Śviet11

Jeŭrasajuz uchvaliŭ admovu ad rasijskaha hazu. Na čarzie — naftavaje embarha

Jeŭraparłamient uchvaliŭ pastanovu krain ES całkam admovicca ad zakupak rasijskaha hazu z 1 listapada 2027 hoda. Hety krok staŭ adkazam na tak zvanuju hazavuju vajnu Kramla, jakaja pryviała da najbujniejšaha enierhietyčnaha kryzisu ŭ Jeŭropie paśla ŭvarvańnia Rasii va Ukrainu. Nastupnym etapam pavinna stać poŭnaje embarha na rasijskuju naftu, piša Bi-bi-si.

Fota: Dmitry Lovetsky / AP

Za novy zakon prahałasavali 500 deputataŭ, suprać vystupili 120. Dakumient dazvalaje ŭvodzić hazavaje embarha rašeńniem kvalifikavanaj bolšaści, a nie adnahałosna, jak raniej. Heta daje mahčymaść abyści vieta takich krain, jak Vienhryja i Słavakija, jakija nie žadajuć admaŭlacca ad tannych pastavak hazu z Rasii.

Sa słoŭ deputata ź Finlandyi Vile Niiniste, heta histaryčny momant, bo Jeŭrasajuz robić vialiki krok da enierhietyčnaj niezaležnaści i pazbaŭlaje Rasiju mahčymaści vykarystoŭvać enierhanośbity jak srodak cisku.

Da pačatku vajny Rasija zabiaśpiečvała kala 40% patreb ES u hazie. Ciapier hetaja dola źniziłasia da 13%. Častka trubapravodnaha hazu ŭsio jašče pastupaje praz Turcyju ŭ Vienhryju i Słavakiju, a zvadkavany haz — u inšyja krainy ES. Adnak ad zvadkavanaha hazu ES płanuje admovicca jašče raniej — z 1 studzienia 2027 hoda.

Pavodle acenak Jeŭrakamisii, embarha pazbavić Rasiju kala 10 miljardaŭ jeŭra dachodaŭ štohod. Siońnia ES płacić Rasii kala 1,5 miljadraŭ jeŭra na miesiac za enierharesursy, u toj čas jak da vajny hetaja suma dasiahała 12 miljardaŭ. Meta Brusiela — źvieści jaje da nula.

Dla hetaha nieabchodna taksama admovicca ad impartu rasijskich naftapraduktaŭ. Choć syruju naftu ES amal nie kuplaje, ad praduktaŭ jaje pierapracoŭki jon pakul całkam nie admoviŭsia. Ciapier pad sankcyjami znachodzicca kala 90% davajennych pastavak rasijskaj nafty i naftapraduktaŭ.

Jeŭraparłamient namahaje, kab Jeŭrakamisija ŭžo na pačatku 2026 hoda padała kankretnyja prapanovy dla ŭviadzieńnia naftavaha embarha. Ekśpierty adznačajuć, što ES moh by dziejničać bolš chutka i žorstka, ale navat u ciapierašnim vyhladzie novy zakon razhladajuć jak značnaje dasiahnieńnie, bo jon uzmacniaje ahulnajeŭrapiejski kantrol nad sankcyjnaj palitykaj i abmiažoŭvaje mahčymaści dla jaje błakavańnia asobnymi krainami.

Kamientary1

  • jaki žachlivy soram
    18.12.2025
    1 listapada 2027 hoda - praz 5 z pałovaj hod paśla pačatku vajny. I toje, bo Tramp cisnuŭ, žadajučy zarabić na ich.
    100500-ja ilustracyja, što spadziavacca treba ŭ pieršuju čarhu na siabie, na takuju Jeŭropu nadziei mała.

Ciapier čytajuć

Kaledž chacieŭ zasudzić studenta i spahnać ź jaho 13 tysiač rubloŭ — ale junak daŭ adpor sistemie1

Kaledž chacieŭ zasudzić studenta i spahnać ź jaho 13 tysiač rubloŭ — ale junak daŭ adpor sistemie

Usie naviny →
Usie naviny

Armienija źbirajecca ŭ najbližejšy čas padać zajaŭku na ŭstupleńnie ŭ ES5

«Usie, chto chacieŭ, pracu znajšli». Jak žyvuć biełaruskija ajcišniki ŭ Łatvii4

Vialikabrytanija i Francyja pieradajuć Ukrainie sakretnyja danyja dla vytvorčaści kryłatych rakiet SCALP. Dla Krymskaha mosta?11

Mužčyna dumaŭ, što znajšoŭ dobruju vakansiju na naftavaj płatformie ŭ Narviehii, ale straciŭ hrošy

«Kładziom na sumleńnie!» Čym žyvie Vadzim Hałyhin12

«Ukraina inšaja i svajho nie addaść». Zialenski pavinšavaŭ krainu z Dniom niezaležnaści5

Arcybiskup Kandrusievič viarnuŭsia da słužby paśla miesiaca lekavańnia2

«Palot zamiest piaci hadzin zaniaŭ dziesiać». Siamja futbalista Alaksandra Hleba nie biez pryhod dalacieła da Stambuła12

Na rynku jość niezvyčajnaja alternatyva studyjam i brežnieŭkam. Što takoje biznes-apartamienty, jakija ŭ ich plusy i minusy1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kaledž chacieŭ zasudzić studenta i spahnać ź jaho 13 tysiač rubloŭ — ale junak daŭ adpor sistemie1

Kaledž chacieŭ zasudzić studenta i spahnać ź jaho 13 tysiač rubloŭ — ale junak daŭ adpor sistemie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić