Ułada55

Łukašenka: Z Kadafi, z Mubarakam možna było vieści dyjałoh i damaŭlacca

«Uładnym ludziam» chaciełasia b pieratvaryć uvieś śviet u zony svajho ŭpłyvu, zajaviŭ Alaksandr Łukašenka 19 červienia ŭ Minsku ŭ intervju vieniesuelskamu telekanału «Vieniesałana de Televiśjon».

«Vy vielmi pravilna skazali, što ŭ śviecie isnujuć peŭnyja zony ŭpłyvu ŭładnych ludziej, — skazaŭ jon, źviartajučysia da vieniesuelskaha žurnalista. — Skažam, Amieryki, Jeŭrapiejskaha sajuza zony ŭpłyvu. Ale jość i zony, na jakija jany nie ŭpłyvajuć, i im chaciełasia b hetyja zony pieratvaryć u zony svajho ŭpłyvu. Chaciełasia b, sapraŭdy, pieraviarnuć historyju, pierapisać historyju, zrabić tak, kab, naprykład, hetaja „arabskaja duha“ poŭnaściu była padkantrolnaja. I nie tolki siońnia padkantrolnaja była, ale i ŭ pierśpiektyvie».

Mienavita tamu, padkreśliŭ Łukašenka, «jany („uładnyja ludzi“) i pačali z hetych zon upłyvu i z zon, jakija vyklikali ŭ ich naściarožanaść u pierśpiektyvie».

«Byccam by, prosta atrymałasia ŭ Tunisie, Jehipcie. Bolš składana było ŭ Livii. Dalej u hetaj «arabskaj duzie» zony ŭpłyvu svaje. Vy, napeŭna, zaŭvažyli: Iardanii i inšych, Izraila nie kranuli. Pierakinulisia na Siryju. Raniej — Irak. Dalej — Iran.
Usio niaprosta składajecca: kiraŭnictva hetych krain navučyłasia supraciŭlacca, dyj suśvietnaja hramadskaść zrazumieła sutnaść płanaŭ. Nu, i niekatoryja sajuźniki tych, chto tam sprabuje pieraviarnuć krainy, ubačyŭšy, što adbyłosia ŭ Livii i ŭ Jehipcie, zrazumieli, što atrymałasia nie toje, čaho chacieli. Jany ŭbačyli, što z Kadafi, z Mubarakam možna było vieści dyjałoh i damaŭlacca. A z tymi, chto ciapier pryjšoŭ u hetych krainach da ŭłady, budzie ciažka nie prosta damaŭlacca, ale i razmaŭlać. Jak u nas kažuć, «za što zmahalisia, na toje i naparolisia», — ličyć kiraŭnik Biełarusi.

Pavodle jaho mierkavańnia, «vielmi ciažka skazać, čym skončycca bitva, jakaja siońnia idzie ŭ hetaj zonie, bahataj vuhlevadarodnaj syravinaj i resursami».

«Ale heta siońnia ciažka skazać. Zaŭtra hetyja narody ŭsio adno buduć niezaležnyja, i jany pieramohuć. Jany buduć kiravać svaimi krainami, a nie chtości zvonku. I hetyja zony ŭpłyvu, ich zony, pieratvoracca ŭ zony ŭpłyvu svaich dziaržaŭ. Heta praces abjektyŭny. Jaho navat zatarmazić nielha», — pierakanany Alaksandr Łukašenka.

Kamientary5

Ciapier čytajuć

Rublovyja ŭkłady: jakija staŭki prapanujuć banki i što adbyvajecca z hrašyma z ulikam kursaŭ4

Rublovyja ŭkłady: jakija staŭki prapanujuć banki i što adbyvajecca z hrašyma z ulikam kursaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

«Uklučycie śviatło». Kubincy pratestujuć suprać uładaŭ na fonie poŭnaha błekaŭtu2

U Śviacku pad Hrodnam adkryli rekanstrujavanyja zały ŭ miascovym pałacy. Na adkryćcio pryvieźli kiraŭnicu rasijskaha Centrabanka4

Si Czińpin zaklikaŭ Trampa da aściarožnaści ŭ pytańni Tajvania praz ryzyku kanfliktu pamiž ZŠA i Kitajem

75‑hadovy archijepiskap BPC paprasiŭsia na spačyn — ale jamu dazvolili zastacca

Statkievič: Masavyja aficyjnyja ściahi tolki nahadvajuć pra tyja, što byli na ich miescy11

Cichanoŭskaja, Kaleśnikava i Capkała paŭtaryli svajo lehiendarnaje fota lipienia 2020 hoda3

Iranskuju studentku aryštavali ŭ Biełarusi za kamientary7

U Litvie zajavili pra cisk z boku ZŠA pa adnaŭleńni tranzitu biełaruskaha kaliju22

Były aficer FSB raskazaŭ, jak uciakaŭ z Rasii ŭ čeravie zdochłaj karovy5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rublovyja ŭkłady: jakija staŭki prapanujuć banki i što adbyvajecca z hrašyma z ulikam kursaŭ4

Rublovyja ŭkłady: jakija staŭki prapanujuć banki i što adbyvajecca z hrašyma z ulikam kursaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić