Dziaržaŭnaja naftavaja kampanija Azierbajdžana SOCAR abjaviła pra pačatak pastavak pryrodnaha hazu ŭ Hiermaniju i Aŭstryju.
Jak paviedamili ŭ pres-słužbie kampanii, pastaŭki startavali z studzienia 2026 hoda i ažyćciaŭlajucca ŭ ramkach pašyreńnia ekspartu azierbajdžanskaha hazu na jeŭrapiejski rynak.
U SOCAR nazvali vychad na rynki Hiermanii i Aŭstryi «nastupnym važnym etapam» u raźvićci ekspartnaj stratehii.
Jość na ŭvazie transparciroŭka paliva praź Italiju pa Trans-Adryjatyčnym hazapravodzie (Trans Adriatic Pipeline, TAP), jaki źjaŭlajecca jeŭrapiejskim siehmientam Paŭdniovaha hazavaha karydora. Dziakujučy pačatku pastavak u Hiermaniju i Aŭstryju ahulnaja kolkaść krain, jakija zakuplajuć azierbajdžanski haz, dasiahnuła 16.
Akramia hetych dvuch dziaržaŭ, azierbajdžanski haz užo atrymlivajuć Italija, Hrecyja, Bałharyja, Rumynija, Vienhryja, Sierbija, Słavienija, Charvatyja, Słavakija, Paŭnočnaja Makiedonija, Ukraina, Turcyja, Hruzija, a taksama Siryja.
Ciapier čytajuć
«Ja staŭ ščaślivy». Praca na budoŭli prynosić dobryja hrošy, a hramadskaja aktyŭnaść — maralnuju siłu. Były kalinoviec Kuś raskazaŭ pra toje, jak viarnuŭ unutranuju raŭnavahu
«Ja staŭ ščaślivy». Praca na budoŭli prynosić dobryja hrošy, a hramadskaja aktyŭnaść — maralnuju siłu. Były kalinoviec Kuś raskazaŭ pra toje, jak viarnuŭ unutranuju raŭnavahu
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
Kamientary
USIO tak, Tramp viedaje spravu R. Rejhana dobra ! V.. Iran, Dzied vova nastupny.