Ekśpierty: Ideja ab pošlinie na vyjezd za miažu realizavanaja nie budzie
Ekanamisty ličać, što ideja kiraŭnika dziaržavy ŭvieści
pošlinu dla hramadzian Biełarusi, jakija vyjazdžajuć za miažu pa pakupki, realizavanaja nie budzie.
Nahadajem, z hetaj inicyjatyvaj Alaksandr Łukašenka vystupiŭ 6 vieraśnia padčas naviedvańnia staličnaha AAT «Motavieła». «Nas krytykujuć — biednaja, žabrackaja kraina, a našy ludzi da 3 miljardaŭ dołaraŭ za hod vyvoziać za miažu ŭ Jeŭrasajuz i pryvoziać tavary, jakija my taksama vypuskajem. Dyk voś, ja
daŭno daručyŭ, až da taho, što vyjazdžaješ za miežy, niavažna pa što, zapłaci vyjaznuju pošlinu. Heta budzie tak: my ciabie na miažy absłuhoŭvajem — 100 dołaraŭ z nosu płaci i jedź za miažu.
Tady jon pryjdzie ŭ naš mahazin i kupić naš chaładzilnik, a nie budzie ciahnuć ź Jeŭrasajuza barachło nieviadoma jakoj vytvorčaści.
A jany tam buduć siadzieć pacirać ruki — 3 miljardy dołaraŭ vyvieźli im tudy hrošaj, u ich raźvivajecca handal, vytvorčaść, a my cialopkajemsia tut, jak durni», — skazaŭ Łukašenka.
Kamientujučy pa prośbie BiełaPAN hetuju ideju, namieśnik staršyni HA «Biełaruskaja navukova-pramysłovaja asacyjacyja» (BNPA) Hieorhij Hryc zajaviŭ, što nie tolki vystupaje suprać takoj miery, ale i nie razumieje jaje.
Na jaho dumku, vykazvańnie kiraŭnika dziaržavy
vyklikanaje tym, što ŭ Biełarusi «farmirujecca admoŭnaje handlovaje salda, a spažyviecki impart pieravyšaje ekspart anałahičnaj pradukcyi pa-za terytoryjaj Biełarusi (pavodle źviestak Biełstata, za pieršaje paŭhodździe admoŭnaje
źniešniehandlovaje salda handlu tavarami dasiahnuła 2,2 młrd. dołaraŭ ZŠA. — BiełaPAN.)».
«Ale heta nie mietad [vyrašeńnia prablemy], — skazaŭ Hryc u intervju BiełaPAN. — Tym bolej što ŭ ramkach Adzinaj ekanamičnaj prastory padatkovaja palityka pavinna być uzhodnienaj, a nie, miakka kažučy, ekzatyčnaj».
Namieśnik staršyni BNPA pierakanany, što hetaja ideja realizavanaja nie budzie.
Ź im zhodny i ekśpiert «Libieralnaha kłuba» Anton Bałtočka.
«Dumaju, što savietniki buduć tłumačyć Łukašenku zhubnaść takich dziejańniaŭ, bo heta faktyčna pryviadzie da taho, što cieniavaja ekanomika ŭ Biełarusi ŭzraście. Dy i vielmi ciažka na miažy prakantralavać, chto i kudy vyjazdžaje», — adznačyŭ
jon.
Bałtočka vykazaŭ mierkavańnie, što, z adnaho boku, takoje vykazvańnie moža być vyklikanaje «niejkim emacyjanalnym stanam kiraŭnika krainy».
«My bačym, što tyja niuansy, jakija ciapier adbyvajucca ŭ cełym — „Urałkalij“ i da t.p., — vyklikajuć reakcyjnyja dziejańni ŭ kiraŭnika dziaržavy.
Pryhadajem tuju ž drevaapracoŭčuju pramysłovaść, kali jon
pryniaŭ ukaz, jaki faktyčna zabaraniaje zvalnieńnie i da t.p. Heta taksama było reakcyjnaje dziejańnie», — ličyć ekśpiert.
Padobnuju prapanovu prezidenta jon źviazvaje ź niehatyŭnymi tendencyjami ŭ ekanomicy, u tym liku z pamianšeńniem zołatavalutnych reziervaŭ, jakija, pavodle
źviestak Nacbanka, tolki ŭ žniŭni skaracilisia na 215 młn. dołaraŭ.
«Treba ŭtrymlivać valutu. Tut adbyŭsia taki miks emacyjanalnaha stanu z abjektyŭnymi ekanamičnymi źviestkami, i ŭ vyniku Łukašenka zajaviŭ, što treba rabić padobnyja
zachady», — ličyć Bałtočka.
U svaju čarhu juryst Siarhiej Bałykin padkreślivaje: hetaja prapanova vyhladaje «davoli dziŭna i ź jurydyčnaha, i z ekanamičnaha, i z arhanizacyjnaha punktaŭ hledžańnia».
«Pierš za ŭsio, uźnikaje pytańnie: jakim čynam buduć adroźnivać hramadzian, jakija vyjazdžajuć z turystyčnymi i kulturnymi metami, ad tych, chto jedzie pa pakupki? Kali treba budzie zapaŭniać ankietu, to luby narmalny čałaviek paznačyć, što jon vyjazdžaje jak turyst», — adznačyŭ Bałykin.
Tearetyčna, ličyć jon, možna mierkavać, što budzie ŭviedzieny niejki ahulny zbor za pierasiačeńnie miažy. «U nas kaliści było dazvolena miascovym orhanam ułady ŭvodzić svoj miascovy padatak na pierasiačeńnie miažy, i niejkija niaznačnyja sumy ŭklučalisia ŭ košt biletaŭ. Mohuć i ciapier uvieści i niejkija vialikija sumy.
Ale tady my, pa-pieršaje, pakładziem našu turystyčnuju i transpartnuju haliny, a pa-druhoje — pakažam usiamu śvietu svaju dzikaść i niecyvilizavanaść», — zaŭvažyŭ juryst.
Pry hetym Bałykin miarkuje: navat kali taki zbor budzie ŭviedzieny, jon nie vykliča mocnaha abureńnia ŭ biełaruskich hramadzian.
«Prycierpiacca. I buduć jeździć pa tavary nie ŭ ES, a ŭ Rasiju. A zabaranić uvoz tavaraŭ, vypuščanych na terytoryi Mytnaha sajuza, biełaruskaja ŭłada nie zmoža», — dadaŭ ekśpiert.
Pavodle źviestak aficyjnaj statystyki, kolkaść pajezdak hramadzian Biełarusi za miažu ŭ pieršym paŭhodździ 2013 hoda skłała 3,8 młn. i ŭ paraŭnańni z anałahičnym pieryjadam 2012-ha pavialičyłasia na 9%.
1,6 młn. pajezdak biełarusy ažyćciavili ŭ Polšču, 688,8 tys. — u Litvu, 72 tys. — u Łatviju, 40 tys. — u Turcyju, 20,5 tys. — u Hiermaniju, 16,5 tys. — u Italiju, 12,7 tys. — u Aŭstryju, 10,9 tys. — u Jehipiet, 6,1 tys. — u Čechiju, pa 1 tys. — u Sierbiju, Słavakiju i Estoniju.
Kamientary