Mierkavańni3030

Jakija vysnovy zrobić Jeŭropa z frustracyi na samicie ŭ Vilni

Siońniašniaje spatkańnie Uschodniaha partniorstva — heta samit z pačućciom frustracyi. Ale vysnovy ź jaho mohuć źmianić budučyniu Biełarusi i Ukrainy.

Jeŭropa — i Alaksandr Łukašenka — dumali, što Damova ab asacyjacyi z Ukrainaj jość spravaj vyrašanaj. Adnak u apošni momant Kijeŭ saskočyŭ. Pad ciskam Maskvy, što pahražała ekanamičnym armahiedonam.

Adrakłasia intehracyi ź ES i Armienija.

Biełaruś ihnaruje zalacańni Brusela i krain Jeŭrasajuza.

Tolki biednyja, maleńkija i ŭciahnutyja ŭ terytaryjalnyja kanflikty Hruzija i Małdova zastajucca viernyja jeŭrapiejskamu vybaru.

Karaciej, pierad Vilenskim samitam vyleźli ŭsie kasiaki ŭschodniejeŭrapiejskaj inicyjatyvy Jeŭrasajuza, a abłomy pieravažyli pośpiechi.

Rasija lohka vyjhrała dypłamatyčnuju vajnu za Ŭkrainu: pakul Kreml z Kijevam razmaŭlaŭ na movie hrošaj, Brusel razmachvaŭ abstraktnymi idejami, — skazaŭ u intervju litoŭskamu partału Delfi kiraŭnik Instytuta pierachodnych demakratyj, były supracoŭnik vajskovaj vyviedki ZŠA i dypłamat Brus Džeksan.

Mova hrošaj — pravilnaja

Rašeńnie Ukrainy nie padpisvać damovu ab asacyjacyi ź ES nie ździviła Džeksana. Na jaho dumku, hetaje rašeńnie abumoŭlena paharšeńniem ekanamičnaha stanovišča Ukrainy i niesiabroŭskimi dziejańniami Rasiei.

«4—6 miesiacaŭ tamu palityka Ukrainy pačała mianiacca. Jaje źmianiła paharšeńnie ekanamičnaha stanovišča. Dumaju, što Janukovič padličyŭ, što ŭ takich umovach jaho kraina nie pratrymajecca bližejšyja 10—12 miesiacaŭ», — skazaŭ Džeksan.

«Heta ekanomika. Takaja matyvacyja Ukrainy. I heta pamyłka amierykancaŭ i jeŭrapiejcaŭ. Pakul my havaryli ab palityčnych kaštoŭnaściach, Rasija havaryła pra ekanomiku. I heta byŭ pravilny vybar. Rasiejcy patłumačyli značeńnie hrošaj lepš, čym ES — značeńnie Jeŭropy. My havaryli abstraktna, jany — kankretna. My pamylilisia», — miarkuje Džeksan.

A Cimašenka pamyłka

Jašče adnoj pamyłkaj, na dumku Džeksana, było rašeńnie akcentavać spravu eks-premjerki Julii Cimašenki. Pierš za ŭsio, tamu, što «ŭ Zachadu jana vyklikaje bolš simpatyj, čym u samich ukraincaŭ».

Asudziŭ Džeksan i vystup śpikiera litoŭskaha Sojma na Jeŭramajdanie ŭ Kijevie. «Jana nie tolki nie palepšyła adnosiny pamiž Litvoj i ES dy Ukrainaj, ale i spravakavała burnuju reakcyju Kijeva».

«Treba rabić usio spakojna, razumna. Stvarać ŭražańnie, što ES abo Litva stajać pa adzin ci druhi bok barykadaŭ, mnie zdajecca, niapravilna», — skazaŭ Džeksan.

Jon ličyć, što ŭłady Ukrainy pryniali drennaje, niepapularnaje rašeńnie. Ale nielha skazać, što hetaje rašeńnie było niezakonnym.

Džeksan ličyć pamyłkaj i ŭčynak prezidentki Litvy Dali Hrybaŭskajcie. Jana na ŭvieś śviet zajaviła, što Janukovič u telefonnaj razmovie pryznaŭ, što svoj krok Ukraina zrabiła pad ciskam Rasii.

Rasija pieramahaje?

U apošnija miesiacy Rasija va Uschodniaj Jeŭropie atrymlivaje adnu pieramohu za druhoj. Na dumku Džeksana, heta vynik biaździejnaści Zachadu.

Ukraina pakinuła adkrytyja dźviery dla ES, ale, na dumku Džeksana, «praciahvaje ryzykavać». Bo damovy ź Jeŭrasajuzam jana adrakłasia, a stabilnaj damoŭlenaści z Rasijaj nie dasiahnuła. «Janukovič atrymaŭ toje, što chacieŭ. Paŭzu. Ale ničoha bolš», — adznačaje Džeksan.

I padsumoŭvaje: toje, što Ukraina maje namier praciahvać pieramovy pra damovu ab asacyjacyi, — dobraja viestka. Kijeŭ nie začyniaje dźviarej, a Jeŭrasajuzu i ZŠA zastajecca peŭnaja svaboda manieŭru.

Budzie navuka

Jeŭrasajuz pavinien vučycca na tych abłomach, jakija jon pieražyŭ za piać pieršych hadoŭ isnavańnia Uschodniaha partniorstva.

U Bruseli, Bierlinie, Stakholmie i Varšavie musiać uzhadać, što niezaležnaść Zachodniaj Jeŭropy paśla Druhoj suśvietnaj zabiaśpiečyŭ Płan Maršała. Nivodnaja z krain, jakuju jon datyčyŭ, nie trapiła ŭ budučyni pad saviecki kantrol.

Realnaść takaja, što dla kančatkovaha vyzvaleńnia Ukrainy i Biełarusi z-pad uschodniaha daminavańnia im taksama patrebnaja vialikaja dapamoha. Jeŭropa chaj vučycca havaryć na movie jeŭra.

Kamientary30

Ciapier čytajuć

«Ja staŭ ščaślivy». Praca na budoŭli prynosić dobryja hrošy, a hramadskaja aktyŭnaść — maralnuju siłu. Były kalinoviec Kuś raskazaŭ pra toje, jak viarnuŭ unutranuju raŭnavahu12

«Ja staŭ ščaślivy». Praca na budoŭli prynosić dobryja hrošy, a hramadskaja aktyŭnaść — maralnuju siłu. Były kalinoviec Kuś raskazaŭ pra toje, jak viarnuŭ unutranuju raŭnavahu

Usie naviny →
Usie naviny

27‑hadovaha minčuka, jakoha šukali 10 dzion, znajšli miortvym1

U Maskvie pachavali hienierał-majora Płachatniuka, jaki zahinuŭ na dni naradžeńnia hienierała Čajko9

«Zabojca Vikipiedyi» ad Iłana Maska ŭsio? Grokipedia pierastała abnaŭlacca7

Vialikaja partyja abutku «Biełviest» zhareła pry pažarach na składach Wildberries9

Nasta Rahatko raskazała, kolki zarabiła na svajoj knizie19

«Mnohija ludzi stanuć niepatrebnymi». Suzasnavalnik EPAM pra siabroŭstva z Dobkinym, bahaćcie i niaroŭnaść, žyćcio ŭ Łatvii i nastalhiju22

«Biełavija» kupiła try «Boinhi». Jany prylacieli z samaj małoj krainy Afryki9

Prafiesijny dohlad bieź vizitu ŭ sałon: lehiendarny brend WAHL vypuściŭ liniejku dla stryžki doma2

«Biełavija» nazvała top-5 samych zahružanych maršrutaŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja staŭ ščaślivy». Praca na budoŭli prynosić dobryja hrošy, a hramadskaja aktyŭnaść — maralnuju siłu. Były kalinoviec Kuś raskazaŭ pra toje, jak viarnuŭ unutranuju raŭnavahu12

«Ja staŭ ščaślivy». Praca na budoŭli prynosić dobryja hrošy, a hramadskaja aktyŭnaść — maralnuju siłu. Były kalinoviec Kuś raskazaŭ pra toje, jak viarnuŭ unutranuju raŭnavahu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić