni najvažniejšych pomnikaŭ, manumientaŭ, miemaryjałaŭ, architekturnych pomnikaŭ.

«Na žal, usie i blizka nie pamiaścilisia, prychodziłasia vybirać», — pryznajecca jon.

Z adnaho boku daviednika možna ŭbačyć kartu ŭsiaho Minska z paznačanymi i apisanymi pomnikami, jakija nie ŭvajšli ŭ centralnuju častku. Z druhoha — pomniki i ich apisańni centralnaj častki.

«Samaje składanaja dla realizacyi — ideja na karcie centralnaj častki. Treba było pakazać čyrvonym koleram tyja budynki, jakija źjaŭlajucca pomnikami architektury, a šerym — astatnija, — tłumačyć Sacukievič. — Dapuskaju, što jość niekalki pamyłak, bo infarmacyja vielmi supiarečlivaja. Akramia taho, časta adna častka budynka pa adnym i tym ž adrasie — pomnik, a druhaja — nie. Ale hetyja chiby možna vypravić u nastupnych pieravydańniach».

Takim čynam, hetaja karta-daviednik — pieršaja sproba stvaryć nievialiki pa abjomie dapamožnik pa historyi Minska dla ŭsich, chto joj cikavicca.

«Ja ŭdziačny hałoŭnamu redaktaru «Biełkartahrafii» Halinie Lachavaj, što jana pavieryła ŭ hety absalutna novy prajekt i śmieła pajšła na jaho realizacyju. Jak i ŭsim supracoŭnikam «Biełkartahrafii», jakija pracavali nad joj. Upeŭnieny, što kartu-daviednik čakajuć pieravydańni», — kaža aŭtar.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Pra sustreču Łuku zaŭsiody prasili pieradać Pucinu». Šuster raskazaŭ, jak Łukašenka prapanoŭvaŭ svaje pasłuhi amierykancam11

«Pra sustreču Łuku zaŭsiody prasili pieradać Pucinu». Šuster raskazaŭ, jak Łukašenka prapanoŭvaŭ svaje pasłuhi amierykancam

Usie naviny →
Usie naviny

Cichanoŭskaja prapanavała Trampu, jak dalej dziejničać u pytańni Biełarusi11

Siamja, jakaja pierajechała z Aŭstryi ŭ viosku pad Słuckam, viartajecca nazad16

Z valjera zaasadu na vačach u naviedvalnikaŭ uciakła vaŭčyca. Administracyja: Ničoha strašnaha, jana sama baicca ludziej4

Sirata z asablivaściami raźvićcia z Chojnikaŭ akazaŭsia na vajnie suprać Ukrainy. Apiakun kaža, što padmanam4

Jak zaraz vyhladaje mahiła Alesia Puškina FOTAFAKT12

Miljanier, jaki hadami zabivaŭ dzikich žyvioł, zahinuŭ na palavańni: jaho praciaŭ rahami bujvał17

U Rečycy hareŭ pryvatny siektar1

Maks Korž vystupić na stadyjonie ŭ Varšavie. Niekalki vulic pierakryjuć i źmieniać ruch transpartu 9 žniŭnia9

Hienpłan Minska buduć źmianiać. Haradžanie mohuć ahučyć prapanovy7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pra sustreču Łuku zaŭsiody prasili pieradać Pucinu». Šuster raskazaŭ, jak Łukašenka prapanoŭvaŭ svaje pasłuhi amierykancam11

«Pra sustreču Łuku zaŭsiody prasili pieradać Pucinu». Šuster raskazaŭ, jak Łukašenka prapanoŭvaŭ svaje pasłuhi amierykancam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić