Žaleznaja zasłona ŭ dziejańni: jak źmienšyłasia kolkaść pierasiačeńniaŭ miažy Biełarusi i Jeŭrasajuza za apošnija hady
Kolkaść i hruzavikoŭ, i lehkavikoŭ, jakija prajazdžajuć praź miažu, źmienšyłasia ŭ razy.

Žaleznaja zasłona amal apuščanaja
Na ciapierašni momant na miažy Biełarusi ź Jeŭrasajuzam u litaralnym sensie pracuje try z pałovaj punkty propusku.
Na miažy z Polščaj — heta «Brest — Tarespal» dla pasažyrskaha ruchu i «Kazłovičy — Kukuryki» dla hruzavoha.
Na miažy z Łatvijaj — «Hryharoŭščyna — Paternijeki». Pry hetym trapić u Łatviju niaprosta: aŭtamabili na biełaruskich numarach tudy daŭno nie puskajuć, a jašče biełarusam nie paźniej čym za 48 hadzin da pierasiačeńnia miažy treba zapoŭnić admysłovuju ankietu. Viarnucca ź Jeŭropy praz Łatviju jašče składaniej, bo tam ad 15 kastryčnika dziejničaje elektronnaja čarha. Pa stanie na 6 listapada bližejšy słot jość tolki na 18 listapada.
Na miažy ź Litvoj pracuje tolki «Kamienny Łoh — Miedniki», ale tolki na vyjezd ź Biełarusi i tolki dla hramadzian ES, trymalnikaŭ litoŭskich DNŽ i jašče dla niekatorych vyklučeńniaŭ.
Ciapier za sutki ź Biełarusi ŭ ES prajazdžaje kala 850—900 lehkavych aŭto i kala 800 hruzavych.

A jak było raniej?
Pahladzieć, kolki hruzavych i lehkavych aŭto ŭ siarednim za sutki vyjazdžała raniej, možna ŭ telehram-kanale Pamiežnaha kamiteta Biełarusi.
Pieršyja źviestki pra kolkaść hruzavikoŭ, aformlenych na vyjezd ź Biełarusi, tam pačali publikavać jašče ŭ davajenny čas — z 28.01.2022.
Tady za sutki ź Biełarusi ŭ Jeŭrasajuz vyjechali 2204 hruzaviki, a 1 lutaha 2022 hoda — 2277 hruzavikoŭ.

Paźniej, u tym liku ŭ pieršyja tydni vajny, ź Biełarusi ŭ ES za sutki vyjazdžali ad 2300 da 2500 hruzavikoŭ suprać kala 800 ciapier.
Admietna, što praz «Vidzy» ŭ Litvu prapuskali fur navat bolš za normu. Blizka da paznačanych 200 hruzavikoŭ za sutki vyjazdžała ŭ kožnym punkcie propuska na łatvijskim kirunku.
Dla paraŭnańnia, praz try hady, u kancy studzienia-pačatku lutaha praz «Hryharoŭščynu-Paternijeki» praz Łatviju ŭ ES prajazdžała ŭžo kala 50‑70 fur. Padobnyja ličby my nazirajem i ciapier.

Ahułam patok hruzavikoŭ u paraŭnańni z pačatkam 2022 hoda skaraciŭsia prykładna ŭ try razy. I heta z ulikam taho, što praź mihrancki kryzis, arhanizavany Łukašenkam, užo byŭ zakryty punkt propusku «Bruzhi—Kuźnica», što na miažy z Polščaj.
A što ź lehkavikami?
Što tyčycca pasažyrskaha ruchu, to infarmacyja pra kolkaść lehkavych aŭto, jakija za sutki vyjechali ŭ ES, pačała publikavacca ŭ kanale pahraničnikaŭ na piać miesiacaŭ paźniej — tolki z 28 červienia 2022 hoda.
U toj dzień ź Biełarusi ŭ Jeŭrasajuz vyjechała 3811 lehkavych aŭto. U siaredzinie 2022‑ha ličba aŭto, aformlenych na vyjezd, vahałasia ŭ miežach 3000‑3500 lehkavikoŭ.

Admietna, što i ŭ situacyi ź lehkavikami adroźnivajecca nie tolki kolkaść punktaŭ propusku, ale i kolkaść transpartu, jaki raniej za sutki prymali z boku ES.
Tak, naprykład, 28 červienia 2022‑ha ŭ čatyroch z šaści dziejnych na toj momant punktach propusku na miažy ź Litvoj, a taksama na adnym z dvuch punktaŭ propusku na miažy z Łatvijaj praź miažu prajechała bolš techniki, čym było praduhledžana normaj.
Pry normie ŭ 300 aŭto praz «Urbany—Sielenie» ź Biełarusi ŭ Łatviju prajechała 366 mašyn.
A 8 žniŭnia 2022 hoda adrazu ŭ piaci z šaści punktach propusku na miažy ź Litvoj na vyjezd ź Biełarusi było aformlena bolš mašyn, čym pa normie.
U vyniku praz skaračeńnie kolkaści punktaŭ propusku i mienšuju kolkaść mašyn, jakija prapuskajuć za sutki, kolkaść aŭtamabilaŭ, što za sutki pierasiakajuć miažu Biełarusi i Jeŭrasajuza, skaraciłasia bolš čym u čatyry razy — z 3800 da kala 900 u sutki.
Bolš, čym prosta ličby
Statystyka, jakaja pakazvaje, što hruzavy trafik pamiž Biełaruśsiu i Jeŭrasajuzam skaraciŭsia pryblizna ŭ try razy, a pasažyrski — bolš čym u čatyry, — heta bolš, čym prosta statystyka.
Hetyja ličby vydatna adlustrujuć, nakolki Biełaruś stała izalavanaj ad Jeŭrasajuza i nakolki jana stała bolš ščylna prymacavanaj da Rasii — pryčym nie tolki ŭ palityčnym i ekanamičnym aśpiektach.
-
Dziadok — apazicyjanieram: Zajmajučysia dyskredytacyjaj Ofisa Cichanoŭskaj, vy ljacie vadu na młyn režymu
-
«Marzaluk — heta naš zubr». Jak praŭładny historyk niečakana staŭ trendam dla zumieraŭ u tyktoku
-
«Šatł-bas spačatku spyniŭsia, a potym pačaŭ pavolna kacicca nazad». Biełarus, jaki staŭ vidavočcam avaryi ŭ Tajłandzie, raskazaŭ padrabiaznaści
Ciapier čytajuć
Sumleńnie, kachańnie, koły piekła i halivudski finał. U siamji budaŭnika i biblijatekarki z Pružanskaha rajona Ihara i Julii Łaptanovičaŭ aryštavali spačatku jaho, paśla — jaje, a paśla i babulu
Kamientary
zakrojut maskvu, a my čieriez Mozambik ! 🌰
śmiechatura ! 😆
Naprimier možno pierieniať političieskuju sistiemu Hiermanii, hdie kancler možiet skolko uhodno ostavaťsia u vłasti, jeśli vyihryvajet vybory, no vyihryvajet kak?
Koaliciju formirujet ta partija ,kotoraja nabrała naibolšieje količiestvo hołosov, a nie absolutnoje 50%+,i sootvietstvienno kanclerom stanovitsia čiełoviek ot etoj partii, a bazovyj elektorat Łukašienko około 30%+,čto diełajet vysokuju vierojatnosť,
vyihryvať vybory čiestno i stanoviťsia kanclerom diemokratičieskim putiem. No tut voźnikajet vopros a čto jeśli vdruh vsie taki proihrajet vybory usłovnaja partija Łukašienko? Sykotno žie.
Možno pierieniať žiestkuju konstituciju Danii, kotoraja nie mieniałaś s načała svojeho priniatija(daj boh pamiati 1952 hod) i v niej zakriepiť nieprikosnoviennosť byvšieho kanclera.
Naprimier v SŠA, choť nie v konstitucii, no jesť norma zaŝiŝajuŝaja byvšieho priezidienta ot uhołovnoho prieśledovanija.
Boleje toho Łukašienko pośle proihryša na vyborach, nikto nie miešajet popytať sčasťje kak Tramp snova.
S takoj sistiemoj my možiem intiehrirovaťsia v ES i ostavaťsia členami ODKB.
A Fłah naprimier ostaviť ČZ, no priniať Hierb Pahoniu. Sdiełať kak v JUAR tri stolicy Hrodno, Novohrudok i Miensk. Tri hosudarstviennych jazyka russkij, biełorusskij ,polskij.